Ovaj tjedan na haškom suđenju zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću dovršen je iskaz demografskog stručnjaka tužiteljstva Eve Tabo (Ewa Tabeau), koja je napravila izvještaj o preko 8.000 nestalih osoba nakon pada Srebrenice u srpnju 1995. godine.
Tijekom unakrsnog ispitivanja Mladićeva obrana je pokušala dovesti u pitanje nalaze svjedokinjine istrage, prikazujući ih kao pristrane, između ostalog tezom - da su u mnoge žrtve egzekucija ubrojeni i poginuli vojnici u borbama.
Nakon što je u glavnom ispitivanju Tabo predočila nalaze o ukupno 8.047 žrtava Srebrenice, Mladićev branitelj Dejan Ivetić je pokušao dovesti u pitanje njihovu vjerodostojnost podsjećajući na probleme tijekom istrage, kao što je preklapanje podataka. Ivetić je pritom citirao i zabilješke istrage svjedokinje Tabo u kojima su spomenute nedosljednosti u podacima određenog broja ubrojenih žrtava Srebrenice (riječima sudske prevoditeljice):
„313 imena je nađeno na listi tužiteljstva iz 2005. na listi Armije BiH, što znači 313 osoba na listi tužiteljstva su prijavljeni kao vojnici ili druge vrste vojnog osoblja u jednom razdoblju.“
Podsjetimo, demografska stručnjakinja tužiteljstva je svjedočila na više haških suđenja u vezi genocida u Srebrenici pojašnjavajući nalaze o broju ubijenih dobivenog nakon usporedbe više izvora podataka - poput predratnih i poslijeratnih biračkih lista, podataka Međunarodnog crvenog križa, OSCE-a (Organizacija za sigurnost i suradnju Europe), Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), kao i vojne dokumentacije zaraćenih strana. Tabo je potvrdila obrani da su se tijekom istrage pojavljivale nedosljednosti, no i naglasila da su one višestruko provjeravane:
„Te liste su dijelovi evidencije koja se stalno nadopunjavala, a koja je obuhvaćala vojnike i nevojno osoblje. I kao svaka dinamična evidencija, naravno i u ovoj evidenciji postoje neki nedostaci.“
Mladićeva obrana je pokušala prikazati pristranost svjedokinje Tabo, ustvrdivši da je u svom izvještaju o žrtvama Srebrenice koristila neprikladne izjave preuzete iz medija - kao što su masakr, zvjerstva i etničko čišćenje. Svjedokinja je pak odvratila kako smatra da su ti izrazi vrlo prikladni s obzirom na veliki broj ubijenih, naglasivši da nisu preuzeti iz medija, nego da su rezultat nalaza istrage.
Nakon što je obrana željela prikazati kako podatak o preko 8.000 žrtava nije točan – jer se u njemu ne navodi koliko je ljudi stradalo u borbama, koliko u minskim poljima, te koliko ih je počinilo samoubojstvo - Tabo je istaknula kako to ne spada u demografsku istragu:
„Gospodine, ja nisam proučavala uzroke smrti svake žrtve rata u Srebrenici. Prema tome, ne mogu o tome ništa reći. Ali mogu vam reći da je veliki postotak onih koji su nestali nakon pada Srebrenice sahranjen u neoznačene grobove, masovne grobnice, a mnogi od njih su pali žrtvom pada Srebrenice, odnosno događaja povezanih sa Srebrenicom.“
Tužiteljstvo koje je do sada ispitalo preko 160 svjedoka, do kraja svog dokaznog postupka planira ih pozvati još pet.
Tijekom unakrsnog ispitivanja Mladićeva obrana je pokušala dovesti u pitanje nalaze svjedokinjine istrage, prikazujući ih kao pristrane, između ostalog tezom - da su u mnoge žrtve egzekucija ubrojeni i poginuli vojnici u borbama.
Nakon što je u glavnom ispitivanju Tabo predočila nalaze o ukupno 8.047 žrtava Srebrenice, Mladićev branitelj Dejan Ivetić je pokušao dovesti u pitanje njihovu vjerodostojnost podsjećajući na probleme tijekom istrage, kao što je preklapanje podataka. Ivetić je pritom citirao i zabilješke istrage svjedokinje Tabo u kojima su spomenute nedosljednosti u podacima određenog broja ubrojenih žrtava Srebrenice (riječima sudske prevoditeljice):
„313 imena je nađeno na listi tužiteljstva iz 2005. na listi Armije BiH, što znači 313 osoba na listi tužiteljstva su prijavljeni kao vojnici ili druge vrste vojnog osoblja u jednom razdoblju.“
Podsjetimo, demografska stručnjakinja tužiteljstva je svjedočila na više haških suđenja u vezi genocida u Srebrenici pojašnjavajući nalaze o broju ubijenih dobivenog nakon usporedbe više izvora podataka - poput predratnih i poslijeratnih biračkih lista, podataka Međunarodnog crvenog križa, OSCE-a (Organizacija za sigurnost i suradnju Europe), Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), kao i vojne dokumentacije zaraćenih strana. Tabo je potvrdila obrani da su se tijekom istrage pojavljivale nedosljednosti, no i naglasila da su one višestruko provjeravane:
„Te liste su dijelovi evidencije koja se stalno nadopunjavala, a koja je obuhvaćala vojnike i nevojno osoblje. I kao svaka dinamična evidencija, naravno i u ovoj evidenciji postoje neki nedostaci.“
Mladićeva obrana je pokušala prikazati pristranost svjedokinje Tabo, ustvrdivši da je u svom izvještaju o žrtvama Srebrenice koristila neprikladne izjave preuzete iz medija - kao što su masakr, zvjerstva i etničko čišćenje. Svjedokinja je pak odvratila kako smatra da su ti izrazi vrlo prikladni s obzirom na veliki broj ubijenih, naglasivši da nisu preuzeti iz medija, nego da su rezultat nalaza istrage.
Nakon što je obrana željela prikazati kako podatak o preko 8.000 žrtava nije točan – jer se u njemu ne navodi koliko je ljudi stradalo u borbama, koliko u minskim poljima, te koliko ih je počinilo samoubojstvo - Tabo je istaknula kako to ne spada u demografsku istragu:
„Gospodine, ja nisam proučavala uzroke smrti svake žrtve rata u Srebrenici. Prema tome, ne mogu o tome ništa reći. Ali mogu vam reći da je veliki postotak onih koji su nestali nakon pada Srebrenice sahranjen u neoznačene grobove, masovne grobnice, a mnogi od njih su pali žrtvom pada Srebrenice, odnosno događaja povezanih sa Srebrenicom.“
Tužiteljstvo koje je do sada ispitalo preko 160 svjedoka, do kraja svog dokaznog postupka planira ih pozvati još pet.
