Više od godinu dana nakon što su objavljene fotografije djece zavezane za radijatore i krevete, visoka institucija entiteta Federacije BiH, usvojila je zaključke o slučaju koji se dogodio u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine u Pazariću kraj Sarajeva.
Fotografije je objavila 20. novembra 2019. godine Sabina Ćudić, zastupnica Naše stranke (NS) u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH (jedan od dva parlamentarna doma u Federaciji BiH). Zaključke je to tijelo usvojilo u utorak 8. decembra 2020.
Šta stoji u zaključcima?
Predstavnički dom prihvatio je svih sedam zaključaka koje je podnijela zastupnica Ćudić. Oni su usklađeni sa zaključcima nekoliko nevladinih organizacija.
U pitanju su, između ostalog, kako navodi Ćudić, preispitivanje konkursnih procedura u Zavodu, zahtijevanje informacija od Tužilaštva o rokovima za podizanje optužnica, kao i upućivanje u proceduru zakonskih rješenja koja bi garantovala neophodnu reformu u domenu socijalne zaštite.
Kako je potvrdila za RSE, na narednoj sjednici ovog doma biće razmatran zakon o zaštiti uzbunjivača, kojim se štite svi službenici koji prijavljuju nezakonite radnje, a kao rezultat toga trpe diskriminaciju i mobing.
Ćudić pri tome podsjeća na 14 zaključaka, koje je Predstavnički dom Parlamenta FBiH donio u decembru 2019. godine. Podvlači da niti jedan nije u potpunosti proveden.
Ipak, Ćudić napominje, da se situacija u proteklih godinu dana, istovremeno, i poboljšala i pogoršala.
"Što se tiče samog tretmana štićenika, nadam se, da sa sigurnošću mogu reći da više ne bivaju zlostavljanja na način kako to fotografije pokazuju, ali postoji drugi niz stvari, jednako problematičnih, koji nije urodio napretkom", kaže Ćudić za RSE, ističući, ipak, kako je najvažnije da je tužilačka istraga i dalje u toku.
Šta se sve događalo u godinu dana?
Vlada Federacije BiH (FBiH) je 22. novembra 2019. godine donijela odluku o smjeni kompletne uprave Zavoda "Pazarić", na čelu s direktorom.
5. decembra 2019. godine imenovala je Mevlidu Bandić za vršiteljku dužnosti direktora Zavoda u Pazariću. Protiv aktuelne v.d. direktorice Zavoda vodio se i disciplinski postupak, ali još 19. decembra 2019. godine je ustanovljeno da nije došlo ni do kakve povrede radne obaveze, pa je ona oslobođena svih sumnji.
"Činjenica da trenutno imamo vršiteljicu dužnosti direktorice, koja je bila članica Nadzornog odbora za vrijeme zlostavljanja štićenika, govori da smo pravovremenom reakcijom Tužilaštva mogli spriječiti takva kadrovska rješenja“", smatra Ćudić.
U julu je raspisan konkurs za izbor i imenovanje novog direktora Zavoda, ali do promjene kadrova još uvijek nije došlo.
Da li je reagovalo Tužilaštvo?
Tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS) formiralo je dva predmeta.
Iz ove pravosudne institucije za RSE su potvrdili da se predmet koji je vezan za tretman štićenika u Zavodu "Pazarić" vodi kao prioritetan i da će po okončanju svih radnji javnost biti upoznata o tužilačkoj odluci.
"Do sada je u navedenom predmetu Tužilaštvo KS u saradnji sa nadležnom policijskom agencijom saslušalo na desetine svjedoka. Izdat je veći broj naredbi za razna vještačenja, izdejstvovano preko 15 naredbi suda, pribavljena dokumentaciju od nadležnih organa, te poduzelo niz drugih aktivnosti radi dokumentovanja svih činjenica", navodi Azra Bavčić, glasnogovornica Tužilaštva KS.
Osim ove istrage, u Tužilaštvu KS ima još jedna koja se odnosi na Zavod "Pazarić", a tiče se privrednog kriminala u toj ustanovi. I na ovom predmetu se, dodali su u Tužilaštvu, intenzivno radi.
Sin Nurfeta Kišmetovića bio je vezan za krevet
Nurfet Kišmetović je otac trinaestogodišnjeg dječaka koji je smješten u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine u Pazariću kraj Sarajeva. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nurfet je 2019. godine potvrdio da je svog sina, tokom jedne od posjeta, našao svezanog za krevet.
Godinu kasnije, Nurfet Kišmetović kaže za RSE da zbog pandemije korona virusa sina posjećuje svaki drugi vikend.
