Papa Franjo pozvao je lidere bogatih svjetskih demokracija da u prvi plan rasprava stave upotrebu vještačke inteligencije, upozorivši da moćna tehnologija nosi i opasnost od "pretvaranja ljudskih odnosa u obične algoritme".
Papa se 14. juna obratio na godišnjem samitu grupe sedam (G7), gdje je došao na poziv domaćina Italije da govori o opasnostima koje može izazvati vještačka inteligencija.
Istaknuo je da političari moraju preuzeti vodstvo kako bi vještačka inteligencija bila skoncentrirana ona čovjeka, naglašavajući da odluke trebaju donositi ljudi, a ne mašine.
"Osudili bi čovječanstvo na budućnost bez nade ako bi oduzeli sposobnost ljudima da donose odluke o samima sebi i svojim životima, osuđujući ih da zavise od izbora mašina", rekao je papa.
Papa Franjo namjerava iskoristiti priliku da se pridruži brojnim zemljama i globalnim tijelima koji se zalažu za snažniji nadzor nad vještačkom inteligencijom.
Evropska unija među prvima je poduzela korake u tom pravcu, sa Zakonom o vještačkoj inteligenciji koji treba stupiti na snagu tokom naredne dvije godine i koji bi mogao da djeluje kao globalni model.
Američki predsjednik Joe Biden također je zatražio usvajanje strožih zakona u toj oblasti.
G7 o poslovnim praksama Kine
Inače, na samitu u Italiji, lideri grupe G7 odgovorit će i na ono što su nazvali nepoštenim poslovnim praksama Kine koje štete njihovim radnicima i ekonomiji, piše u nacrtu zajedničke izjave.
Čelnici Italije, Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke i Japana raspravljaju, drugog dana sastanka, o kineskim industrijskim kapacitetima za koje zapadne vlade kažu da uništavaju lokalna tržišta.
G7 je također zaprijetio akcijama protiv kineskih financijskih institucija koje su pomogle Rusiji da dođe do naoružanja za rat u Ukrajini.
U nacrtu završne izjave ističe se da G7 ne želi naštetiti Kini ili omesti njezin ekonomski razvoj, ali će G7 "nastaviti poduzimati mjere da bi zaštitila svoje kompanije od nepoštenih praksi".
U nacrtu završnog dokumenta, čelnici G7 također su obećali da će uvesti sankcije protiv svih onih koji su pomogli Rusiji da izgjegne sankcije na izvoz nafte tako što su je tajno prevozili.
Prvog dana sastanka, lideri G7 su 13. juna dogovorili da će Ukrajini dati 50 milijardi dolara zajma, koji će se namaknuti iz kamata na zamrznutu rusku imovinu.
Na to je reagirao ruski predsjednik Vladimir Putin ocjenjujući da su planovi zapadnih zemalja "krađa" i da "neće proći nekažnjeno".
