Dostupni linkovi

Podić: Evropa ne mari za zagađenje na Balkanu


Zagađenje zraka u Prištini, novembar 2018
Zagađenje zraka u Prištini, novembar 2018

Anes Podić iz udruženja Eko Akcija iz Sarajeva za ‘Zašto?’ objašnjava šta vlasti u regionu u kojem su neke od zemalja za najzagađenijim zrakom u Evropi poduzimaju protiv ovog problema.

  • Strategija

Nažalost, nakon raspada bivše zajedničke države, zemlje regiona se nalaze u nekakvom tranzicijskom periodu i sve imaju namjeru da postanu članicama Evropske unije, međutim, svi smo otklizali kada je zaštita okoliša u pitanju na dno civilizacije.

Okoliš je političkim elitama širom regiona potpuno nebitan.

On je izuzetno bitan kada treba eksploatisati nekakav resurs, kao što su, na primjer, male hidro elektrane, i onda sva administracija radi kao sat, ali kad treba zaštititi zrak, onda i akcije i sredstva nedostaju.

Šta je u pitanju? Evropska unije, je, između ostalog, ta koja određuje okvir, koja određeuje i strategiju samih zemalja, koja određuje sredstva koja će biti dodijeljena zemljama kao pomoć bilo stručna, bilo direktna.

  • Rijeke

Međutim, u zadnjoj strategiji Evropske unije za Zapadni Balkan uopće nema okoliša, okoliš je potpuno izostavljena, i pored silnih problema koje cijeli region ima sa zagađenim zrakom.

To nije bilo dovoljno da zaštita okoliša, koja je izuzetno važan dio, gdje treba jako puno posla i novca da se ispune uslovi za prijem u Evropsku uniju, toga nema, što je znači da EU istinski i ne želi zemlje regiona u svom članstvu.

Ona ih želi kao nekakav sirovinski poligon.

Imamo tu Energetsku zajednicu zahvaljujući čijim pravilima biznismeni širom regiona uništavaju rijeke, uništavaju budućnost generacija jer je nađen taj izgovor energetske zajednice oko obnovljivih izvora da zauzmu bukvalno na juriš sve preostale vodotokove u regiji.

Bojim se da je tu pomoć, koju smo trebali da dobijemo kao dio Evrope, potpuno izostala.

  • Prestanak uzbune

Naravno, političke elite rade samo ono što misle da im je neposredni izborni interes, a tu okoliš nije.

Zagađenje zraka je nešto što traje tokom 2-3 mjeseca, ustvari tad je naizraženije, jer ga mi imamo tokom cijele godine u nivoima koji su izuzetno opasni po zdravlje stanovništva.

Međutim ovaj dio kada imao još kombinaciju prirodne magle, pa svima onda postane jasno da je zagađeno, to relativno kratko traje, i tu su onda napadi dijela nevladinog sektora i medija kojima se naše političke elite vrlo lako odupru, prežive i onda bezbrižno sačekaju prestanak uzbune i dio godine kada nema zagađenja.

  • Kombinacija

Situacija je po statistikama koje prikuplja Svjetska zdravstvena organizacija najgora u Tetovu, koje je prema tim podacima najzagađeniji grad u Evropi. U Tetovu imamo kotlimu koja u kombinaciji sa čeličanom daje izuzetno zagađen zrak.

Onda se na tim listama izuzetno visoko nalaze i Tuzla i Lukavac, gdje imamo kombinaciju stare prljave industrije, na čijem rješavanju ništa nije urađeno sve ove godine, i siromaštvo stanovništva koje je prinuđeno da loži ugalj najlošijeg kvaliteta u pećima najlošijeg kvaliteta.

To je nešto što imamo u cijelom regionu, tu kombinaciju ostataka stare industrije, plus siromašno stanovništvo koje loži sve što stigne, uz državu koja se ne miješa u svoj posao u tom segmentu.

  • Standard

A kako je to prije izgledalo? Sredinom sedamdesetih u Jugoslaviji smo imali standarde kvalitete zraka koji su bili tada strožiji nego u Švedskoj.

Limit za koncentraciju sumpor dioksida, dnevni liti koji se smio prekoračiti svega jednom godišnje, je iznosio 150 mikrograma po kubnom metru, a Švedska je tada imala viši limit od preko 200 mikgrograma.

Znači mi smo tada imali više standarde zaštite okoliša i više napora nego što se čini sada.

  • Autoputevi

U cijelom regionu je problem saobraćaj, iako svaka sredina ima neki svoj miks zagađenja tako da se ne može dati jedna definicija za sve, međutim saobraćaj je itekako krupan faktor.

Cijeli region je preplavljen starim dizelima. U BiH, na primjer, preko dvije trećine motornih vozila su dizeli.

I umjesto da imamo pomoć kroz neki pritisak izvana, u BiH je prošle godine bio strahovit napor međunarodne zajednice da se uvedu akcize za gorivo, i sada se prikupljaju vrlo značajna sredstva za gradnju autoputeva u zemlji iz koje stanovništvo masovno odlazi, u kojoj je jedna petina registraovnih automobila proizvedena prije 1991 godine.

Prave se autoputevi za super siromašno stanovništvo koje neće imati novca da se vozi tim autoputevima, a za zrak nema ništa.

  • Prioritet

U Federaciji BiH imao još nekoliko stari termo elektrana, neke od njih su rekorderi u Evropi po količini proizvedenog sumpor-dioksida i novac koji je potreban da se riješi njihova emisija je 750 milion maraka, a toliko je koštalo 20 kilometara autoputa u BiH.

Mjere se ne poduzimaju, a neke neke od tih stvari je relativno jednostavno uraditi, kao što je naprimjer, to da u BiH dvije trećine domaćinstava za osnovno gorivo za grijanje koristi drvo.

Drvo se sagorijeva u lošim pećima, njihova efikasnost se kreće tek negdje oko 30 procenata i sama zamjena peći bi bilo dovoljna da se dramatično poboljša kvalitet zraka u mnogim gradskim sredinama.

Tu je, naravno potreban novac, međutim novca nema, jer politika ne želi da ga odvoji, ne smatra to kao politički prioritet, a nikakve pomoći sa strane nema, i takva je situacija u cijelom regionu.

  • Kriza

Kada nema evropskog novca za izgradnju termoelektrana, onda ulazi kineski novac.

Jedna termoelektrane u BiH je izgrađena od kineskog novca i još nekoliko je u pripremi, tako da novih termoelektrana neće manjkati.

Ali, ono čega će definitivno manjkati jesu programi i sredstva za izlazak iz ove krize.

XS
SM
MD
LG