"Vratite nam park."
Ovaj slogan odzvanjao je centralnim ulicama Beograda, gde se 27. maja okupilo nekoliko hiljada građana na protestu protiv improvizovanog kampa koji je pre skoro tri meseca postavljen u Pionirskom parku i na Trgu Nikole Pašića.
Od početka novembra građanima Beograda je onemogućen ulaz u Pionirski park, jedno od glavnih zelenih odmorišta u užem centru grada, nakon što je grupa pod nazivom "Studenti 2.0" počela da kampuje tamo protiveći se studentskim blokadama fakulteta koje su pokrenute krajem 2024. godine.
Pionirski park je ograđen metalnom ogradom, u njemu su podignuti šatori i postavljeni pokretni toaleti, a policija konstantno dežura u blizini.
Od kraja aprila, kamp je izašao van granica parka i beli šatori postavljeni su na platou ispred Narodne skupštine. Uprkos pokušajima novinara da saznaju zbog čega su postavljeni novi šatori, niko od nadležnih se tim povodom nije oglašavao.
"Kamperi", koji imaju otvorenu podršku predsednika države Aleksandra Vučića, ranije su rekli da se neće skloniti sve dok im ne bude omogućeno da pohađaju fakultete.
Šta zahtevaju građani?
Beograđanka Ana Panajotović, koja živi na opštini Stari grad, jedna je od više hiljada ljudi koji su došli na protest protiv "kampa" podignutog u centru grada. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je blokada Trga Nikole Pašića i Pionirskog parka zakomplikovala život ljudima koji su upućeni na taj deo grada.
"Pošto sam sa donjeg dela Dorćola, nemamo više mogućnost da gradskim prevozom dođemo do tog dela grada jer tamo autobusi više ne idu", kaže Panajotović.
Ona dodaje da su ljudi koji žive u blizini Pionirskog parka ostali bez jedne od retkih zelenih površina u tom delu grada.
"Deca u gradu nemaju puno prilika za zelenilo. U tom delu grada, ne računajući Tašmajdanski park, to je jedini park, a sad je nedostupan za običan svet", kaže Ana Panajotović.
Ljiljana Lazarević iz Beograda radi u neposrednoj blizini parka. Za RSE kaže da se poslednjih nekoliko meseci ne oseća prijatno kada odlazi ili se vraća sa posla.
"Svakodnevno prolazim tu relaciju. Neprijatno mi je kada moram da prođem između ograda koje su tamo postavljene. Ne znam ko sedi u tim šatorima i na šta su spremni", kaže Lazarević koja je došla na protest protiv blokade Pionirskog parka.
Na protest su pozvali građani organizovani u neformalne zborove, roditeljske i aktivističke organizacije na nekoliko beogradskih opština, u koordinaciji sa studentima u blokadi.
Kolona od nekoliko hiljada ljudi prošetala je centralnim gradskim ulicama i na kraju došla do Policijske stanice Stari grad u Ulici majke Jevrosime.
"Tražimo od policije u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i obavezama da omoguće svim građanima korišćenje Pionirskog parka, kao i da osiguraju njihovu bezbednost", poručila je u govoru pred okupljenima Maša, jedna od organizatora skupa.
Građani na protestu su održali 16-minutni pomen u tišini za žrtve pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, nakon čega je okupljanje završeno.
Šatori i nacionalističke pesme
Svega 500 metara od mesta na kom su građani uputili svoje zahteve policiji, na Trgu Nikole Pašića, ispred šatora se okupila manja grupa ljudi. Većina ih je u zrelim godinama, ne odaju utisak da pohađaju studije. Zbog čega su tu, nismo saznali, pošto su odbili da govore za RSE.
Neki sede na stolicama oko postavljenih šatora, drugi stoje i razgovaraju. Nema nijednog transparenta, pa nije moguće utvrditi da li je skup imao neki povod niti ko ga je organizovao.
Naokolo su raspoređeni uniformisani policajci i mobilni toaleti. Ulica oko Pašićevog trga je dobrim delom raskopana, pošto su u toku radovi na rekonstrukciji tog dela grada.
Sa razglasa odjekuju nacionalističke pesme u slavu četničkog komandanta Momčila Đujića koga je sud socijalističke Jugoslavije u odsustvu osudio za saradnju sa fašističkim okupatorom i ratne zločine tokom Drugog svetskog rata.
Muzika dopire iz Pionirskog parka. U njega se ne može ući. Svi prilazi blokirani su metalnom ogradom. Preko nje vide se šatori, poneka trobojka i grupice ljudi koje sede raštrkane po klupama.
Na dečjem toboganu, ljuljaškama i klackalicama, pak, nema nikoga.
