Kako bi sa sebe skinuo zapovjednu odgovornosti za zločine nad nesrpskim stanovništvom Bosanske Krajine, haški optuženik Radovan Karadžić za svjedoke je doveo više Banjalučana koji su u ratno vrijeme sudjelovali u lokalnoj vlasti bosanskih Srba. Nakon što su optuženom potvrdili da su početkom rata samostalno postupali, bez njegovog utjecaja, svjedoke obrane tužiteljstvo je podsjetilo na drugačije dokaze, koji pokazuju da su ratne aktivnosti formirane na temelju uputstava Srpske demokratske stranke, SDS-a, kojoj je optuženi Karadžić bio na čelu.
Bivši član Kriznog štaba Banje Luke Novak Kondić potvrdio je tezu optuženog kako je tzv. autonomna regija Krajina, ARK, djelovala samostalno bez utjecaja vlasti sa Pala, s kojima je navodno početkom rata na jedno vrijeme prekinuta komunikacija. Kondić je odbacio navode tužiteljstva i kako je cilj SDS-a bio trajno uklanjanje bosanskih Hrvata i Bošnjaka sa područja na koje su bosanski Srbi polagali pravo.
Prema njegovoj izjavi - krizni štabov, pa i onaj u ARK-u, formirani su 1992. godine radi normalizacije života, a ne genocida, kako to tvrdi optužba:
„Da preuzmemo ulogu obezbjeđenja funkcionisanja normalnog života u gradu za ljude u pogledu snabdijevanja strujom, vodom, prikupljanju taksi i svega onoga što se zahtijeva da život normalno funkcioniše", rekao je Kondić.
Identičan iskaz o navodnoj samostalnosti ARK-a od politike s Pala, vođene Karadžićem, dao je još jedan bivši član Kriznog štaba sa tog područja - Anđelko Grahovac.
I on je tvrdio da nikad nije dobio instrukcije o progonu i etničkom čišćenju. U unakrsnom ispitivanju tužiteljstvo ga je zato podsjetilo na njegove ranije izjave - o miniranju na stotina kuća u Banjoj Luci, te primoravanju tisuća Hrvata i Bošnjaka da napuste svoje domove, a što je Krizni štab, čiji je bio član, to mogao zaustaviti da je htio.
Grahovac je svoje ranije izjave pokušavao objasniti tezom - da su se zločini dogodili zbog epidemije u srpskom narodu, a ne zbog politike SDS-a vođene Karadžićem:
„Ja se nisam s tim slagao zato što sam mislio da se mi Srbi trebali da se borimo, da se odbranimo, prije svega, od povampirenog ustaštva Hrvata i muslimana, a ne da se borimo za tuđu imovinu. Međutim, stanje je takvo bilo da su to ljudi radili, ali stavi li se u kontekst tog vremena, mislim da to nisu bile naredbe sa nekog višeg nivoa", ustvrdio je Grahovac.
Osim na vlastite izjave o zločinima u Banjoj Luci, Karadžićevi svjedoci su podsjećani od strane tužiteljstva i na riječi predsjednika Kriznog štaba ARK-a Radoslava Brđanina - o minimalnom postotku Bošnjaka koji mogu ostati.
Bivši član spornog Kriznog štaba i predsjednik ARK-a Nikola Erceg također je poricao, kao treći ovotjedni svjedok obrane - da su spomenute institucije formirane prema Karadžićevim uputstvima sa Pala. Zato ga je haški tužitelj Alan Tieger suočio sa više dokumenata iz kojih je vidljivo da je Krizni štab nastao kao rezultat uputstva vrha SDS-a.
„Ono što će se pojaviti na ekranu, gospodine Erceg, biće odluka od 24. februara 1992. godine, šalje je Izvršni odbor SDS-a, potpisnik je gospodin Dukić, njome se gospodin Vukić određuje za koordinatora za SAO Krajinu i tu su navedene njegove dužnosti ili zadaci. Među njima, kao što možete vidjeti i sami, je da se uključi u rad Kriznog štaba SAO Krajina", kazao je Tieger.
