Relativni pobjednik izbora 5. srpnja, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković predstavio je Saboru program svoje druge Vlade, s naglaskom na osiguravanje zdravstvene sigurnosti građana, radnih mjesta, plaća i mirovina.
Dvadeset i dvije milijarde eura iz proračuna Europske unije bit će „dodatna snažna poluga za oporavak hrvatskog gospodarstva“, kazao je.
„Na nama je da osiguramo nacionalnu koheziju i što brži gospodarski oporavak Hrvatske. Veselim se suradnji“, poručio je Plenković zastupnicima.
Obećanja Plenkovića
Popis obećanja je dug – otvaranje 100.000 novih radnih mjesta, prosječna plaća od 1.000 eura i minimalna od 560 eura, više mirovine za bar deset posto, smanjenje PDV-a na hranu sa 25 na 13 posto, smanjenje poreza pojedincima i tvrtkama, 50.000 učeničkih stipendija, 20.000 stambenih kredita za mlade, ubrzavanje procedura posvajanja djece, smanjenje broja lokalnih dužnosnika za pola i skidanje imuniteta članovima Vlade za slučajeve optužbi zbog korupcije, demografska revitalizacija, cirkularna ekonomija …
Mandatar je najavio i nastavak potpore jačanju ustavne pozicije Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskog puta BiH, te nastavak rada na poboljšanju položaja Hrvata u susjednim zemljama.
U diskusiji je zastupnike s krajnje desnice zanimalo pitanje pobačaja i dvojezičnih ploča u Vukovaru, a one s ljevice pitanje povišenja minimalne plaće i uvođenja progresivnog poreza.
Suverenista Marijana Pavličeka, koji je u Sabor ušao na listi Škorinog Domovinskog pokreta, zanimalo je - hoće li nova Vlada stavljati u Vukovar dvojezične ploče, jer je budući potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine Boris Milošević najavio da će se poštivati zakonske odredbe o službenoj i javnoj uporabi jezika i pisma manjina?
Suživot je važno pitanje, odgovorio je Plenković.
„Mi ćemo poštovati zakon i gledat ćemo specifične okolnosti koje postoje u gradu, radi suživota Hrvata i Srba u Vukovaru“, odgovorio je mandatar.
Zastupnica Domovinskog pokreta Katarina Vidović Krišto pitala je mandatara - kako može raditi većinu sa zastupnicima srpske manjine, koji su, tvrdi ona, nezakonito izabrani.
Plenković je odgovorio da su zastupnici manjina „politička i pravna stečevina suvremene Hrvatske“ što on i ova većina neće mijenjati, i da bi „volio da Hrvati imaju ta prava u drugim državama“.
Što se pobačaja tiče, čiju zabranu traži desnica, Plenković je odgovorio da generalne zabrane neće biti i da će se na tragu upute Ustavnog suda pedagoški i informativno raditi sve da pobačaja bude što manje.
Predsjednica Radničke fronte Katarina Peović koja je u Sabor ušla u sklopu zeleno-lijeve koalicije Možemo prozvala je Plenkovića da u prošlom mandatu nije ništa učinio za zaposlene u brojnim hrvatskim poduzećima koja se gase ili im se pogoršavaju uvjeti rada.
„Niste ništa napravili za radnike brodogradilišta, koja ste do kraja uništili. Na samom smo vrhu po broju nesigurnih ugovora o radu u Europskoj uniji, hrvatski radnici rade više sati od prosjeka Europske unije za plaću koja je među najnižima u Europskoj uniji. Kako mislite otvarati nova radna mjesta s mjerama smanjivanja poreza na najbogatije“, pitala je Katarina Peović Plenkovića.
On je odgovorio da je u prvom mandatu njegova vlada digla minimalnu plaću za 100 eura, a da obećava prosječnu mjesečnu plaću od 7.600 kuna, odnosno 1.000 eura na kraju svog novog mandata.
Govoreći u ime nacionalnih manjina, zastupnik češke i slovačke manjine Vladimir Bilek kazao je kako očekuje izradu programa za manjine u sljedećih 50 dana.
Ocjena analitičara
Komentator na portalu telegram.hr Jasmin Klarić u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako je oporba bila opravdano ogorčena kada su im vladajući poslali program nove Vlade tek pola sata ili 45 minuta pred početak sjednice.
„Radi se o dokumentu od 47 stranica! To je sramotno omalovažavanje uloge Sabora u hrvatskom političkom sustavu“, ocjenjuje Klarić.
Za njega je program što ga je Plenković preložio - uobičajeno paradni dokument.
„Sadrži niz obećanja i lijepih želja, ali bez ikakvih mjerljivih stvari koje bi se nalazile u njemu. Nema financijske analize, nema rokova provedbe, nije predložen način kako će se mjeriti kvaliteta provedbe predloženih mjera i ciljeva koje se želi dostići. Znači, ovo je neozbiljan dokument, kao što su neozbiljni bili programi svih vlada koje smo imali prilike vidjeti u 20 godina“, zaključuje Klarić.
Prva sjednica 24. srpnja
Sabor će o davanju povjerenja drugoj Plenkovićevoj Vladi glasati kasno navečer, do kada se očekuje da će biti zaključena rasprava.
Već u petak, 24. srpnja, nova Vlada trebala bi održati svoju prvu sjednicu, sa koje će u Sabor na prvo čitanje poslati prijedlog zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon katastrofalnog potresa 22. ožujka ove godine.
Na izborima 5. srpnja 2020. godine HDZ je bio relativni pobjednik sa 66 osvojenih mandata od ukupno 151 i hrvatski predsjednik Zoran Milanović povjerio je 16. srpnja predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću mandat za sastavljanje nove Vlade, nakon što mu je Plenković predočio potpise ukupno 76 novoizabranih zastupnika – 66 iz HDZ-a, svih osam zastupnika manjina i dvojice zastupnika liberalnih stranaka centra – Hrvatske narodne stranke i Stranke reformista.