"To je prostor svih nas, građana. Ja ne mogu da nađem opravdanje i razlog zbog čega tako nešto postoji", kaže za RSE Jelena Gejić, stanovnica beogradskog naselja Dorćol, komentarišući improvizovani kamp.
Od parka do kampa
Grupa koja sebe naziva "Studenti 2.0" okupila se u Pionirskom parku 6. marta, zahtevajući okončanje blokada fakulteta koje su akademci pokrenuli krajem novembra 2024. iz protesta zbog novosadske tragedije u kojoj je stradalo 16 osoba.
Kamp je postavljen devet dana uoči ranije najavljenog velikog protesta koji su studenti u blokadi organizovali 15. marta u Beogradu. Šatori i pokretni toaleti brzo su postavljeni po celom parku.
Predstavnik grupe "Studenti 2.0" Miloš Pavlović je 26. maja izjavio da će pozvati koleginice i kolege da stupe u štrajk glađu ukoliko do 1. juna fakulteti u Srbiji ne počnu sa radom.
"Drugi zahtev jeste hitno pokretanje moralne, disciplinske i krivično-pravne odgovornosti protiv onih lica koja su sprečila naše uživanje Ustavom garantovanih prava, počevši, od prava na obrazovanje do prava na slobodu kretanja", rekao je Pavlović.
Ovaj student Medicinskog fakulteta govorio je na mitingu koji je vladajuća Srpska napredna stranka organizovala 24. januara u Jagodini, gde je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio osnivanje Pokreta za državu i narod.
Nekoliko dana uoči velikog beogradskog protesta studenata u blokadi 15. marta, na kojem se okupilo nekoliko stotina hiljada ljudi, Pionirski park je opasan metalnom ogradom, a nepoznate osobe parkirale su na desetine traktora u krugu oko tog područja.
Podršku "studentima koji žele da uče" – kako za sebe kažu oni koji borave u Pionirskom parku –pružili su osuđeni ratni zločinac Vladimir Lazarević, veterani kontroverzne Jedinice za specijalne operacije, kao i vođe ekstremno desničarskih organizacija Levijatan i Srpska desnica, Pavle Bihali i Miša Vacić.
Deo javnosti optužio je Srpsku naprednu stranku da stoji iza organizacije tog protesta, što deo okupljenih u parku demantuje.
Ne samo da je kamp, kolokvijalno nazvan Ćacilend, ostao i nakon protesta 15. marta, nego se u međuvremenu proširio.
Od 30. aprila beli šatori i mobilni toaleti postavljeni su na platou ispred Narodne skupštine. Time je blokirana jedna od prometnijih saobraćajnica u centru grada, a više autobuskih linija već dva meseca saobraća izmenjenim trasama.
Brojna pitanja
Do danas javnost u Srbiji samo nagađa ko su organizatori ove blokade.
Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) uputio pitanja da li je podneta prijava za kamp koji se nalazi u centru grada i, ukoliko jeste, ko ju je i kada podneo.
Pitali smo i da li je MUP izvršio bezbednosnu procenu koja se odnosi na aktivnosti i prisustvo ljudi u kampu, kao i da li je urađena provera identiteta učesnika kampa. Na ova pitanja odgovori su izostali.
Advokat Rodoljub Šabić za RSE kaže da Ustav Srbije jamči građanima pravo na mirno okupljanje čak i u slučajevima kada se to radi suprotno nekim odredbama Zakona o saobraćaju ili nekim odredbama Zakona o javnom redu i miru.
Međutim, on dodaje da je sa blokadom koju organizuje neformalna grupa "Studenti 2.0" problem to što je teško definisati šta je to zapravo.
"Nije tu upitno je li neko prijavio skup građana, nego da li je neko tražio da registruje kamp usred grada i da li je to uopšte izvodljivo", kaže Šabić.
Problematično je, dodaje Rodoljub Šabić, i to što od uspostavljanja tog kampa postoji masovno kršenje zakona na koje policija ne reaguje.
"Uz to, činjenica je da to nije bilo kakav park, već zaštićeno prirodno dobro, koji podrazumeva poseban režim korišćenja. Dakle, dolazimo u situaciju ne samo da se drugi građani lišavaju mogućnosti da prođu kroz park, nego se taj prostor koristi na način koji je direktno suprotan rezonu njegove zaštite", podseća Šabić.
Ovaj park prostire se na 3,6 hektara i predstavlja zaštićeno prirodno dobro. Kako se navodi na sajtu Javnog-komunalnog preduzeća "Gradsko zelenilo", bogatstvo parka čine različite domaće i uvezene vrste drveća, među kojima su hrast lužnjak, ginko biloba i divlji kesten.
