Za infrastrukturne projekte, kojih u BiH ima malo, vlasti se uglavnom zadužuju kod banaka ili međunarodnih finansijskih institucija. Izgradnja autoputeva ili brzih cesta, zbog nedovoljno novca, traje decenijama.
Nepovratna sredstva Evropske unije, BiH nedovoljno koristi, uglavnom zbog političkih nesuglasica. A zajedničke projekte sa zemljama regiona, koji bi se finansirali nepovratnim sredstvima Evropske unije, bosanskohercegovački političari samo najavljuju, iako svjesni da zbog svog nerada, novac EU i ne mogu dobiti.
Nakon povratka iz Berlina sa konferencije o zapadnom Balkanu, koju je organizovala njemačka kancelarka Angela Merkel, ministar vanjskih poslova BiH, Zlatko Lagumdžija, je javnosti saopštio:
„Mi, iz BiH, smo prezentirali projekte sa kojima smo imali konkretnu saradnju. To je, prije svega, Jadransko - jonski koridor. Tu je i krak pruge od Čapljine preko Trebinja do Nikšića. Zatim dva koridora, koridor V, koji ide od Ploča prema Budimpešti, i koridor X, koji ide od Bara prema Beogradu, koji treba da se spoje na jugu naše zemlje. Tu je i modernizacija i reviatalizacija pruge Sarajevo – Beograd, preko Tuzle, odnosno Zvornika. Ta pruga postoji, ali ona je neadekvatna za ovaj nivo ekonomskog razvoja. Danas tamo voze dizel lokomotive, koje četiri puta skuplje prevoze teret, nego da je pruga elektrificirana.“
Sa Evropskom unijom, konkretno sa Hrvatskom, Bosnu i Hercegovinu će povezati autocesta Banja Luka - Split, duga 186 kilometara, o kojoj je i bilo riječi tokom berlinske konferencije.
Pripreme za realizaciju ovog projekta su već počele, a bh. entitete će izgradnja koštati tri milijarde eura. Naravno, entiteti će se za ovaj projekat kreditno zadužiti.
„Troškovi, i u RS-u, i u FBiH, su manje-više isti. Odabrali smo trasu gdje smo maksimalno izbjegli sve objekte. Išli smo trasom gdje su potrebni samo zemljani radovi, poslije asfaltiranje i šta još slijedi. Jedino na jugu, veza sa Republikom Hrvatskom, je planina Kamešnica, kroz koju bi išao tunel dužine 5.900 metara. To će biti jedan od najskupljih zahvata na ovoj trasi", pojašnjava direktor preduzeća Ceste Federacije BiH, Filip Vujova.
Od bosanskohercegovačke granice do Splita trebaju biti izgrađena 22 kilometra. U Hrvatskoj su već napravljene dvije petlje, na koje se put može priključiti. Izgradnja ovog autoputa, vjeruje se, bit će završena za deset ili dvanaest godina.
No, i u ovom slučaju, BiH će se zadužiti. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović to ne smatra dobrim rješenjem:
„Vest da se izgradnja te saobraćajnice bazira na kreditu, je nešto što je upitno u smislu ekonomske isplativosti i racionalnosti. Sa jedne strane je tačno da bi to trebao biti zajednički projekt Hrvatske i BiH jer je to praktično skraćivanje komunikacije iz istočnog dela Hrvatske, koji bi se na taj način jako dobro povezao sa srednjim i južnim delom Dalmacije. Definitivno bi trebalo tražiti najpovoljniju ili najracionalniju opciju izgradnje. Pristalica sam da se u takve infrastrukturne projekte mora na neki način involvirati i neka strana kompanija, koja je za to zainteresovana, kako ne bi teret izgradnje tih saobraćajnica pao na teret naših potomaka. Ja sam protiv autoputeva, pogotovo na onim relacijama gde nema realnih osnova da se oni naprave, ali sam za izgradnju brzih puteva, koji su duplo jeftiniji", ocjenjuje Pavlović.
Jedan od projekata koji je izazvao značajnu pažnju u Bosni i Hercegovini je izgradnja Jadransko - jonske autoceste. No, ovaj, kao i svi ostali projekti, su na dugom štapu. Toga su svjesni i političari.
„Radi se o ogromnom projektu čija je vrijednost realizacije procjenjena na nekih osam milijardi dolara. Ako uzmete u obzir da se radi o projektu čija će realizacija i implementacija trajati veoma dugo, smatram da paralelno sa takvim gigantskim projektima neophodno djelovati u procesu realizacije i sa nizom manjih projekata", konstatuje ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Boris Tučić.
Za sada, BiH, koja još uvijek nije predala kandidaturu za članstvo u Evropskoj unije, može koristiti IPA fondove, ali ne može koristiti EU fondove, koji su rezervisani samo za zemlje članice.
Kroz instrument pred-pristupne pomoći IPA-u ne mogu se uzeti nepovratna sredstva za finansiranje, konkretno saobraćajnica, pruga, željeznica.
No, BiH se nije pokazala dobra ni u povlačenju nepovratnih sredstava za druge projekte finansirane kroz IPA-a fondove. Do sada je BiH iskoristila tek tridesetak posto sredstava Evropske unije.
„Nisu problemi tehničke ili ekspertske naravi. Projekte uradimo kvalitetno i dobro. U zaključnici prihvatanja tih projekata se pojavljuju politički problemi”, kaže Halid Genjac, predsjedavajući parlamentarne Komisije za evropske integracije.
Iako su političari, barem oni iz BiH, pompezno najavili zajedničke projekte zemalja zapadnog Balkana, čini se da će se sa njihovom realizacijom još pričekati. Umjesto nepovratnih sredstava, koje nudi EU, ali samo u slučaju da se provedu dogovorene reforme, praksa je pokazala da se predstavnici vlasti radije odlučuju za podizanjem kredita, koje će generacije, koje tek dolaze, godinama vraćati.