"Nisam primijetio da su neki uslovi poboljšani", kaže Kišmetović, koji je prije nepune tri godine sa sinom došao u Sarajevo, kako bi mu obezbijedio zdravstvenu i socijalnu brigu koju nije mogao u rodnom Bužimu, na zapadu Bosne i Hercegovine.
Izmjene zakona na čekanju
Tokom proteklih 12 mjeseci formirana je i radna grupa koja je uradila Nacrt zakona o ustanovama socijalne zaštite, koji bi se, kako kaže Ines Kavalec za RSE, jedna od članica radne grupe i direktorica Udruženja "Dajte nam šansu" uskoro trebao naći u parlamentarnoj raspravi.
Kavalec dodaje kako će izmjene postojećih zakona omogućiti štićenicima osnovna prava, koja im Ustav i zakoni BiH garantuju.
"Vi tamo imate djecu koja niti dana nisu provela niti u jednoj obrazovno odgojnoj ustanovi. Ona djeca koja imaju potencijale i mogu pratiti, inkluzivno, dakle, biće uključena u redovne škole. Djeca koja su spremna za specijalizirani sistem obrazovanja će odlaziti u specijalne škole. A za onu djecu koja su svakako izuzeta iz sistema obrazovanja, neovisno sad o ovim ustanovama, postojao bi jasan program rada koji se odnosi na odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju koji bi se odvijao unutar ovih ustanova", objašnjava Kavalec.
Ona ističe i kako je urađen Nacrt dokumenta o revizijama dijagnoza, jer, navodi, je neophodno da u Federaciji BiH, ima registar osoba i djece sa poteškoćama u razvoju.
Federacija BiH je usvojila strategiju o deinstitucionalizaciji osoba sa intelektualnim poteškoćama, te strategiju o transformaciji ovih ustanova.
Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava BiH, za RSE podsjeća da institucija ombudsmena od 2010.godine ukazuje na neadekvatno zakonsko uređenje pitanja zbrinjavanja osoba sa intelektualnim i mentalnim teškoćama, kroz procjenu njihovog stepena invalidnosti, smještaj, ukoliko im je neophodno, odnosno kroz zbrinjavanje kroz porodicu.
"To još uvijek nije u Bosni i Hercegovini adekvatno zakonski regulisano", kaže Džumhur, dodajući da se u proteklih godinu dana nisu desile zakonske promjene.
Džumhur podsjeća na presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasburu, koji je 2015. godine donio presudu u predmetu Hadžimejlić i drugi, a koji su tri godine ranije tužili državu BiH.
Zuhra Hadžimejlić, Marcel Crepulja i Esad Busovača, tri osobe koje su smještene u Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica "Drin" na području Fojnice, u srednjoj Bosni, su se 2012. godine, pismima i bez posredovanja advokata, obratili Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, tvrdeći da su "protiv svoje volje zatvoreni u tu ustanovu“ i zatražili da Sud obezbijedi njihovo puštanje.
Sud je 3. novembra 2015. godine donio presudu kojom je utvrđeno da je država BiH prekršila Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, jer je osobe koje su se obratile Sudu "dugi niz godina držala smještene u ustanovi socijalne zaštite bez valjanog pravnog osnova".
„Evropski sud je tada ukazao vlastima Bosne i Hercegovine da ne mogu smještati osobe s intelektualnim i mentalnim teškoćama kroz rješenja Centra za socijalni rad, nego da smještaj tih osoba može vršiti isključivo neko neovisno tijelo“, kaže Džumhur.
Sud je presudom državi BiH naložio da "bez odlaganja osigura sudsko ispitivanje nužnosti smještanja osoba lišenih poslovne sposobnosti u ustanovama socijalne zaštite".
Međutim, kako kaže Džumhur, ni te presude još uvijek nisu provedene.
Na području Federacije BiH (jedan od dva entiteta u BIH), pored Zavoda u Pazariću, postoje još dva zavoda, čiji je osnivač Federalna vlada. Jedan je Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica "Drin", te Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Baković,i koji se nalaze na području Opštine Fojnica, u srednjoj Bosni.
Vlada Republike Srpske (jedan od dva entiteta u BiH) osnivač je Zavoda za liječenje, rehabilitaciju i socijalnu zaštitu hroničnih duševnih bolesnika "Jakeš" u Modriči, na sjeveroistoku BiH, te Zavoda za forenzičku psihijatriju Sokolac na istoku BiH.
"Pazarić", "Baković" i "Drin" su ustanove socijalne zaštite, dok se Jakeš i Sokolac vode kao ustanove zdravstvene zaštite, a istovremeno primaju osobe na neograničeno trajanje.
