Nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa, predstavljajući analizu rada Parlamentarne skuštine BiH u 2012. godini, posebnu pažnju je posvetila radu i efikasnosti poslanika, odnosno broju usvojenih, posebno temeljnih zakona.
Ivica Ćavar, projekt menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI) govori o efikasnosti poslanika i delegata.
„U posljednjih nekoliko godina Parlamentarna skupština BiH usvaja iznimno mali broj zakona, a broj odbijenih često je skoro identičan a ponekad i nešto veći od broja usvojenih. Spomenuću samo dvije godine: 2010. izbornu godinu – usvojeno 27 zakona, odbijeno 35. U 2011. usvojeno je samo dvanaest zakona, odbijeno petnaest. Prošle godine usvojena su 23 zakona, a odbijeno čak 19. Želim samo napomenuti da je preko 80 posto zakona odbijeno u razdoblju od 2006. do 2012. godine negativnim entitetskim glasanjem zastupnika i delegata oba Doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.“
Ćavar: Susjedni parlamenti usvajaju višestruko veći broj zakona. Primjerice, u prošloj godini Skupština Crne Gore 78, Narodna skupština Republike Srbije, unatoč održanim parlamentarnim predsjedničkim izborima tijekom prošle godine, usvojila je 130 zakona, šest puta više od Parlamenta BiH. Hrvatski Sabor je tijekom prošle godine usvojio 190 zakona, dakle, osam i po puta više od broja zakona koje je usvojio Parlament Bosne i Hercegovine, a znamo da se radi o zemlji koja je već uskladila svoje zakonodavstvo sa evropskim, što Bosna i Hercegovina tek treba uraditi. Kad poredimo rezultate sa prethodnim sazivima, onda smo konstatirali da su naši zastupnici i delegati bili dva puta lošiji od prethodnog i skoro četiri puta lošiji od pretprošlog saziva Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Kada uzmemo sve te rezultate njihovog rada ili nerada, zaključuje se da se godišnje za Parlamentarnu skupštinu BiH izdvaja cca 15,000.000 KM, a skoro jedna polovica od toga odlazi na plaće i druge beneficije zastupnika i delegata. Njihove plaće, odnosno ukupna primanja bolje reći, sa svim beneficijama, i dalje su među najvišima u regiji i svakako nisu sukladna niti stanju u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina, i naravno, nisu uopće sukladna rezultatima koje oni ostvaruju.
Ćavar: Takav rad – ili nerad – naših zastupnika i delegata u prošloj pa i prethodnim godinama, doveo je do toga da Bosna i Hercegovina još uvijek nije predala aplikaciju za kandidatski status naše zemlje u Evropskoj uniji. To je također utjecalo da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom još uvijek nije stupio na snagu, iako je potpisan prije četiri i po godine, 16. lipnja 2008. godine, a znamo da je Crna Gora započela pregovore s EU, Republika Hrvatska je svoje okončala i treba postati punopravna članica Evropske unije 1. srpnja ove godine, što znači da naše vlasti nisu bile spremne ispuniti samo nekoliko uvjeta za predaju aplikacije za kandidatski status Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Sve to je, naravno, utjecalo i na pogoršanje, ako tako mogu reći, životnog standarda građana Bosne i Hercegovine koji je svakog dana sve lošiji i lošiji.
Zagubljena obećanja građanima
Ćavar: Zastupnici su dobili svoj izborni legitimitet od građana Bosne i Hercegovine, ali su, iako imaju taj legitimitet, često se stavljaju u taj ponižavajući odnos ili ponižavajući servis svojih stranačkih lidera, koji često odlučuju umjesto njih i koji su na neki način uzurpirali određene segmente vlasti. Mnoge se važne odluke u Bosni i Hercegovini donose na tim nekim vaninstitucionalnim mjestima ili sastancima, a Parlament je jedno – ili bi to trebao biti – ključno mjesto političkog života jedne zemlje. Često se pretvara – kako smo mi rekli – u ’tehničku službu’ za formaliziranje onog što je dogovoreno na sastancima stranačkih lidera. Stoga, još jedanput apel da institucije vlasti preuzmu punu odgovornost sukladno svojim ustavnim nadležnostima u svim segmentima, kada je u pitanju budućnost Bosne i Hercegovine i donošenje važnih odluka. Vidimo da nam ništa ne ide po planu – od presude Sejdić-Finci, nepredavanja aplikacije za kandidatski status, nema Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, imali smo probleme i sa zakonom o popisu stanovništva. On je sada prihvaćen i nadamo se da će konačno doći do popisa.
Ćavar: Kad se sve sabere, onda se zaista vidi da često naše vlasti više rade u osobnom ili uskostranačkom interesu, a interesi građana se zaborave ili vrlo brzo zaborave nakon onih izbornih kampanja kada se puno toga obeća. Sva ta obećanja se onda negdje izgube. Čast izuzecima, mi uvijek kažemo da nisu svi isti, ima ljudi koji zaista korektno rade svoj posao. Nažalost, rezultati institucija su vrlo loši. Nadamo se da će shvatiti da trebaju napraviti jedan snažni zaokret u nekom pozitivnom pra
Ivica Ćavar, projekt menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI) govori o efikasnosti poslanika i delegata.
