Počelo suđenje Cvetkoviću za genocid u Srebrenici

Pred Sudom Bosne i Hercegovine počelo je suđenje Aleksandru Cvetkoviću. Optužen je za učestvovanje u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine. U optužnici se navodi da je Cvetković nakon ulaska u Srebrenicu 16. jula 1995. godine, na lokaciji Ekonomija Branjevo, zajedno sa drugim pripadnicima Desetog diverzantskog odreda nekadašnje Vojske Republike Srpske, pucao na zarobljenike, kada je pogubljeno najmanje devet stotina zarobljenih muškaraca i dječaka Bošnjaka iz enklave Srebrenica, dok su samo dvojica zarobljenika preživjela.

Muškarci od 15 do 60 godina, u civilnoj odjeći, sa povezima preko očiju, vezanih ruku tog 16. jula 1995. godine autobusima su odvezeni na poljoprivredno dobro Branjevo, kod sela Pilice na području opštine Zvornik. Izvođeni su iz autobusa u grupama od po deset, postrojavani na poljani iza farme, a pripadnici Desetog diverzantskog odreda su ih strijeljali s leđa. Posvjedočio je to pred haškim Tribunalom jedan od dvojice preživjelih, u svojstvu zaštićenog svjedoka.

„Tamo su kazali: 'Okrenite leđa', i samo rafalima sasjekli. Poslije, kad su pali, pita jedan: 'Ima li ko živ?'. Dvojica su se javila da imaju, on je samo prišao, metak u glavu, i jednom i drugom, i tako završili. Išli su po druge kolone, poslije su opet dogonili.“

Tog dana u Branjevu je ubijeno najmanje 900 bosanskih Muslimana. Iako ne može potvrditi sa sigurnošću, Fazila Efendić iz Srebrenice pretpostavlja da je među ubijenima bio i njen sin. Njegove kosti pronađene su u sekundarnoj grobnici 2008. godine.

„Izgleda, po nekom instinktu, da je baš moj sin završio u tom Domu kulture Branjevo, a koliko sam mogla saznati za muža, da je muž ubijen u Kravici.“

18. godina nakon zločina Desetog diverzantskog odreda, prve profesionalne vojne jedinice tadašnje Vojske RS, koja je direktno bila odgovorna haškom optuženiku generalu Ratku Mladiću, Sud BiH potvrdio je optužnicu kojom se pripadnik ove jedinice Aleksandar Cvetković tereti za krivično djelo genocida u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija u Srebrenici.

„U toku juna i jula 1995. godine, za vrijeme oružanog sukoba u Republici Bosni i Hercegovini, kao pripadnik Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske RS, preduzimao je širok i sistematičan napad na civilno bošnjačko stanovništvo zaštićene zone UN Srebrenice, u sklopu kojeg napada je do 40.000 bošnjačkih civila prisilno preseljeno iz enklave Srebrenica, a više od 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka pogubljeno po prijekom postupku, ukopano i ponovo ukopano, postupajući u skladu sa planom vojnog i civilnog rukovodstva Republike Srpske, i u namjeri da potpuno ili djelimično istrijebi grupu bošnjačkog naroda nanošenjem teških fizičkih i duševnih povreda i pogubljenjima muškaraca Bošnjaka“, naveo je tužilac Tužilaštva BiH Dubravko Čampara.

U optužnici se takođe navodi da je optuženi Cvetković učestvovao u izvođenju napada na UN zaštićenu zonu Srebrenica i na bazu UNPROFOR-a , te da je 11. jula 1995. godine učestvovao u vojnoj operaciji ''Krivaja-95“. Cvetković je 16. jula 1995. godine na lokaciji Ekonomija Branjevo, zajedno sa drugim pripadnicima Desetog diverzantskog odreda, pucao iz automatske puške na zarobljenike. Tužilac

„Vršio ubijanje, mučki, pripadnika skupine Bošnjaka i nanosio teške tjelesne ozljede i duševne povrede, sve u cilju da potpuno ili djelimično istrijebi nacionalnu, etničku i vjersku skupinu Bošnjaka“, kaže tužilac Čampara.

Optuženog Cvetkovića i prije rata poznavala je Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”

„Znam Cvetkovića, radio je u srebreničkom Boksitu. Tamo je radio i moj muž. Uvijek je bio na strani ideje da bude veliki vojskovođa. I moj rahmetli muž je uvijek pričao da mu je bilo čudno – mlad momak, a veliki nacionalista.“

I nakon toliko godina, Munira vjeruje da je pravda dostižna i očekuje da će odgovorni za genocid u Srebrenici biti kažnjeni.

„Prvo želim da kažem da je to jedna vrsta velike pravde za žrtve, da Cvetković nije mogao pobjeći od pravde, da mu je počelo suđenje, da je doveden u Bosnu i Hercegovinu, i očekujem da će suđenje biti pravilno i pravedno.“

Optuženi Aleksandar Cvetković ranije se izjasnio da nije kriv, a na prvom ročištu rekao je kako je saslušao Tužilaštvo BiH, te svog advokata, i da se osjeća kao Jozef K, glavni lik iz romana “Proces” Franza Kafke. Cvetković je inače uhapšen u Izraelu u januaru 2011. godine, a u augustu ove godine izručen je Bosni i Hercegovini.