Dostupni linkovi

Počinje Beogradski džez festival: Legende i nova lica


Harriet Tubman & Cassandra Wilson
Harriet Tubman & Cassandra Wilson
Svečanim otvaranjem u Centru „Sava“, u četvrtak u Beogradu počinje 29. izdanje Beogradskog džez festivala na kojem će biti predstavljeni najznačajniji izvođači iz Evrope, SAD i Srbije.

Tokom pet dana festivala, koji se održava pod sloganom “Sva lica džeza”, publiku očekuje više od 15 koncerata umetnika i umetnica, među kojima se izdvaja nastup Kasandre Vilson, vodeće svetske vokalne džez dive. Vilsonova, inače dobitnica dva Gremija i brojnih titula za pevačicu godine, dolazi sa specijalnim programom “Harriet Tubman & Cassandra Wilson present Black Sun”, velikim hitom evropske koncertne jeseni, kaže Milica Ševarlić iz Doma omladine koji organizuje festival.

“Projekat je inspirisan misijom Harijet Tabmen, legendarne afroameričke aktivistkinje iz vremena Građanskog rata. Kasandra Vilson i muzičari okupljeni oko njenog benda oživljavaju prava Afroamerikanaca u današnjem društvenom kontekstu”, ističe Ševarlićeva.

Osim Kasandre Vilson, jedna od zvezda ovogodišnjeg programa je i legendarni saksofonista Li Konic, rodonačelnik kul džeza i jedan od poslednjih aktivnih heroja zlatne dekade džeza 1950-ih. Tu je i pijanista Vidžej Ajer, jedno od najvećih imena savremenog džeza, kao i trubač Bert Joris, koji će gostovati na rođendanskom nastupu Big Benda RTS-a, koji slavi 65 godina postojanja.

Publici u Beogradu će se, pored velikih svetskih imena, predstaviti i izvođači iz Srbije, među kojima su džez pevačica Ana Sofrenović, niški bend Eyot i beogradski džez/bluz sastav Fish in Oil koji će prvi put nastupiti na prestižnom beogradskom festivalu.

Bratislav Radovanović, frontmen ovog benda koji u različitim postavama nastupa od ’93. godine kaže za naš program da se džezom u Srbiji bave uglavnom entuzijastični individualci.

“Ima mnogo individualno dobrih instrumentalista, međutim kad je u pitanju autorski rad, slabo se ko bavi time. Izdvojio bih grupu Eyot iz Niša, koja opet nije džez grupa, ali su napravili određeni iskorak u odnosu na sve ono što se dešava na lokalnoj sceni”, ističe Radovanović.

Na pitanje šta je uzrok takvom stanju na domaćoj sceni, naš sagovornik odgovara:

“Možda siromaštvo u kojem živimo već desetinama godina. Ipak je za ozbiljan autorski rad potrebna potpuna posvećenost i odricanje od mnogih stvari. Možda je potrebno malo hrabrosti.”

Uprkos ove godine dvostruko manjem budžetu, Beogradski džez festival traje dan duže, a đacima i studentima je ponudio povlašćenu kategoriju ulaznica po ceni od 100 dinara. Organizatori su, prema rečima Milice Ševarlić, zadovoljni odzivom.

“Nas posebno raduje to što su sve ulaznice po promotivnoj ceni rasprodate bukvalno u roku od dva dana”, kaže Ševarlićeva.

Znači li to da je ovdašnja mlađa generacija sve više zainteresovana za džez muziku? Bratislav Radovanović ističe da je većina mladih, ipak, i dalje okrenuta dominantnim muzičkim tokovima.

“Među mlađom publikom nema mnogo ljudi koje zanima bilo koji iskorak od ‘Pink kulture’, ali primećujem sve veći broj posetilaca na našim nastupima i nadam se da ćemo kol’ko-tolk’ko na razmišljenje podstaknemo i mlađe naraštaje”, zaključuje Radovanović.

Nakon svečanog otvaranja u Centru “Sava”, svi ostali koncerti će do zatvaranja 28. oktobra biti održani u salama Doma omladine Beograda.
XS
SM
MD
LG