Iako je reč o zaštićenom prirodnom dobru, Zavod za zaštitu prirode Srbije do sada nije izvršio stručni nadzor na području parka. Kao razlog su u odgovoru za portal N1 su naveli "objektivne nemogućnosti prilaska parku".
Kažu i da za masovno okupljanje i postavljanje raznih objekata na prostoru parka "od Zavoda nisu potraživani uslovi zaštite prirode".
"Zavod je poslao zahtev za vanredni inspekcijski nadzor Sekretarijatu za inspekciju, nadzor i komunikaciju. Isti dopis je prosleđen i Upravljaču zaštićenog područja Javnom preduzeću Zelenilo Beograd", rekli su u Zavodu.
Rodoljub Šabić smatra da je ovo jedan u nizu argumenata u korist teze da politički vrh koči nadležne u obavljanju poslova na prostoru koji je pretvoren u "kamp".
"Nema nikakve sumnje da policija ima ingerencije – glavni posao policije, komunalne policije i inspekcije je zaštita javnog reda i mira. Za sve tri te strukture je bilo posla. Policiju niko ne može da spreči da vrši svoja ovlašćenja, kad hoće da radi. Očigledno da nema instrukcije da radi taj svoj posao", smatra Šabić.
Jedan od incidenata dogodio se 1. maja na Trgu Nikole Pašića, kada je grupa muškaraca iz Pionirskog parka verbalno i fizički napala učesnike kolone koji su se vraćali sa prvomajskog protesta koji su organizovali studenti u blokadi.
"Potpuno je jasno da neko moćan stoji iza toga i da to nisu samo studenti koji hoće da uče", zaključuje Šabić.
Šta kažu zvaničnici?
"Studente 2.0" podržao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
On se najpre 13. marta sastao sa njihovim predstavnicima u Predsedništvu Srbije, koje se nalazi tik uz Pionirski park, i tom prilikom rekao da ga je "sramota" što država ne može da im omogući da pohađaju nastavu.
"Stidim se da država onima koji su najvredniji i najbolji nije u stanju da omogući ono što je njihovo Ustavom zagarantovano pravo, a pravo na obrazovanje je ustavna kategorija", rekao je Vučić.
Krajem marta, uzvratio im je posetu i pojavio se u Pionirskom parku, gde je izjavio da će država učiniti sve da im pomogne i da će produžiti školsku godinu kako bi nadoknadili izgubljeno gradivo, makar morao da bude donet specijalni zakon.
Na Dan studenata, 4. aprila, Vučić je na Instagramu objavio video podrške "Studentima 2.0", noseći belu majicu sa porukom "I ja sam ćaci".
Ćaci je reč koja je postala popularna tokom masovnih protesta i blokada u Srbiji 2024/2025. Nastala je od pogrešno napisanog grafita na Gimnaziji "Jovan Jovanović Zmaj" u Novom Sadu – "Ćaci u školu". Umesto ćiriličnog slova "đ" (Ђ), nepoznati autor je napisao ćirilično "ć" (Ћ) i tako pokrenuo lavinu internet komentara i mimova.
I gradonačelnik protiv blokade parka
Stav predsednika države ne deli njegov stranački kolega i gradonačelnik glavnog grada Srbije Aleksandar Šapić.
Na konferenciji za medije 27. maja, Šapić je rekao da mu podjednako smetaju i studenti koji blokiraju fakultete i organizuju proteste u gradu, kao i oni koji su blokirali Pionirski park i Trg Nikole Pašića.
"Evo ispred ovog objekta (Stari dvor kod Pionirskog parka, prim. RSE), ne možemo normalno da radimo jer je zatvorena ulica, oni koji blokiraju ulicu su je zatvorili i njih niko ne može da pomeri. Isto kao što su ovi drugi pozatvarali pola grada prethodnih šest meseci. To je jedan od glavnih razloga za kašnjenje radova", rekao je Šapić.
Državni fakulteti širom Srbije ne rade od kraja novembra 2024. godine, kada su studenti stupili u blokade zahtevajući, između ostalog, krivičnu i političku odgovornost za nesreću na nedavno rekonstruisanoj Železničkoj stanici u Novom Sadu, gde je 16 osoba izgubilo život.
Studenti traže i procesuiranje svih koji su fizički napadali učesnike uličnih blokada, organizovanih nakon novosadske tragedije.
A među poslednjim zahtevima je i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Kako su naveli, jedino izbori mogu da odblokiraju rad institucija.
Predstavnici vlasti su u više navrata poručili da su svi studentski zahtevi ispunjeni što akademci odbacuju i nastavljaju blokade.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 16. maja da će izbora biti u narednih godinu i po, a da će biti raspisani kada nadležne institucije donesu odluku o tome.