Više hiljada učesnika "Prajd šetnje" okupilo se u subotu, 5. septembra, u Beogradu kako bi ukazali na probleme LGBTI+ zajednice u Srbiji.
Šetnjom pored Vlade Srbije, Predsedništva i Skupštine okupljeni su poručili da država kroz institucije "nije učinila ništa" da poboljša prava LGBTI+ osoba.
"Prajd šetnja" centralni je događaj u okviru Nedelje ponosa koja je ove godine organizovana pod sloganom "Ima mesta za sve nas".
Reč je o istom sloganu pod kojim je pre 25 godina bio prvi pokušaj organizovanja Parade ponosa u Srbiji, poznat kao "krvavi prajd".
Tadašnje okupljanje 2001. godine obeležilo je nasilje nad LBGTI+ aktivistima koje su na centralnim ulicama Beograda napali pripadnici desničarskih i navijačkih organizacija.
25 godina kasnije
Ovogodišnja kuma Prajda, novinarka televizije N1 Danica Vučenić, rekla je da isti slogan Nedelje ponosa "pokazuje da nismo mnogo odmakli za 25 godina" a da su problemi ostali isti.
"Ukazuje i na kontekst - da živimo u vremenu nasilja i ukazuje da se 'krvavi prajd' multifikovao", istakla je ona.
Vučenić je ocenila da je u današnje vreme, ugrožena i većina, a da je položaj manjine neuporedivo lošiji.
"Zato i jeste najvažnije da pokažemo solidarnost i odgovornost jedni prema drugima", zaključila je Vučenić.
Agata Milan Đurić, osnivačica organizacije Geten, aktivistkinja za ljudska prava i učesnica Prajda 2001. rekla je u obraćanju okupljenima da je pre 25 godina LGBTI+ zajednica doživela brutalno nasilje.
Dvadeset pet godina kasnije, ocenila je da, iako su učinjeni izvesni pomaci, problem nasilja ostaje.
"Nasilje je opšte prisutno, naročito u ruralnim oblastima gde pripadnici LGBTI+ zajednice ne mogu da izađu ni iz svojih kuća", rekla je Đurić.
Dodala je da o stanju prava "najbolje svedoči činjenica da se učesnici Prajda nalaze u obruču policije" kako bi se manifestacija održala.
Više od deset godina Prajd šetnja se redovno održava jednom godišnje u Srbiji ali događaje uvek prati jako prisustvo policije.
Tako je i ove godine.
Kuma jednog od ranijih Prajdova Mirjana Karanović poručila je okupljenima - "život je naš" i dodala da niko neće sprečiti "da živimo kako mi hoćemo".
"Svi mi idemo ka tome, izborićemo se za društvo koje je drugačije, koje neće biti puno mržnje i netolerantno", rekla je Karanović.
Učesnica Prajda Selena, rekla je za RSE da svake godine dolazi na Paradu ponosa, jer, kako je navela, želi "normalan, ravnoravan život".
"Ove godine više od svega mi je važno da se reši problem nasilja. Prema nama (LGBTI+ zajednici) ali i prema svima drugima koji u ovoj zemlji drugačije i slobodno misle", rekla je Selena.
Kao i svake godine, LGBTI+ aktivisti insistiraju na zakonskom regulisanju njihovih prava.
Kako organizatori Nedelje ponosa ističu, zajednica i dalje čeka na usvajanje ključnih zakona, pre svega Zakonu o istopolnim zajednicama i Zakonu o rodnom identitetu i pravima interseks osoba.
"Prajd marš kao protestni i borbeni dan Nedelje ponosa i njen najvažniji segment, predstavlja priliku da LGBTI+ osobe javno iskažu nezadovoljstvo zbog nepostojanja zakona koji regulišu njihove živote", poručili su organizatori.
Takođe, dodaju, da je to je prilika i da se iskaže posebno nezadovljstvo, "zbog diskriminacije i nasilja koji su u društvu i dalje široko rasprostranjeni i isuviše često ostaju nekažnjeni".
Organizatori su ocenili da je Prajd "čin vidljivosti i hrabrosti" i prilika da se LGBTI+ osobama koje ne mogu da žive slobodno i autentično, pošalje poruka solidarnosti.
Naveli su i da "samo društvo u kojem ima mesta za sve ljude, može biti društvo pravde, demokratije i ljudskih prava.