Nakon tromjesečne pauze za pripremu obrane zbog ponovno vraćene točke 1 u optužnicu – genocid u sedam općina 1992. godine, suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastaviti će idući tjedan u utorak novim iskazima svjedoka obrane.
Karadžiću se sudi za genocid u Srebrenici, kao i drugim općinama na početku rata, progon Bošnjaka i Hrvata diljem Bosne i Hercegovine, teroriziranje stanovništva Sarajeva, te uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce.
Nakon što je ispitao preko 170 svojih svjedoka, optuženi Karadžić, koji se zastupa sam, želi nastaviti proces obrane i dalje punim tempom, pozivajući svoje bivše suradnike, od kojih su mnogi osumnjičeni, a neki i pravomoćno osuđeni za ratne zločine. Taktika u pogledu izbora svjedoka iznenađuje mnoge, budući da je većina njih i te kako zanimljiva za haško tužiteljstvo. No optuženi želi da oni potvrde - da on kao predsjednik RS-a nije imao ništa sa zločinima.
Budući da je točka 1 u vezi genocida vraćena u optužnicu, Karadžić se želi od toga obraniti dodatnim svjedocima, potvrdila je glasnogovornica Haškog suda Magdalena Spalinska:
„U slučaju Radovana Karadžića, optuženi je podnio dopunjenu listu svjedoka i dokaza. Na povjerljivoj listi je predložen 91 novi svjedok da svjedoči u vezi točke 1 koja se tiče genocida u općinama Bosne i Hercegovine. Optuženi je, također, zatražio da ponovno pozove 46 svjedoka obrane u vezi s istom točkom, a koji su već svjedočili na suđenju. Zatražio je pritom dodatnih 100 sati za ispitivanje tih 137 svjedoka.“
Karadžić je na dokazni postupak obrane do sada potrošio približno 230 sati od ukupno 300, koliko mu je odobreno. No zbog vraćanja točke 1 u optužnicu, suđenje bi se moglo produžiti ukoliko mu se odobri dodatnih 100 sati. Osim što se brani od optužbi, Karadžić je pokrenuo i pravnu bitku protiv bivše haške tužiteljice Carle del Ponte, koja ga je bezuspješno progonila tijekom cijelog svog mandata.
Predsjednik Haškog suda Theodor Meron odobrio na zahtjev optuženog za formiranjem sudske komisije - kako bi se ispitalo navodno nepoštivanje suda od strane Del Ponte zbog objave povjerljivih informacija. No komisija se proglasila nenadležnom, prebacujući vrući kesten na tzv. rezidualni mehanizam, koji je pokrenut radi dovršetka rada Haškog suda:
„U svom zahtjevu Karadžić je ustvrdio da je prema depeši objavljenoj od strane WikiLeaksa, Carla del Ponte razotkrila povjerljiv materijal američkim predstavnicima 2004. godine - o svjedocima Slobodana Miloševića. Komisija, formirana od strane predsjednika Merona, zaključila je da bi se Karadžićevim zahtjevom za formiranjem specijalnog vijeća, koje bi trebalo istražiti moguće nepoštivanje suda od strane bivše tužiteljice Carle del Ponte, trebao baviti Mehanizam za međunarodne kaznene sudove. Zahtjev je stoga vraćen predsjedniku mehanizma.“
Procesuiranje Del Ponte tako je opet u rukama predsjednika suda Merona koji je ujedno nedavno izabran i za predsjednika spomenutog mehanizma:
„Sada je kod predsjednika mehanizma – suca Merona, i on će nadalje odlučivati. Mehanizam je sada nadležan o tom zahtjevu. Predsjednik mehanizma će sada odlučivati o tom zahtjevu budući da je zahtjev sada u nadležnosti mehanizma, a ne Haškog suda, tako da trebamo čekati. On će poduzeti korake kako bi riješio taj zahtjev kroz posebno Vijeće koje će biti formirano.“
Podsjetimo, predsjednik Meron je i sam spomenut u objavljenim depešama od strane WikiLeaksa – kao čovjek naklonjen američkoj politici, za što ga je optužio i haški sudac zviždač Frederik Harhoff, nedavno diskvalificiran zbog svog istupa. Meron je, podsjetimo, u jednoj od objavljenih depeša zatražio od američkih diplomata i da ne podrže ponovni reizbor Del Ponte za glavnu tužiteljicu, navodno zabrinut zbog učinka njezinog rada. U nastavku izvođenja Karadžićeve obrane očekuje se prvo iskaz Johna Zametice, bivšeg političkog savjetnika i glasnogovornika optuženog u vrijeme rata.