„U posljednjih nekoliko godina Parlamentarna skupština BiH usvaja iznimno mali broj zakona, a broj odbijenih često je skoro identičan a ponekad i nešto veći od broja usvojenih. Spomenuću samo dvije godine: 2010. izbornu godinu – usvojeno 27 zakona, odbijeno 35. U 2011. usvojeno je samo dvanaest zakona, odbijeno petnaest. Prošle godine usvojena su 23 zakona, a odbijeno čak 19. Želim samo napomenuti da je preko 80 posto zakona odbijeno u razdoblju od 2006. do 2012. godine negativnim entitetskim glasanjem zastupnika i delegata oba Doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.“
RSE: Analizirali ste praksu parlamenata susjednih zemalja – do kakvih zaključaka ste došli?
Ćavar: Susjedni parlamenti usvajaju višestruko veći broj zakona. Primjerice, u prošloj godini Skupština Crne Gore 78, Narodna skupština Republike Srbije, unatoč održanim parlamentarnim predsjedničkim izborima tijekom prošle godine, usvojila je 130 zakona, šest puta više od Parlamenta BiH. Hrvatski Sabor je tijekom prošle godine usvojio 190 zakona, dakle, osam i po puta više od broja zakona koje je usvojio Parlament Bosne i Hercegovine, a znamo da se radi o zemlji koja je već uskladila svoje zakonodavstvo sa evropskim, što Bosna i Hercegovina tek treba uraditi. Kad poredimo rezultate sa prethodnim sazivima, onda smo konstatirali da su naši zastupnici i delegati bili dva puta lošiji od prethodnog i skoro četiri puta lošiji od pretprošlog saziva Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Kada uzmemo sve te rezultate njihovog rada ili nerada, zaključuje se da se godišnje za Parlamentarnu skupštinu BiH izdvaja cca 15,000.000 KM, a skoro jedna polovica od toga odlazi na plaće i druge beneficije zastupnika i delegata. Njihove plaće, odnosno ukupna primanja bolje reći, sa svim beneficijama, i dalje su među najvišima u regiji i svakako nisu sukladna niti stanju u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina, i naravno, nisu uopće sukladna rezultatima koje oni ostvaruju.
RSE: Takvo ponašanje ima dugoročne posljedice, odnosno utiče direktno na budućnost Bosne i Hercegovine.
Ćavar: Takav rad – ili nerad – naših zastupnika i delegata u prošloj pa i prethodnim godinama, doveo je do toga da Bosna i Hercegovina još uvijek nije predala aplikaciju za kandidatski status naše zemlje u Evropskoj uniji. To je također utjecalo da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom još uvijek nije stupio na snagu, iako je potpisan prije četiri i po godine, 16. lipnja 2008. godine, a znamo da je Crna Gora započela pregovore s EU, Republika Hrvatska je svoje okončala i treba postati punopravna članica Evropske unije 1. srpnja ove godine, što znači da naše vlasti nisu bile spremne ispuniti samo nekoliko uvjeta za predaju aplikacije za kandidatski status Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Sve to je, naravno, utjecalo i na pogoršanje, ako tako mogu reći, životnog standarda građana Bosne i Hercegovine koji je svakog dana sve lošiji i lošiji.
Zagubljena obećanja građanima
RSE: Ovom treba dodati da se Parlament BiH sve manje se potvrđuje kao ključno mjesto političkih dogovora, a sve više kao servis stranačkih interesa.
Ćavar: Zastupnici su dobili svoj izborni legitimitet od građana Bosne i Hercegovine, ali su, iako imaju taj legitimitet, često se stavljaju u taj ponižavajući odnos ili ponižavajući servis svojih stranačkih lidera, koji često odlučuju umjesto njih i koji su na neki način uzurpirali određene segmente vlasti. Mnoge se važne odluke u Bosni i Hercegovini donose na tim nekim vaninstitucionalnim mjestima ili sastancima, a Parlament je jedno – ili bi to trebao biti – ključno mjesto političkog života jedne zemlje. Često se pretvara – kako smo mi rekli – u ’tehničku službu’ za formaliziranje onog što je dogovoreno na sastancima stranačkih lidera. Stoga, još jedanput apel da institucije vlasti preuzmu punu odgovornost sukladno svojim ustavnim nadležnostima u svim segmentima, kada je u pitanju budućnost Bosne i Hercegovine i donošenje važnih odluka. Vidimo da nam ništa ne ide po planu – od presude Sejdić-Finci, nepredavanja aplikacije za kandidatski status, nema Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, imali smo probleme i sa zakonom o popisu stanovništva. On je sada prihvaćen i nadamo se da će konačno doći do popisa.
RSE: Šta bi, na kraju ovog razgovora, mogla biti neka vrsta preporuke parlamentarcima, ali i uopšte bh političarima?
Ćavar: Kad se sve sabere, onda se zaista vidi da često naše vlasti više rade u osobnom ili uskostranačkom interesu, a interesi građana se zaborave ili vrlo brzo zaborave nakon onih izbornih kampanja kada se puno toga obeća. Sva ta obećanja se onda negdje izgube. Čast izuzecima, mi uvijek kažemo da nisu svi isti, ima ljudi koji zaista korektno rade svoj posao. Nažalost, rezultati institucija su vrlo loši. Nadamo se da će shvatiti da trebaju napraviti jedan snažni zaokret u nekom pozitivnom pra
