Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko kazao je kako su mišljenja bh. političara iznesena na sjednici različita, što nije novina.
No potvrdio je i najave kako neće doći do zatvaranja OHR-a ni do naredne sjednice iako će do tada biti donesena važna odluka.Također je ponovio kako stoji iza svakog svog potpisa uključujući i primjenu bonskih ovlaštenja.
"Sve stranke izrazile su spremnost da učestvuju u nekom procesu koji se neće zvati prudski. Ja sam predlo`io da to bude proces za BiH ili možda štokholmski, jer će Švedska predsjedavati EU", kazao je Incko.
Gledišta koja su lideri stranaka iznijeli su, uglavom poznata.
Milorad Dodik, Foto: Midhat PoturovićNakon sastanka, predsjednik SNSD Milorad Dodik iznio je stav kako je za Republiku Srpsku neprihvatljiva buduća upotreba bonskih ovlaštenja.
"To što je visoki predstavnik Valentin Incko uradio, posljednje je u vezi sa bonskim ovlaštenjima. Rekao sam članovima PIK-a da RS više neće prihvatati bonska ovlaštenja, kao i da ćemo, ukoliko ne dostave dokaze zašto je smijenjen službenik Sipe Radislav Jovičić naći načina da tužimo one koji su takve malverzacije napravili u OHR-u", kazao je Dodik.
Uslovi i ciljevi za transformaciju OHR-a se trebaju ispuniti, dodao je Dodik, a pitanje državne imovine riješiti, kao i pitanje ustavne reforme ukoliko bude kapaciteta za takav korak.
Dragan Čović, Foto: Midhat PoturovićPredsjednik HDZ BiH Dragan Čović je nakon sjednice iznio stav kako su bh. lideri pokazali izuzetno različite stavove po pitanju rješavanja statusa državne imovine kao i o drugim pitanjima što je članovima PIK-a bilo nezamislivo.
Politički lideri će se, kako je najavio, 9 jula sastati u u Dubrovniku, a moguće je da se prethodno organizuje i sastanak “prudske tojke” s visokim predstavnikom kako bi se sumirali dosadašnji rezultati.
Sulejman Tihić, Foto: Midhat PoturovićZa predsjednika SDA Sulejmana Tihića, politička situacija u BiH je složena i ima tendenciju daljeg pogoršavanja, naročito kombinovana sa teškim ekonomsko-finansijskim prilikama, te ne dozvoljava gašenje OHR-a.
“Zatvaranje OHR u aktualnoj političkoj situaciji i sa ovakvim ustavnim ustrojstvom Bosne i Hercegovine realno može dovesti do blokiranja rada institucija BiH, ubrzo do podjela, pa i sukoba, čiji karakter i dijapazon je teško predvidjeti, a još teže kontrolirati jer država Bosna i Hercegovina još uvijek nema institucije koje mogu efikasno djelovati na cijelom njenom teritoriju. Bojim se da u ovakvom, nedovršenom sistemu i sa ovakvom retorikom može biti ugrožen teško uspostavljeni mir. Volio bih da nisam u pravu, ali čini se da to nije slučaj", ponovio je Tihić ranije stavove.
Tihić je zatražio da se antidejtonske aktivnosti sankcionišu i da se jasno ukaže ko je za to odgovoran.
Nilola ŠpirićPredsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine NikolaŠpirić potcrtao je kako je, bez obzira na negativnu klimu koja je dolazila i izvana i iznutra, ova institucija imala jasno opredjeljenje za euroatlanski put zemlje. Od posljednje sjednice PIK-a do danas, prema Špirićevim riječima, na tom putu usvojen je niz odluka i zakona, a Vijeće ministara se se posvetilo realizaciji obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, kroz usvajanje zakona i implementaciju reforme policije kroz odobravanje sredstava neophodnim agencijama. Pitanje popisa državne imovine, kao jedan od preostalih uslova za tranziciju Kancelarije visokog predstavnika, trebalo bi, prema Špirićevim riječima, biti okončano do septembra.
"Slažem se da ocjene o uspjesima, zastojima i napretku koji je postigla moja zemlja u prethodnom periodu mogu biti različite. Takođe se mogu složiti da smo svi mi u BiH mogli i morali učiniti više da bi se brže kretali ka Evropskoj uniji i NATO-u. Da bismo to postigli, BiH mora više da vjeruje sebi, političke elite moraju više da rade, a manje da očekuju od međunarodne zajednice. Prijeko potreban kompromis mora biti tretiran kao kvalitet, a ne kao slabost”, naveo je Špirić.
Kritikujući stvaranje situacija koje dodatno komplikuju stanje u BiH i zasjene pozitivne događaje, naglasio je da su dnevno političke krize postale dio političkog folklora u Bosni i Hercegovini, koje pred sjednicu PIK-a stvaraju atmosferu biti ili ne biti. Umjesto toga treba ponuditi optimizam umjesto pesimizma
Haris Silajdžić, Foto: Midhat PoturovićČlan Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić svoje je obraćanje Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira većim dijelom posvetio pitanju državne imovine, s osnovnim akcentom na činjenicu da vlasnik imovine RBIH kao pravni sljedbenik treba biti BIH. Kompletan popis državne imovine i njeno uknjižavanje na BiH je jedini pravi put, vjeruje Silajdžić, uz mogućnost da se entitetima dozvoli besplatno i neograničeno korištenje te imovine.
Državna imovina je, dodao je, ključni dio Daytona u istoj mjeri kao i dvoentitetska struktura, te ukoliko je jedan na stolu moraju biti i svi drugi izuzev suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine koji nisu elementi Dejtona i garantovani su Poveljom UN-a. Oni, zaključio je Silajdžić, nikada neće biti na stolu.