U nastavku suđenja za dvostruki genocid, progone, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce, Karadžić je izveo još nekoliko svjedoka obrane, koji su pokušali opravdati predratne i ratne poteze vojno-političkih vlasti bosanskih Srba.
Bivši član Kriznog štaba Banje Luke Novak Kondić potvrdio je tezu optuženog kako je tzv. autonomna regija Krajina, ARK, djelovala samostalno bez utjecaja vlasti sa Pala, s kojima je navodno početkom rata na jedno vrijeme prekinuta komunikacija. Kondić je odbacio navode tužiteljstva i kako je cilj SDS-a bio trajno uklanjanje bosanskih Hrvata i Bošnjaka sa područja na koje su bosanski Srbi polagali pravo.
Prema njegovoj izjavi - krizni štabov, pa i onaj u ARK-u, formirani su 1992. godine radi normalizacije života, a ne genocida, kako to tvrdi optužba:
„Da preuzmemo ulogu obezbjeđenja funkcionisanja normalnog života u gradu za ljude u pogledu snabdijevanja strujom, vodom, prikupljanju taksi i svega onoga što se zahtijeva da život normalno funkcioniše", rekao je Kondić.
Identičan iskaz o navodnoj samostalnosti ARK-a od politike s Pala, vođene Karadžićem, dao je još jedan bivši član Kriznog štaba sa tog područja - Anđelko Grahovac.
I on je tvrdio da nikad nije dobio instrukcije o progonu i etničkom čišćenju. U unakrsnom ispitivanju tužiteljstvo ga je zato podsjetilo na njegove ranije izjave - o miniranju na stotina kuća u Banjoj Luci, te primoravanju tisuća Hrvata i Bošnjaka da napuste svoje domove, a što je Krizni štab, čiji je bio član, to mogao zaustaviti da je htio.
Grahovac je svoje ranije izjave pokušavao objasniti tezom - da su se zločini dogodili zbog epidemije u srpskom narodu, a ne zbog politike SDS-a vođene Karadžićem:
„Ja se nisam s tim slagao zato što sam mislio da se mi Srbi trebali da se borimo, da se odbranimo, prije svega, od povampirenog ustaštva Hrvata i muslimana, a ne da se borimo za tuđu imovinu. Međutim, stanje je takvo bilo da su to ljudi radili, ali stavi li se u kontekst tog vremena, mislim da to nisu bile naredbe sa nekog višeg nivoa", ustvrdio je Grahovac.
Osim na vlastite izjave o zločinima u Banjoj Luci, Karadžićevi svjedoci su podsjećani od strane tužiteljstva i na riječi predsjednika Kriznog štaba ARK-a Radoslava Brđanina - o minimalnom postotku Bošnjaka koji mogu ostati.
Bivši član spornog Kriznog štaba i predsjednik ARK-a Nikola Erceg također je poricao, kao treći ovotjedni svjedok obrane - da su spomenute institucije formirane prema Karadžićevim uputstvima sa Pala. Zato ga je haški tužitelj Alan Tieger suočio sa više dokumenata iz kojih je vidljivo da je Krizni štab nastao kao rezultat uputstva vrha SDS-a.
„Ono što će se pojaviti na ekranu, gospodine Erceg, biće odluka od 24. februara 1992. godine, šalje je Izvršni odbor SDS-a, potpisnik je gospodin Dukić, njome se gospodin Vukić određuje za koordinatora za SAO Krajinu i tu su navedene njegove dužnosti ili zadaci. Među njima, kao što možete vidjeti i sami, je da se uključi u rad Kriznog štaba SAO Krajina", kazao je Tieger.
U nastavku suđenja za dvostruki genocid, progone, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce, Karadžić je izveo još nekoliko svjedoka obrane, koji su pokušali opravdati predratne i ratne poteze vojno-političkih vlasti bosanskih Srba.
