Dok predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa, Nensi Pelosi (Nancy) planira uskoro otputovati na Tajvan, koji je pod sve većim pritiskom Kine, Peking izdaje sve oštrija upozorenja koja ukazuju na mogući vojni odgovor u slučaju njene posjete.
To bi, smatraju analitičari, moglo uzrokovati porast napetosti u strateški važnom Tajvanskom moreuzu, pišu svjetski mediji. Situacija oko Tajvana bila je jedna od glavnih tema ovosedmičnog telefonskog razgovora lidera dvije nacije, SAD i Kine.
'Igra vatrom'
Najavljeni planovi o posjeti Tajvanu članice Demokratske stranke iz Kalifornije, Pelosi mogli bi izazvati jedan od najopasnijih trenutaka u odnosima SAD i Kine posljednjih decenija, ukazuje Gardijan (The Guardian) na upozorenja analitičara.
Posjeta Pelosi Tajvanu nije potvrđena, ali spekuliše se da bi do nje moglo doći narednih sedmica. Kineska vlada i vojska snažno se protive svim stranim posjetama ili izražavanju podrške Tajvanu, a pojačana reakcija na posjetu Pelosi, dugogodišnje kritičarke kineske vlade, izazvala je ozbiljnu zabrinutost.
Kinesko ministarstvo odbrane je 26. jula saopštilo da "neće sjediti skrštenih ruku", zaprijetivši "snažnim mjerama" dok je, dodaje list, američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) prošle sedmice rekao kako američka vojska smatra da "sada nije dobro vrijeme" da Pelosi ide na Tajvan.
- Šefovi obaveštajnih službi SAD i Britanije upozorili na pretnje iz Kine
- Kineski predsednik obećao 'reunifikaciju' sa Tajvanom
Analitičari kažu da odgovor američke administracije na planove i reakcija Kine znači da je teško deeskalirati situaciju bez da Kina ili SAD ne izgledaju slabe.
Ako Pelosi posjeti Tajvan, kineski predsjednik Si Đinping bi mogao pokrenuti napad kako bi izbjegao domaće kritike i povećao nacionalističko raspoloženje, kazao je Čen Šin-Min, politikolog s Nacionalnog tajvanskog univerziteta. Ipak, dodaje Čen, otkazivanje posjete moglo bi navesti Tajvan da dovede u pitanje kredibilitet američke sigurnosne posvećenosti.
SAD nisu zvanično potvrdile nedavne Bajdenove komentare da bi u slučaju kineskog napada, SAD stale u zaštitu Tajvana. Međutim, ističe Gardijan, mnogi analitičari vjeruju da je to signal da bi se pod njegovim predsjedavanjem to moglo desiti.
U dvosatnom telefonskom razgovoru u četvrtak, 28. jula, Si je upozorio američkog predsjednika da se ne igra s vatrom oko Tajvana, javio je Rojters (Reuters) prenoseći navode kineskih državnih medija.
Si je rekao Bajdenu da bi Sjedinjene Države trebalo da se pridržavaju "principa jedne Kine" i naglasio da se Kina čvrsto protivila tajvanskoj nezavisnosti i miješanju vanjskih sila.
"Oni koji se igraju s vatrom će se opeći", citiraju kineski državni mediji Sijeve riječi upućene Bajdenu.
Vašington nema službene odnose s Tajvanom i poštuje "politiku jedne Kine" koja diplomatski priznaje Peking, a ne Tajpej. Međutim, dodaje Rojters, SAD su zakonom obavezne da ostrvskoj državi obezbijede sredstva za odbranu, dok pritisak u Kongresu raste za eksplicitniju podršku Tajvanu.
Spekulacije o korištenju sile
Dok se Pelosi sprema posjetiti Tajvan, Kina upozorava na snažne odgovore pobuđujući spekulacije o mogućem pribjegavanju sile kako bi fizički blokirala dolazak njenog aviona ili izvođenjem projektila ili drugim agresivnim odbrambenim vježbama koje bi spriječile njeno slijetanje, napisao je Tajms (The Times).
Kina insistira na tome da je Tajvan, koji ima svoju demokratski izabranu vladu, njena suverena teritorija i da je odlučna da ponovo ujedini ostrvo, silom ako bude potrebno.
Tokom svoje karijere Pelosi je insistirala na pravu Tajvanaca da izaberu sopstveni kurs, napisao je londonski list dodajući da je njeno predloženo putovanje, koje je otkazano u aprilu nakon što je dobila COVID-19, zamišljeno kao gest solidarnosti.
Kina se oštro protivi toj ideji, ističe Tajms i dodaje da je 27. jula Žao Liđijan, portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova, kazao da "ako SAD insistiraju da idu svojim putem i izazovu kinesku donju crtu, sigurno će naići na snažne odgovore", te da će sve posljedice snositi SAD.
Iako nije jasno koliko daleko bi Kina bila spremna da ide, američki vojni zvaničnici kažu da će premjestiti svoje snage u regiju istočne Azije u pripremi za slučaj posjete.
