Dostupni linkovi

Suđenje Karadžiću: Svjedok suočen s odgovornošću za prijedorske zločine


Radovan Karadžić
Radovan Karadžić
Kako bi osporio optužbe za genocid i progone u općinama gdje su bosanski Srbi preuzeli vlast 1992. godine, Radovan Karadžić izveo je kao svjedoka obrane još jednog osuđenog ratnog zločinca.

Milorad Stakić, prijedorski liječnik i predsjednik općine, došao je na Haški sud iz francuskog zatvora, gdje izdržava kaznu od 40 godina zbog zapovjedne odgovornosti za zločine nad građanima nesrpske nacionalnosti. Nakon što je potvrdio teze obrane da nije bilo udruženog zločinačkog poduhvata prema prijedorskim Hrvatima i Bošnjacima - Stakića je haško tužiteljstvo suočilo sa njegovom odgovornošću za stvaranje rasprostranjene klime zločina čije se posljedice još uvijek otkrivaju.

Osuđeni Stakić ni na suđenju Karadžiću nije želio prihvatiti odgovornost za zločine zbog kojih izdržava kaznu zatvora. Tijekom svjedočenja je prebacivao odgovornost za sve što se događalo u Prijedoru na srpsku vojsku i policiju, tvrdeći da nije bio ključan akter, ni, kako je naveo - veliki igrač. Prema mišljenju Stakića - zapovjedna odgovornost za zločine u Prijedoru, gdje je ubijeno više tisuća ljudi, pripisana mu je nepravedno - zbog njegovog navodnog neiskustva u ratno vrijeme:

„Još jednom govorim, sada imam 50 godina, a ja sam u tom periodu imao svega 29 godina. Bio sam tek nov i neiskusan ljekar, politički nekvalifikovan i naivan, a o vojsci i policiji da i ne govorim. Na kraju, to nisu bili resori u mojoj nadležnosti.“

Podsjetimo, u presudi se Stakića kao predsjednika općine Prijedor i srpskog Kriznog štaba smatralo odgovornim i za uspostavu zloglasnih logora - poput Keraterma, Omarske i Trnopolja. No i tijekom svog suđenja, kao i na suđenju njegovom bivšem stranačkom šefu Karadžiću, Stakić je poricao da je dobio ili izdao zapovijed - da se počine zločini protiv nesrpskog stanovništva. Kao i da je bio odgovoran za osnivanje logora – u kojima su, prema njegovim riječima, glavnu ulogu imale srpska vojska i policija, a ne njegove lokalne vlasti:

„Ja njima nisam bio nadležan ni na osnovu bilo kakvih dokumenata, a pogotovo nisam mogao s obzirom na svoje godine i neiskustvo da vršim neki nadzor ili pritisak na tu vojsku.“

Haško tužiteljstvo je suočilo Stakića s pismima njegovog kriznog štaba upućenim zapovjednicima prijedorskih logora, a u kojima lokalne vlasti traže puštanje određenih osoba. To je, također, prema optužbi bio pokazatelj suradnje svih nivoa vlasti bosanskih Srba u organizaciji klime zločina. No Stakić je to uporno poricao, tvrdeći da kao čelni čovjek prijedorske općine –nije mogao spriječiti zločine:

„Za čitavo to vrijeme i sada vama kažem da ja nisam mogao narediti gospodinu Drljači da bilo koga pusti tamo ili ne pusti. Ja vam to odgovorno tvrdim. I mogao sam svaki dan pisati po jednu naredbu, to nije bilo obavezujuće za njih.“

Tužiteljica Gustafson je podsjetila Stakića i na njegove medijske istupe i javne govore u kojima je pogrdno govorio o Bošnjacima, a koji su, prema mišljenju optužbe, dodatno potaknuli zločine:

„Ta izjava da su muslimani vještački nastali je uvreda i diskriminatorna opaska prema muslimanima, zar ne?“

Stakić: Ja nisam bezgrešan čovjek, nikada nisam to tvrdio.

Nakon iskaza Stakić se vratio u francuski zatvor, u kojem će dvije trećine kazne izdržati 2027. godine, kada bi, prema dosadašnjoj praksi Haškog suda, mogao biti pušten. Suđenje Karadžiću nastavlja se iduće godine, nakon zimske pauze.
  • Slika 16x9

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG