Posljedice ratnih dešavanja i nepovjerenja među narodima održavaju se na živote i stavove mladih ljudi u BiH. Nedavno istraživanje Instituta za razvoj mladih Kult pokazalo je da su mladi u Federaciji sve više vezani za religiju, a polovina mladih ne bi stupila u brak sa osobom druge nacionalnosti. Uzrocima takvih trendova niko se ne bavi, iako se brojni političari hvale bogatstvom multikulturalnog društva, kakvo je bosanskohercegovačko nekada bilo.
Da ljubav razbija i najveće predrasude pokazuje primjer bračnog para iz Srebrenice, Dušice i Almira Salihovića. Nakon svega što se desilo u Srebrenici u bliskoj prošlosti, Almir i Dušica su dokazali da je u ovom gradu moguć suživot i bračna zajednica između osoba različitih vjeroispovijesti:
„Nas dvoje uspjećemo. Jedino su reakcije ljudi sa strane. Ne od naših - njegove i moje familije. Prihvatili su me.“
„Što se nas tiče, nas se dvoje slažemo, pomalo napredujemo.“
No, polovina mladih u Federaciji ne bi pristalo na brak sa osobom druge nacionalnosti. To je pokazalo istraživanje Instituta za razvoj mladih Kult, koje je provelo u saradnji sa Ministarstvom kulture i sporta FBiH. Muamer Logo iz udruženja Kult:
„Istraživanje je pokazalo da se naše društvo još uvijek nije oslobodilo određenih predrasuda, postkonfliktnih procesa, koji nisu do kraja završeni, i da je naše društvo itekako tabuizirano prema brojnim pitanjima. Većina mladih odgovorila je da nije spremna stupati u bračnu zajednicu sa pripadnicima druge vjere ili druge nacije. S jedne strane pokazano je da su mladi spremni sarađivati sa svojim vršnjacima na poslovnom nivou, da su spremni družiti se, ali ipak taj segment stupanja u bračne odnose pokazuje da postoji barijera i velika doza nepovjerenja.“
Takav trend, Danijel Senkić, iz tuzlanske nevladine organizacije Revolt, ovako objašnjava:
„Činjenica ja de se maldi ljudi druže bez obzira na nacionalnu pripadnost. Činjenica je da zajedno izlaze. Činjenica je da se čak i zabavljaju, da postoje veze. Ali isto je tako činjenica da, kada dođe do trenutka kada bi ti mladi ljudi sklopili brak, presudnu ulogu igraju roditelji. Dakle, mladi nisu nezavisni od svojih roditelja baš zbog problema egzistencije i društva koje im tu egzistenciju ne pruža. I moraju slušati ono što im roditelji kažu da bi zadržali onaj minimum egzistencije koju imaju.“
Istraživanje je pokazalo da mladi ljudi osjećaju jaču vezu prema religiji kojoj pripadaju nego prema državi u kojoj žive. Ponovo Muamer Logo:
„Vjerske zajednice u BiH i dalje igraju jako bitnu ulogu u životima građana- Maldi su istakli da su im na prvom mjestu, kada govore o svom identitetu, bitni vjera i nacija. Tek nakon toga dolazi ono što zovemo građanskim. Nažalost, to su procesi kojima se niko ozbiljno ne bavi. Tu i tamo imamo istupanja u javnosti sociologa i ljudi koji to kritiziraju, ali ne postoje sistemska briga i rad sa maladima.“
Bosanskoherecegovačko društvo, koje je prije rata prednjačilo u broju miješanih brakova u odnosu na ostale zemlje bivše Jugoslavije i koje se dičilo multikulturalnošću, danas njeguje druge vrijednosti. Psiholog Srđan Puhalo:
„Ideologija koja danas dominira u našem društvu potencira te stvari, za razliku od ideologije bratstva i jedinstva koju smo imali prije rata - i otuda tako drastična promjena stanja u BiH. Iza tih kolektivnih odnosa - ono što dobijamo stalno u istraživanjima je da volimo sve ili manje volimo druge, ne volimo druge, plašimo se drugih, nećemo sa njima da stupamo u kontakte itd. - imate jedan paradoks. Kada dođete na individualni nivo, jedan čovjek sa drugim čovjekom, te podjele nisu toliko jake. Na tom individualnom nivou, kada jedan čovjek komunicira sa drugim, dolaze do izražaja neki drugi kvaliteti, mimo etničkih ili vjerskih. Ali političke elite ne daju da se jedan takav sistem vrijednosti razvija, i kroz potenciranje jezičkog i nacionalnog održavaju ovakvo stanje kakvo jeste u BiH, a koje njima omogućava da lakše vladaju i opstaju.“
Da ljubav razbija i najveće predrasude pokazuje primjer bračnog para iz Srebrenice, Dušice i Almira Salihovića. Nakon svega što se desilo u Srebrenici u bliskoj prošlosti, Almir i Dušica su dokazali da je u ovom gradu moguć suživot i bračna zajednica između osoba različitih vjeroispovijesti:
„Nas dvoje uspjećemo. Jedino su reakcije ljudi sa strane. Ne od naših - njegove i moje familije. Prihvatili su me.“
„Što se nas tiče, nas se dvoje slažemo, pomalo napredujemo.“
No, polovina mladih u Federaciji ne bi pristalo na brak sa osobom druge nacionalnosti. To je pokazalo istraživanje Instituta za razvoj mladih Kult, koje je provelo u saradnji sa Ministarstvom kulture i sporta FBiH. Muamer Logo iz udruženja Kult:
„Istraživanje je pokazalo da se naše društvo još uvijek nije oslobodilo određenih predrasuda, postkonfliktnih procesa, koji nisu do kraja završeni, i da je naše društvo itekako tabuizirano prema brojnim pitanjima. Većina mladih odgovorila je da nije spremna stupati u bračnu zajednicu sa pripadnicima druge vjere ili druge nacije. S jedne strane pokazano je da su mladi spremni sarađivati sa svojim vršnjacima na poslovnom nivou, da su spremni družiti se, ali ipak taj segment stupanja u bračne odnose pokazuje da postoji barijera i velika doza nepovjerenja.“
Takav trend, Danijel Senkić, iz tuzlanske nevladine organizacije Revolt, ovako objašnjava:
„Činjenica ja de se maldi ljudi druže bez obzira na nacionalnu pripadnost. Činjenica je da zajedno izlaze. Činjenica je da se čak i zabavljaju, da postoje veze. Ali isto je tako činjenica da, kada dođe do trenutka kada bi ti mladi ljudi sklopili brak, presudnu ulogu igraju roditelji. Dakle, mladi nisu nezavisni od svojih roditelja baš zbog problema egzistencije i društva koje im tu egzistenciju ne pruža. I moraju slušati ono što im roditelji kažu da bi zadržali onaj minimum egzistencije koju imaju.“
Istraživanje je pokazalo da mladi ljudi osjećaju jaču vezu prema religiji kojoj pripadaju nego prema državi u kojoj žive. Ponovo Muamer Logo:
„Vjerske zajednice u BiH i dalje igraju jako bitnu ulogu u životima građana- Maldi su istakli da su im na prvom mjestu, kada govore o svom identitetu, bitni vjera i nacija. Tek nakon toga dolazi ono što zovemo građanskim. Nažalost, to su procesi kojima se niko ozbiljno ne bavi. Tu i tamo imamo istupanja u javnosti sociologa i ljudi koji to kritiziraju, ali ne postoje sistemska briga i rad sa maladima.“
Bosanskoherecegovačko društvo, koje je prije rata prednjačilo u broju miješanih brakova u odnosu na ostale zemlje bivše Jugoslavije i koje se dičilo multikulturalnošću, danas njeguje druge vrijednosti. Psiholog Srđan Puhalo:
„Ideologija koja danas dominira u našem društvu potencira te stvari, za razliku od ideologije bratstva i jedinstva koju smo imali prije rata - i otuda tako drastična promjena stanja u BiH. Iza tih kolektivnih odnosa - ono što dobijamo stalno u istraživanjima je da volimo sve ili manje volimo druge, ne volimo druge, plašimo se drugih, nećemo sa njima da stupamo u kontakte itd. - imate jedan paradoks. Kada dođete na individualni nivo, jedan čovjek sa drugim čovjekom, te podjele nisu toliko jake. Na tom individualnom nivou, kada jedan čovjek komunicira sa drugim, dolaze do izražaja neki drugi kvaliteti, mimo etničkih ili vjerskih. Ali političke elite ne daju da se jedan takav sistem vrijednosti razvija, i kroz potenciranje jezičkog i nacionalnog održavaju ovakvo stanje kakvo jeste u BiH, a koje njima omogućava da lakše vladaju i opstaju.“