Nacionalni park Plitvička jezera objavio je kako imaju 40 posto manje posjetitelja nego rekordne 2019. godine, ali da su financijski "vrlo blizu" rekordnim godinama.
Nije otvoren hotel Bellevue i kamp i restaurant Borje, a još uvijek fali sezonskih radnika za mjesta kuhara, konobara i trgovaca.
Nacionalni park Plitvička jezera prostire se jugoistočno od Zagreba na 297 kvadratnih kilometara u četiri ličke općine. U parku je 16 jezera koja se u kaskadama i slapovima prelijevaju jedno u drugo, okruženih netaknutom prirodom.
To je najstariji nacionalni park u Hrvatskoj. Uvršten je i u UNESCO-vu Listu svjetske prirodne baštine. U rekordnoj 2019. godini imao je 1.670.000 posjetitelja.
Kolika je šteta?
Slabiji promet u Nacionalnom parku Plitvička jezera, manje prihoda za općine na čijem terenu se nacionalni park nalazi, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) nezavisni načelnik općine Plitvička jezera Ante Kovač.
Četiri općine na čijem teritoriju je Nacionalni park Plitvička jezera, Vrhovine, Rakovica i Saborsko, dijele šest posto od prodanih ulaznica, ovisno o tome koliki dio općine zauzima Nacionalni park.
U općini Plitvička jezera su u 2020. godini retroaktivno temeljem prodanih ulaznica u 2019. godini dobili pet milijuna kuna (670.000 eura), ali sljedeće godine zbog smanjenog posjeta korone svega nešto preko milijun (130.000 eura). Kako će biti za ovu godinu, još ne znaju.
"Nacionalni park značajno puni naš općinski proračun, iako su to mrvice za njihov proračun. Mi imamo postotak od ulaza i trošarina, tako da će se sigurno odraziti. Imamo mi još neke stvari koje ulaze u prihod općine, kao što je komunalna naknada, ali budući da neki objekti nisu otvoreni, onda smo i tu dosta kraći. Borje i neki objekti nisu uopće otvarani, Borje ne radi već par godina", kaže Kovač.
Zašto su ulaznice poskupele?
Kovač podsjeća da je poskupljenje ulaznica bio jedan od načina kako da se smanji prevelik broj posjetitelja koji je počeo ugrožavati ekosustav, ali da se mnogi žale da su preskupe. Što se tiče manjka sezonskih radnika na Plitvicama, on se nimalo ne čudi.
"Vi u Nacionalnom parku imate ljude koji su bili sezonci 17-18 godina. Nije se razmišljalo o tome da ih se stalno zaposli i sada smo tu gdje smo. Ljudi su otišli dalje trbuhom za kruhom. Plaće su veće i na moru, a danas se vozite dva sata i odete u Austriju, gdje imate tri puta veću plaću! Tako da su se i kuhari i konobari razletjeli širom i države i Europe", opisuje situaciju načelnik općine.
Zašto pada promet?
U Nacionalnom parku kažu kako je pad prometa uzrokovan izostankom grupnih posjeta i dolaska gostiju s dalekih avionskih destinacija.
Pad prometa bilježe i privatni iznajmljivači naslonjeni na Plitvička jezera.
Milan Prica iznajmljuje apartmane u dva objekta – jednom u Korenici, drugom u Plitvica Selu, u općini Plitvička jezera.
"Kod mene je to puno manje. Ja sam možda na nivou od 20 posto manje od te rekordne 2019. godine", tvrdi Prica za RSE.
On kaže kako su glavni uzrok smanjenom posjetu Plitvicama – preskupe ulaznice.
"Jako, jako su skupe – i stranci se sada žale! A pogotovo za naše domaće. Mi nemamo tu platežnu moć da možemo za jednu obitelj platiti ulaznice po 300 kuna (40 eura) po osobi, to je nemoguće! Morali bismo naći modus da sufinanciramo svojim ljudima da vide ovaj nacionalni park u svojoj zemlji. Drugi je uzrok regulisani broj ulazaka u Nacionalni park, ali prvi su uzrok ulaznice. Njihova skupa karta, čovjek ne može doći i ne može ni prespavati", analizira Prica.
U sezoni je ulaznica za odrasle 300 kuna, a iza 16 sati 200 kuna (26 eura), a za djecu stariju od sedam godina do 16 sati 120 kuna (16 eura), a nakon toga 70 kuna (9 eura).
Ako se parkiralište plaća 10 kuna (1,5 euro) po satu, posjet Plitvičkim jezerima četveročlane obitelji sa jednim većim i jednim manjim djetetom ne može proći ispod 750 kuna, dakle 100 eura. Za organizirane posjete cijene su niže.
Pad broj gostiju sa dalekih destinacija
Srđan Boromisa iznajmljuje apartmane u dvije kuće u Rudanovcu, općina Plitvička Jezera. On za RSE kaže kako se osjeti prelijevanje slabije posjećenosti Plitvica i na njegovo poslovanje.
"Imamo jednu kuću koja se relativno dobro prodaje, a apartmani ne idu nikako. Jer imati cijeli objekt, a nemati nikakav prihod, samo dajete državi ono što ona traži, radila ne radila", kaže Boromisa.
On primjećuje manjak gostiju sa dalekih destinacija.
"Mi smo imali dosta gostiju koji su dolazili s Dalekog Istoka pa su dolazili u Dubrovnik, onda su od Dubrovnika dolazili do Plitvičkih jezera i tu ostajali dan-dva, i onda do Zagreba", pojašnjava naš sugovornik.
Direktor Turističke zajednice Ličko-senjske županije Ivan Radošević kaže za RSE kako izostanak gostiju s dalekih tržišta jest velik problem za Nacionalni park Plitvička jezera.
"To vam je Kina, Koreja, Japan, Amerika, a to ništa nije vraćeno ni blizu na ono staro prije korone. I kad njih nemate u onom dijelu van sezone, normalno da imate pad. Ide se stizati, ali to ne ide preko noći, jer svi ti letovi još nisu uspostavljeni, Avio kompanije to još nisu vratile na ono staro iz 2019. godine, ni blizu", kaže Radošević.
Pada broja "last minute" gostiju
Milan Mirić iznajmljuje deset apartmana u Jezercu u općini Plitvička Jezera, a osim pada prometa brine ga je i što je sve više "last minute" gostiju.
"Osjetimo pad prometa fizički jedno 20-30 posto, a i gosti uglavno rezerviraju u zadnji tren pa dobivaju te neke popuste", kaže Mirić za RSE.
Iako je turizam jako osjetljiva grana poslovanja, Ivan Radošević je optimističan.
Ima nade
Po broju noćenja Ličko-senjska županija je u prvih šest mjeseci na razini od 91 posto prema famoznoj najboljoj do sada 2019. godini, a toliki je otprilike postotak i na razini cijele Hrvatske.
U Ličko-senjskoj županiji bilo je 2019. godine gotovo 41.000 ležajeva u turističkim kapacitetima, od toga manje od 5 posto u hotelima, a sve ostalo u obiteljskom smještaju.
Te godine zabilježeno je 821.000 gostiju, čime je županija izbila na sedmo mjesto po broju turističkih posjeta, nakon jadranskih županija i grada Zagreba, a po broju noćenja te je godine sa 2.856.000 noćenja prestigla i grad Zagreb.
Facebook Forum