Svjetski lideri će se ove sedmice okupiti u glavnom gradu Kanade kako bi raspravljali o napretku u nacrtu prvog ikada globalnog sporazuma kojim bi se do kraja godine obuzdalo sve veće zagađenje plastikom.
Očekivani sporazum, koji bi trebao da bude postignut krajem ove godine, mogao bi biti najznačajniji dogovor koji se odnosi na emisije koje uzrokuju klimatsko zagrijavanje i zaštitu okoliša od Pariškog sporazuma iz 2015., koji je natjerao 195 potpisnica da se slože i usaglase kako bi spriječili rast globalne temperature preko 1,5 stepena Celzijusa.
Ali pregovarači imaju težak zadatak u Ottawi, a zemlje su podijeljene oko toga koliko bi ciljevi sporazuma trebali da budu ambiciozni. Zašto?
"To je prelomni trenutak ovog procesa", rekao je za Reuters Andres Gomez Carrion, predsjedavajući pregovora. "Jedan od najvećih izazova je definisati gdje počinje životni ciklus plastike i definirati što su održiva proizvodnja i potrošnja."
Zašto se vode pregovori o plastici?
Na Skupštini Ujedinjenih nacija (UN) za zaštitu okoline 2022. godine, svjetske nacije su se složile da će do kraja 2024. razviti pravno obvezujući sporazum za rješavanje globalne krize zagađenja plastikom.
Sporazum je namijenjen rješavanju plastike kroz cijeli životni ciklus: od proizvodnje, do načina na koji se koristi i kako se odlaže.
U čemu je problem sa plastikom?
Dok je plastični otpad postao globalna prijetnja zagađujući krajolike i vodene puteve, proizvodnja plastike uključuje ispuštanje gasova staklene bašte. Industrija plastike sada čini pet posto globalnih emisija ugljenika, što bi moglo da naraste na 20 posto do 2050. ako se sadašnji trendovi nastave, navodi se u prošlosedmičnom izvještaju američke savezne Nacionalne laboratorija Lawrence Berkeley.
Proizvodnja plastike je na putu da se utrostruči do 2060., osim ako ugovor ne postavi ograničenja proizvodnje, kao što neki predlažu. Većina tzv. djevičanske plastike dobiva se iz nafte.
Šta je izazov u Ottawi?
Razgovori u Ottawi će biti najveći do sada, sa oko 3.500 registrovanih učesnik, uključujući lobiste, poslovne lidere, zakonodavce. Naučnike i neprofitne organizacije za zaštitu životne sredine.
Ali države su se podijelile po ovom pitanju tokom tri prethodne runde pregovora u Punti del Este, Urugvaju, Parizu i nedavno u Nairobiu.
- Zašto svijet gubi bitku sa elektronskim otpadom?
- Mikroplastika prvi put pronađena u ljudskoj krvi, pokazuje naučno istraživanje
- Nemačka zabranila prodaju plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu
Na pregovorima u Nairobiu u novembru, nacrt sporazuma koji se razmatra povećao se sa 30 na 70 stranica, pošto su neke zemlje insistirale na uključivanju svojih primjedbi na ambicioznije mjere kao što su ograničenja proizvodnje i potpuno ukidanje.
Zemlje su sada pod pritiskom da pronađu zajednički jezik prije nego što se održe konačni pregovori u decembru u Busanu u Južnoj Koreji.
Šta od ugovora očekuju države?
Mnoge zemlje koje proizvode plastiku i petrohemiju, uključujući Saudijsku Arabiju, Iran i Kinu, poznate zajedno kao skupina zemalja istomišljenika, usprotivile su se spominjanju ograničenja proizvodnje.
Blokirali su druge zemlje da službeno rade na predloženom jeziku ugovora koji poziva na ograničenja proizvodnje, otkrivanje hemikalija ili dinamiku smanjenja nakon prošlogodišnjeg zasjedanja u Nairobiu.
U međuvremenu, "Koalicija visokih ambicija" od 60 zemalja, koja uključuje zemlje Evropske unije, ostrvske zemlje i Japan, želi da zaustavi plastično onečišćenje do 2040. godine.
Potpomognuta nekim ekološkim grupama, ova koalicija je pozvala na zajedničke, pravno obvezujuće odredbe za "ograničavanje i smanjenje proizvodnje i potrošnje primarnih plastičnih polimera na održive razine". Takođe predlažu mjere poput postepenog ukidanja "problematične" plastike za jednokratnu upotrebu i zabrane određenih hemijskih aditiva koji bi mogli predstavljati rizike za zdravlje.
Sjedinjene Američke Države kažu da takođe žele da se zaustavi plastično onečišćenje do 2040. Međutim, za razliku od High-Ambition Coalition (Koalicije visokih ambicija), želi da zemlje postave vlastite planove za to i da te planove detaljno preciziraju u obećanjima koja se redovno šalju Ujedinjenim nacijama.
Šta želi petrohemijska industrija?
Trgovačka grupa Global Partners for Plastics Circularity predstavlja glavne petrohemijske proizvođače uključujući članove Američkog hemijskog vijeća i Plastics Europe. Grupa tvrdi da bi ograničenje proizvodnje dovelo do viših cijena za potrošače i da bi se sporazum trebao baviti plastikom tek nakon što ona bude proizvedena.
Te se kompanije žele fokusirati na poticanje ponovnog korištenja ili recikliranja plastike, uključujući uvođenje tehnologije koja plastiku može pretvoriti u gorivo, iako je prethodna Reutersova istraga otkrila goleme prepreke u ovoj metodi.
U smislu transparentnosti o hemikalijama koje se koriste u proizvodnji, grupa kaže da bi kompanijama trebalo dopustiti da dobrovoljno otkriju te hemikalije.
Šta žele korporacije?
Više od 200 kompanija okrenutih potrošačima, uključujući Unilever, PepsiCo i Walmart, pridružilo se takozvanoj poslovnoj koaliciji za sporazum o plastici.
Poput petrohemijske industrije, te kompanije koje se oslanjaju na plastičnu ambalažu za svoje proizvode bile su uveliko prisutne u pregovorima o plastici.
Ali podržavaju ugovor koji uključuje ograničenja proizvodnje, korištenje "ograničenja i postupno ukidanje, politike ponovne upotrebe, zahtjeve za dizajn proizvoda, proširenu odgovornost proizvođača i upravljanje otpadom", navodi se u izjavi uoči pregovora u Ottawi.
Facebook Forum