U isto vrijeme, Tajvan provodi sedmicu civilne odbrane i vojnih vježbi koje su bile zakazane prije kontroverze oko posjete Pelosi, ali koje šalju poruku da je ostrvo spremno da se brani od kineske agresije.
Rutinske prijetnje, ali veći ulozi
Peking se protivi svim zvaničnim kontaktima Tajpeja i Vašingtona i rutinski prijeti odmazdom. Međutim, ovog puta, čini se da su ulozi veći, ukazuje Asošiejtid pres (The Associated Press).
Kina je pokrenula vojne vježbe i ispalila projektile u vode u blizini Tajvana 1995. kao odgovor na posjetu tadašnjeg tajvanskog predsjednika Li Teng-Huija Sjedinjenim Državama, ali su njene vojne sposobnosti od tada znatno napredovale.
Snažniji kineski odgovor bi mogao biti vođen Sijevom željom da ojača svoju poziciju uoči partijskog kongresa kasnije ove godine na kojem se očekuje da će tražiti treći petogodišnji mandat.
Sijevo širenje ovlasti u sve sfere i njegov tvrdi odgovor ‘nultog kovida’ na domaću epidemiju posijali su, ističe Asošiejtid pres, određeni stepen ogorčenosti te bi mu pozivanje na sirovi patriotizam, posebno u vezi s Tajvanom, moglo pomoći da se odbrani od kritike.
S druge strane, Tajvan godinama prkosi prijetnjama Pekinga i ima snažnu dvostranačku podršku u američkom Kongresu, dok administracija predsjednice Caj Ing-Ven (Tsai Ing-wen) favorizuje ključne demokratske vrijednosti i liberalne politike.
Sve prethodne posjete zapadnih zvaničnika i službenika, Caj je koristila kao bedem protiv sve žustrijih kineskih zahtjeva za ujedinjenjem koje tajvanska javnost odbacuje.
Ipak, naglašava AP, njena retorika u takvim prilikama je generalno bila blaža, vjerovatno odražavajući želju da se dalje ne suprotstavlja Kini, koja ostaje ključni ekonomski partner, sa oko milion Tajvanaca koji žive u kontinentalnoj Kini.
Godina najveće opasnosti
Iako je Bijela kuća izuzetno zabrinuta da bi posjeta predsjedavajuće Predstavničkog doma SAD Tajvanu mogla izazvati krizu širom Tajvanskog moreuza, Bajden nema formalnu moć da blokira njenu posjetu zbog činjenice da je Kongres nezavisan, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Peking gleda na putovanja zakonodavaca na Tajvan kao na podrivanje politike "jedne Kine" koju su SAD poštovale od normalizacije odnosa s Pekingom 1979. Prema toj politici, Vašington priznaje Peking kao jedinu vladu Kine, ali samo priznaje stav Pekinga da je Tajvan dio Kine.
Kina je posebno zabrinuta zbog posjete Pelosi jer je ona najviši američki poslanik koji je posjetio Tajvan od Njuta Gingriča (Newt Gingrich), tada republikanskog predsjednika Predstavničkog doma, 1997.
Njena posjeta bi, smatraju stručnjaci, mogla izazvati najveću konfrontaciju od takozvane treće krize 1995. i 1996. kada je Kina ispalila projektile u vode oko Tajvana kako bi zastrašila tamošnju vladu i građane.
S druge strane, ukazuje u komentaru Fajnenšl tajms, Si je jasno stavio do znanja da želi da riješi status ostrva tokom svog mandata, što znači da želi da stavi Tajvan pod kontrolu Kine u narednih nekoliko godina.
Pošto Si ne želi umanjiti mogućnost dobivanja trećeg mandata na partijskoj konferenciji u oktobru što, ocjenjuje list, znači da će 2023. vjerovatno biti godina najveće opasnosti.
Čekanje optimalnog trenutka
Iako Pelosi ima pravo da izrazi solidarnost s demokratskim Tajvanom, njeni planovi o posjeti Tajvanu bi, s obzirom na visoke uloge, trebali biti fleksibilni i diskretni, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post) u svom uredničkom komentaru.
Predsjednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi ima ne samo pravo već i obavezu da izrazi solidarnost s demokratskim Tajvanom kako god ona to smatra prikladnim, uključujući i posjetu ostrvu, naglašava list.
Otkazivanje takvog putovanja nakon kineskih prijetnji značilo bi priznati Pekingu implicitni veto na odnose SAD s ostrvom. To se ne smije dozvoliti, ističu urednici Vašington posta ali ukazuju i na činjenicu da Kina ipak zauzima agresivniji vojni položaj u Tajvanskom moreuzu.
S obzirom na to da rat u Ukrajini još uvijek bjesni, Sjedinjene Države i svijet ne mogu sebi priuštiti vojni obračun s Kinom koji bi se mogao izbjeći. Još manje je dopustiv konflikt koji bi mogao početi tako što će kineski avioni srušiti američki avion s Pelosi, napisao je list uz zaključak da se dilema oko planiranja posjete Tajvanu može riješiti čekanjem optimalnog trenutka "kada će njeno prisustvo učiniti najviše u podršci legitimnih težnji Tajvana".