Karadžiću se sudi za genocid u Srebrenici, kao i drugim općinama na početku rata, progon Bošnjaka i Hrvata diljem Bosne i Hercegovine, teroriziranje stanovništva Sarajeva, te uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce.
Nakon što je ispitao preko 170 svojih svjedoka, optuženi Karadžić, koji se zastupa sam, želi nastaviti proces obrane i dalje punim tempom, pozivajući svoje bivše suradnike, od kojih su mnogi osumnjičeni, a neki i pravomoćno osuđeni za ratne zločine. Taktika u pogledu izbora svjedoka iznenađuje mnoge, budući da je većina njih i te kako zanimljiva za haško tužiteljstvo. No optuženi želi da oni potvrde - da on kao predsjednik RS-a nije imao ništa sa zločinima.
Budući da je točka 1 u vezi genocida vraćena u optužnicu, Karadžić se želi od toga obraniti dodatnim svjedocima, potvrdila je glasnogovornica Haškog suda Magdalena Spalinska:
„U slučaju Radovana Karadžića, optuženi je podnio dopunjenu listu svjedoka i dokaza. Na povjerljivoj listi je predložen 91 novi svjedok da svjedoči u vezi točke 1 koja se tiče genocida u općinama Bosne i Hercegovine. Optuženi je, također, zatražio da ponovno pozove 46 svjedoka obrane u vezi s istom točkom, a koji su već svjedočili na suđenju. Zatražio je pritom dodatnih 100 sati za ispitivanje tih 137 svjedoka.“
Karadžić je na dokazni postupak obrane do sada potrošio približno 230 sati od ukupno 300, koliko mu je odobreno. No zbog vraćanja točke 1 u optužnicu, suđenje bi se moglo produžiti ukoliko mu se odobri dodatnih 100 sati. Osim što se brani od optužbi, Karadžić je pokrenuo i pravnu bitku protiv bivše haške tužiteljice Carle del Ponte, koja ga je bezuspješno progonila tijekom cijelog svog mandata.
Predsjednik Haškog suda Theodor Meron odobrio na zahtjev optuženog za formiranjem sudske komisije - kako bi se ispitalo navodno nepoštivanje suda od strane Del Ponte zbog objave povjerljivih informacija. No komisija se proglasila nenadležnom, prebacujući vrući kesten na tzv. rezidualni mehanizam, koji je pokrenut radi dovršetka rada Haškog suda:
„U svom zahtjevu Karadžić je ustvrdio da je prema depeši objavljenoj od strane WikiLeaksa, Carla del Ponte razotkrila povjerljiv materijal američkim predstavnicima 2004. godine - o svjedocima Slobodana Miloševića. Komisija, formirana od strane predsjednika Merona, zaključila je da bi se Karadžićevim zahtjevom za formiranjem specijalnog vijeća, koje bi trebalo istražiti moguće nepoštivanje suda od strane bivše tužiteljice Carle del Ponte, trebao baviti Mehanizam za međunarodne kaznene sudove. Zahtjev je stoga vraćen predsjedniku mehanizma.“
Procesuiranje Del Ponte tako je opet u rukama predsjednika suda Merona koji je ujedno nedavno izabran i za predsjednika spomenutog mehanizma:
„Sada je kod predsjednika mehanizma – suca Merona, i on će nadalje odlučivati. Mehanizam je sada nadležan o tom zahtjevu. Predsjednik mehanizma će sada odlučivati o tom zahtjevu budući da je zahtjev sada u nadležnosti mehanizma, a ne Haškog suda, tako da trebamo čekati. On će poduzeti korake kako bi riješio taj zahtjev kroz posebno Vijeće koje će biti formirano.“
Podsjetimo, predsjednik Meron je i sam spomenut u objavljenim depešama od strane WikiLeaksa – kao čovjek naklonjen američkoj politici, za što ga je optužio i haški sudac zviždač Frederik Harhoff, nedavno diskvalificiran zbog svog istupa. Meron je, podsjetimo, u jednoj od objavljenih depeša zatražio od američkih diplomata i da ne podrže ponovni reizbor Del Ponte za glavnu tužiteljicu, navodno zabrinut zbog učinka njezinog rada. U nastavku izvođenja Karadžićeve obrane očekuje se prvo iskaz Johna Zametice, bivšeg političkog savjetnika i glasnogovornika optuženog u vrijeme rata.
