Radnici u obrazovanju među prvima su se našli na udaru demografskih problema u Bosni i Hercegovini (BiH) koji su uzrokovani sve manjim natalitetom i odlaskom stanovništva. Već na septembarskim platama to su osjetili radnici u osnovnim školama u entitetu Republika Srpska(RS).
Nova pravila za finansiranje osnovnih škola dovela su do toga da pedagozi, bibliotekari, sekratari i računovođe u manjim školama dobiju i manje plate.
Razlog tome je stupanje na snagu pravilnika o normativima i standardizaciji za finansiranje osnovnih škola, kojim je predviđeno da se u školama sa manje od 16 razreda umanjuje procenat radnog vremena za pet posto za svako odjeljenje manje od ovog broja.
Predsjednik sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS Dragan Gnjatić ističe da je zaposlenim u manjim školama koje naprimjer imaju 12 razreda plata umanjena za 20 posto što je oko 100 evra manje mjesečno.
''Dvadest posto je uvijek dvadeset posto, to je jako veliki iznos i ono što je najgore u svemu tome smanjuje se praktično i radno vrijeme. Kad bismo to preslikali na godine staža ne bi mogli ljudi otići u penziju sa 40 godina staža''.
- Štrajk prosvjetara u USK, traže poštivanje Kolektivnog ugovora
- Protesti prosvjetnih radnika u Bihaću
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS smatraju da je novi način vrednovanje normi pravedan jer se njime uređuju sva radna mjesta u školi.
"Nije realno da se isto vrednuje, na primjer, rad sekretara u OŠ Branko Radičević u Banjaluci koja broji 1844 učenika i 132 zaposlena i rad sekretara u OŠ Josif Pančić u Oštroj Luci koja ima 19 učenika i 26 zaposlenih", objašnjava portparol Ministarstva prosvjete i kulture Branka Rogač .
Uvođenje osnovne plate
Sindikati traže uvođenje osnovne plate kako radnici ne bi napuštali male sredine. Stav sindikata je da će finansijski efekti biti mali, a štete zbog odlaska prosvjetnih radnika iz malih sredina mnogo veće
''To su uglavnom male škole na rubu RS i praktično možda bi tim ljudima trebali dati veću platu u odnosu na standardnu ili barem osnovnu. Naše viđenje je da ti ljudi trebaju imati osnovnu platu ma kakva ona bila i ma kolika škola bila, a da u školama koje imaju više odjeljenja daje se veća plata, kaže Gnjatić".
Prema podacima resornog ministarstva u školsku 2019/2020. godinu u osnovne škole upisano oko devet i po hiljadu učenika što je za oko hiljadu manje nego prije deset godina.
S obzirom na sve manji broj rođene djece i migraciona kretanja stanovništva, demograf Aleksandar Čavić predviđa da će se stanje u narednim godinama još pogoršati kada je u pitanju rad u osnovnim školama.
''Tako da generalno te stvari, ako budu uzrokovane isključivo demografskim kretanjima, možemo i dalje očekivati smanjenje broja upisanih, smanjenje broja područnih škola tamo gdje neće biti uopšte đaka, tako da će se ti trendovi nastaviti. Kako će se to ukupno odražavati na plate zaposlenih, smatram negativno, međutim ponovo kažem, administrativni kriteriji preovlađuju, dakle Vlada donosi odluku pa može reći da i sa tako redukovanim fondom časova neko može da ima punu platu''.
Zaposleni u obrazovanju i kulturi RS i do sada su bili slabo plaćeni. Nakon 11 godina tek ove su dobili povećanje plata za 8 posto ali i dalje imaju manje koeficijente na plate od ostalih zaposlenih u javnom sektoru.
Facebook Forum