Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je 9. jula zaključak kojim je zatražio izvještaj od Tužilaštva BiH o istrazi protiv Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, osumnjičenog za napad na ustavni poredak BiH.
Tužilaštvo BiH, mora, prema usvojenom zaključku, dostaviti Predstavničkom domu BiH izvještaj u roku od 15 dana. Izvještaj bi trebala razmatrati i Komisija za borbu protiv korupcije Parlamenta BiH.
Dodik je 4. jula dobrovoljno došao u Tužilaštvo BiH na ispitivanje, zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na ustavni poredak.
Prethodno je, nekoliko mjeseci, izbjegavao hapšenje po centralnoj potjernici, raspisanoj zbog nemogućnosti saslušanja u ovoj istrazi, zbog čega mu je i određen pritvor.
Istog dana, održano je ročište na Sudu BiH na kome je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH i Dodiku ukinut pritvor, uz obrazloženje da "više ne postoje razlozi zbog kojih je ranije određen".
Dodiku je određena mjera obaveznog povremenog javljanja državnom organu.
Sud BiH je istu odluku donio 9. jula i za predsjednika Skupštine RS-a Nenada Stevandića, te entitetskog premijera Radovana Viškovića, ukinuvši im takođe pritvor uz mjere zabrane.
Stevandić i Višković su takođe osumnjičeni u istrazi napada na ustavni poredak zajedno sa Dodikom.
Sud BiH je, u drugom postupku, 26. februara, izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a.
Dodik je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio.
Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima.
Sjednica održana bez poslanika Dodikovog SNSD-a
Na sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta BiH nisu došli poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
Uoči sjednice su iz Kluba SNSD-a saopštili kako neće prisustvovati, jer je sjednica zakazana dva dana uoči obilježavanja 11. jula, "kada se u BiH u javnosti podižu tenzije i emocije".
U Potočarima kod Srebrenice će 11. jula biti sahranjeno sedam žrtava srebreničkog genocida.
Tog dana je na području entiteta Federacija BiH proglašen Dan žalosti.
Generalna skupština UN-a usvojila je 23. maja prošle godine u New Yorku Rezoluciju koja predviđa proglašavanje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Vlasti RS-a ne priznaju međunarodnim sudovima utvrđen genocid u Srebrenici u kojem su tokom jula 1995. godine snage Vojske Republike Srpske ubile više od 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka, nakon što su ušle u tada zaštićenu zonu UN-a.
Snage Vojske Republike Srpske su u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.
Zločin u Srebrenici jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, za koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima utvrđeno da se radi o genocidu.
u Memorijalnom centru u Potočarima ukopano je 6.765 žrtava genocida, a oko 250 ubijenih ukopano je na drugim mjestima.
Za genocid u Srebrenicu osuđeno je više od 50 osoba, na oko 700 godina zatvora, a među njima ratni predsjednik RS-a Radovan Karadžić i glavni komandant Vojske RS-a Ratko Mladić
Nije usvojena inicijativa za izmještanje migrantskog kampa iz Blažuja, pored Sarajeva
Poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH nisu usvojili inicijativu za izmještanje migrantskog kampa u Blažuju kod Sarajeva, koju je podnio je predsjedavajući Kluba poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Saša Magazinović.
Za inicijativu je glasala opšta većina, ali nije postojao dovoljan broj glasova entitetske većine. Da bi tačka bila usvojena, potrebno je da, pored opšte većine, za nju glasa i jedna trećina poslanika sa teritorije svakog entiteta.
Parlamentarni kolegij, radeći kao komisija, nastoji potom da u roku od tri dana postigne saglasnost. Ukoliko saglasnost postignu predsjedavajući i dva zamjenika predsjedavajućeg, odluka se smatra usvojenom.
Inicijativom se predlagalo da Savjet ministara BiH, u saradnji s Ministarstvom bezbjednosti, međunarodnim i lokalnim partnerima, hitno pronađe novu lokaciju za smještaj migranata, koja će ispunjavati potrebne standarde.
Magazinovićev prijedlog prethodno je usvojila i Zajednička komisija za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH.
U objavi na društvenoj mreži X, Magazinović je naveo kako je cilj inicijative "humano zbrinjavanje i tretman migranata, uz istovremeno osiguranje održavanja javnog reda i mira, sigurnosti građana".
U obrazloženju predložene inicijative se navodi kako je od formiranja kampa prije sedam godina, kroz njega prošlo više od 120.000 migranata.
"U tom periodu zabilježeni su brojni incidenti u kampu i njegovoj okolini, uključujući sukobe, napade, rasturanje droge, pa i ubistva", stoji u obrazloženju.
Navodi se i kako migrantski kamp u Blažuju, "nikada nije zadovoljavao osnovne uslove za svoju namjenu".
"Smješten je u bivšoj kasarni, bez adekvatne komunalne infrastrukture, gdje je evidentno da se ne radi adekvatnim uslovima za human i kontrolisan boravak, što doprinosi nestabilnosti i narušavanju ljudskih prava korisnika, kako migranata, tako i lokalnog stanovništva", istaknuto je uz prijedlog inicijative.
Dodaje se i kako kamp "narušava normalan život, imidž, te privredni razvoj" sarajevske opštine Ilidža, najbliže kampu u Blažuju, uz isticanje kako se turistički radi o jednoj od najposjećenijih destinacija u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.
U BiH se nalaze četiri privremena prihvatna centra za migrante – Ušivak i Blažuj kod Sarajeva, te Lipa i Borići u Bihaću, na sjeverozapadu zemlje. Svi centri za migrante nalaze se na teritoriji entiteta Federacija BiH, dok u drugom entitetu, Republici Srpskoj, odbijaju bilo kakvu opciju za smještaj migranata.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u ovim kampovima je sredinom juna boravila 641 osoba – od ukupnog kapaciteta većeg od 4.500.
Među njima je najviše osoba iz Afganistana, oko jedne četvrtine.
Podaci Ministarstva bezbjednosti BiH pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine, u zemlju ušlo nešto manje od 4.000 migranata , što je 62 posto manje nego u istom periodu prošle godine, kada ih je ušlo oko 10.500.
