Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava polovinom novembra objavila je podatke prema kojima je prošle godine u Bosni i Hercegovini zabilježeno 350 zločina iz mržnje, što je znatno više o odnosu na susjedne države, dok je broj procesuiranih zločina iz mržnje u BiH 77. Za iste je kažnjeno 88 počinilaca.
Svake godine Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava objavljuje izvještaj i informaciju o zločinima iz mržnje i incidentima koji se dešavaju u 57 zemalja članica.
„Sami podaci za 2013. godinu jasno demonstriraju da zločini iz mržnje i dalje predstavljaju važan izazov i da je to jedno od pitanja sa kojim se zemlje članice moraju ozbiljno pozabaviti. 36 država zemalja članica dostavilo nam je informacije o ovom pitanju za 2013., dok nam je 109 nevladinih organizacija dostavilo informacije koje pokrivaju incidente koji su se desili u 45 zemalja“, kaže Azra Junuzović, zamjenica šefa Odjela za toleranciju i nediskriminaciju pri Kancelariji OEBS-a u Varšavi.
U Bosni i Hercegovini je u 2013. zabilježeno 350 zločina iz mržnje. Ova brojka je povećana u poređenju sa Hrvatskom gdje je evidentirano 35, odnosno 64 slučaja u Srbiji. Zločin iz mržnje ne bira subjekta.
„Došli smo do saznanja da su najčešće napadi na one vidljivije LBGT osobe u BiH, te da napade obično vrše mlađi ljudi, recimo od starijih maloljetnika do osoba 30 godina starosti“, kaže Vladana Vasić, koordinatorka u Sarajevskom otvorenom centru.
„Konkretno, prema LGBT osobama u prošloj godini bilježimo 18 zločina iz mržnje, od čega su se desila četiri fizička napada, a jedan je rezultirao ozbiljnim povredama, dok se o drugom radilo o razbojništvu i ti slučajevi su prijavljeni. Dakle, bilo je više slušajeva prijetnji i zastrašivanja, te tri grupna napada“, tvrdi ona.
Vasić navodi da je društvo u Bosni i Hercegovini veoma netolerantno, homofobično, i transfobično.
„To prističe zbog manjka i lošeg sistema edukacije u društvu. Još uvijek se pitanje LGBT-a u bh. školama i fakultetima govori kroz zastarjele programe i knjige koje još uvijek homoseksualnost svrstavaju u bolest, te se nikako ne radi na edukaciji stavnovništva, kao i na poticanju tolerancije i upoznavanju različitosti“, ističe Vladana Vasić.
I Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini zabilježilo je u prošloj godini 30 slučajeva zločina iz mržnje prema pripadnicima i imovini vjerskih zajednica.
„Nakon četiri godine praćenja primijetili smo da je najveći problem nedovoljno stroko kažnjavanje počinilaca jer ako imate slučajeve ispisivanja grafita, ili ako je razbijen prozor na nekom vjerskom objektu to ne znači da samo da se odstranila neka materijalna šteta već je veći problem ta negatiovna poruka koja se šalje pogotovo ako se radi o nekom manjinskoj vjerskoj zajednici“, pojašnjava Emir Kovačević, izvršni sekretar Vijeća.
Od septembra je pokrenuta i internet stranica u namjeri da državama članicama OEBS-a, civilnom društvu, medijima i javnosti olakša pristup informacijama o zločinu iz mržnje koje je skupila Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava. Podaci pokazuju da je u posljednje četiri godine u porastu broj ovakvih zločina.
„Naši izvještaji se ne bave konkretnom analizom šta potpiruje mržnju, već o tome da zločini iz mržnje predstavljaju opasnost i problem koji moge uroziti sigurnost građana. Stoga je neophodno da se države članice pozabave tim pitanjima kako bi zaštitili same građane, odnosno kako bi osigurale da građani imaju najadekvatniju zaštitu i pomoć kako ti zločini ne bi eskalirali u šire razmjere“, zaključuje Azra Junuzović.