“BiH je i dalje jednako nefunkcionalna, etnički, entitetski, kantonalno podijeljena država i podijeljeno društvo", upozorio je predsjednik HDZ1990 Božo Ljubić.
Ponovivši stavove, o nužnosti ustavne refome,te nepostojanja vladavine prava i zakona, Ljubić je upozorio i na mogućnost blokade rada institucija. Iako postoji deklarativni konsenzus o uključenju u EU i NATO, on je neizvodljiv bez ustavne reforme koja mora biti trasparentna, te je sve do okončanja tog procesa nužna arbitraža OHR-a.
Zbog nacionalističke retorike, antidejtonskog djelovanja, ali i odustajanja predstavnika SNSD od već postignutih dogovora, prudski proces zapao u ozbiljnu krizu. Od pet dogovorenih aranžmana implementirana su tek dva - ustavni amandman o rješavanju pravnog statusa Distrikta Brčko i usvajanje budžeta za 2009. godinu.
No potvrdio je i najave kako neće doći do zatvaranja OHR-a ni do naredne sjednice iako će do tada biti donesena važna odluka.Također je ponovio kako stoji iza svakog svog potpisa uključujući i primjenu bonskih ovlaštenja.
"Sve stranke izrazile su spremnost da učestvuju u nekom procesu koji se neće zvati prudski. Ja sam predlo`io da to bude proces za BiH ili možda štokholmski, jer će Švedska predsjedavati EU", kazao je Incko.
Gledišta koja su lideri stranaka iznijeli su, uglavom poznata.
"To što je visoki predstavnik Valentin Incko uradio, posljednje je u vezi sa bonskim ovlaštenjima. Rekao sam članovima PIK-a da RS više neće prihvatati bonska ovlaštenja, kao i da ćemo, ukoliko ne dostave dokaze zašto je smijenjen službenik Sipe Radislav Jovičić naći načina da tužimo one koji su takve malverzacije napravili u OHR-u", kazao je Dodik.
Uslovi i ciljevi za transformaciju OHR-a se trebaju ispuniti, dodao je Dodik, a pitanje državne imovine riješiti, kao i pitanje ustavne reforme ukoliko bude kapaciteta za takav korak.
Politički lideri će se, kako je najavio, 9 jula sastati u u Dubrovniku, a moguće je da se prethodno organizuje i sastanak “prudske tojke” s visokim predstavnikom kako bi se sumirali dosadašnji rezultati.
“Zatvaranje OHR u aktualnoj političkoj situaciji i sa ovakvim ustavnim ustrojstvom Bosne i Hercegovine realno može dovesti do blokiranja rada institucija BiH, ubrzo do podjela, pa i sukoba, čiji karakter i dijapazon je teško predvidjeti, a još teže kontrolirati jer država Bosna i Hercegovina još uvijek nema institucije koje mogu efikasno djelovati na cijelom njenom teritoriju. Bojim se da u ovakvom, nedovršenom sistemu i sa ovakvom retorikom može biti ugrožen teško uspostavljeni mir. Volio bih da nisam u pravu, ali čini se da to nije slučaj", ponovio je Tihić ranije stavove.
Tihić je zatražio da se antidejtonske aktivnosti sankcionišu i da se jasno ukaže ko je za to odgovoran.
"Slažem se da ocjene o uspjesima, zastojima i napretku koji je postigla moja zemlja u prethodnom periodu mogu biti različite. Takođe se mogu složiti da smo svi mi u BiH mogli i morali učiniti više da bi se brže kretali ka Evropskoj uniji i NATO-u. Da bismo to postigli, BiH mora više da vjeruje sebi, političke elite moraju više da rade, a manje da očekuju od međunarodne zajednice. Prijeko potreban kompromis mora biti tretiran kao kvalitet, a ne kao slabost”, naveo je Špirić.
Kritikujući stvaranje situacija koje dodatno komplikuju stanje u BiH i zasjene pozitivne događaje, naglasio je da su dnevno političke krize postale dio političkog folklora u Bosni i Hercegovini, koje pred sjednicu PIK-a stvaraju atmosferu biti ili ne biti. Umjesto toga treba ponuditi optimizam umjesto pesimizma
Državna imovina je, dodao je, ključni dio Daytona u istoj mjeri kao i dvoentitetska struktura, te ukoliko je jedan na stolu moraju biti i svi drugi izuzev suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine koji nisu elementi Dejtona i garantovani su Poveljom UN-a. Oni, zaključio je Silajdžić, nikada neće biti na stolu.
“BiH je i dalje jednako nefunkcionalna, etnički, entitetski, kantonalno podijeljena država i podijeljeno društvo", upozorio je predsjednik HDZ1990 Božo Ljubić.
Ponovivši stavove, o nužnosti ustavne refome,te nepostojanja vladavine prava i zakona, Ljubić je upozorio i na mogućnost blokade rada institucija. Iako postoji deklarativni konsenzus o uključenju u EU i NATO, on je neizvodljiv bez ustavne reforme koja mora biti trasparentna, te je sve do okončanja tog procesa nužna arbitraža OHR-a.
Zbog nacionalističke retorike, antidejtonskog djelovanja, ali i odustajanja predstavnika SNSD od već postignutih dogovora, prudski proces zapao u ozbiljnu krizu. Od pet dogovorenih aranžmana implementirana su tek dva - ustavni amandman o rješavanju pravnog statusa Distrikta Brčko i usvajanje budžeta za 2009. godinu.
