Azijske burze u ponedeljak su oštro pale, produbljujući globalnu berzovnu krizu izazvanu uvođenjem carina od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa, pri čemu je trgovanje na južnokorejskoj berzi bilo zaustavljeno na pet minuta jer se aktivirao prekidač trgovanja dizajniran da spriječi paničnu rasprodaju.
Japanski Nikkei je na početku trgovanja na Tokijskoj burzi značajno pao za više od 8 posto. Taj indeks, koji obuhvaća 225 najvrjednijih kompanija u toj zemlji, spustio se ispod nivoa od 33.000 po prvi put od avgusta 2024. U međuvremenu, malo je ublažio gubitke, pa je oko 4,00 sata u ponedeljak bio u minusu 5,84 posto ili 1.968 bodova, na 31.811 bodu - najnižem nivou od 2023.
Japanski premijer Shigeru Ishiba izjavio je da će njegova vlada nastaviti tražiti od predsjednika Trumpa da smanji carine Japanu, ali je priznao da rezultati "neće doći preko noći".
"Vlada mora poduzeti sva raspoloživa sredstva kako bi ublažila ekonomski udarac američkih carina, poput pružanja podrške financiranju domaćih tvrtki i poduzimanja mjera za zaštitu radnih mjesta", kazao je Ishiba u parlamentu. Trump je u srijedu uveo opću carinu od 24 posto Japanu, inače savezniku u odbrambenom sporazumu.
Južnokorejski Kospi pao je više od 4,8 posto ubrzo nakon otvaranja, a trgovanje je zaustavljeno na pet minuta kada se aktivirao prekidač trgovanja dizajniran da spriječi panično rasprodaju.
Tajvanski Taiex pao je više od 9,7 posto nakon otvaranja. Trgovina je bila prekinuta neko vrijeme za dionice dvije vodeće tajvanske izvozne kompanije TSMC i Foxconn, nakon što su im cijene pale za gotovo 10 posto.
Australski berzovni indeks ASX 200 pao je 6,3 posto u jutarnjoj trgovini, a novozelandski NZX 50 je izgubio još 3,5 posto.
I cijene dionica u Hong Kongu i Kini naglo su pale u ponedjeljak - hongkonški Hang Seng indeks pao je 8 posto u ranoj trgovini, pri čemu su cijene dionica online divova Alibabe i Tencenta pale za više od 8 posto. Kineski indeks CSI300 pao je 4,5 posto.
Kina je suočena s američkim carinama većim od 50 posto.
Azijska tržišta prate najlošiju dvodnevnu izvedbu dionica na Wall Streetu u posljednjih pet godina. Povrh izbrisanih gotovo 6.000 milijardi dolara vrijednosti američkih dionica u četvrtak i petak, terminske cijene američkih dionica pale su i u nedjelju navečer. Američki S&P 500 indeks u petak je bio u minusu 17 posto od svog rekordnog nivoa, a padne li 20 posto ispod rekordnog nivoa, ulazi u"medvjeđe tržište", što je zlokoban znak za ulagače, a možda i za širu ekonomiju.
Nastavak kolapsa na berzama uslijedilo je nakon što je američki predsjednik Donald Trump novinarima u nedjelju navečer izjavio da kako "ne želi da nešto pada, ali ponekad morate uzeti lijek da biste nešto popravili".
Rekao je i da neće sklopiti dogovor s Kinom dok se ne riješi trgovinski deficit SAD-a.
Trump je nametnuo osnovnu carinu od 10 odsto na sav uvoz u SAD i veće carine za neke od najvećih trgovinskih partnera te zemlje, proširujući trgovinski rat koji je započeo po povratku u Bijelu kuću.
