Prošla je godina dana od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pogodnosti najviše osjećaju mladi ljudi, bilo zbog posla ili mogućnosti upisa na europske fakultete.
"Bruxelles ima nešto što me privuklo, u taj grad sam se zaljubila na prvi pogled, kad sam ga prvi put posjetila sa školom i dok sam šetala njegovim ulicama rekla sam: 'To je grad u kojem želim studirati'“, objašnjava 18-godišnja Klara Bakija iz Pule svoju životnu odluku da studira vani, i to baš u Bruxellesu.
"I onda sam", nastavlja Klara, "cijeli treći razred,kad god bih imala vremena, provela na internetu, istražujući fakulete u Belgiji, Norveškoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, Austriji ... proučavala što koji nudi, kako se upisati, što je sve potrebno od papirologije, itd.“
Klara jedna je od stotinjak hrvatskih matruranata koji će ove jeseni školovanje nastaviti u zemljama Europske unije, uglavnom u Velikoj Britaniji, Danskoj, Norveškoj, Austriji, Italiji ili Njemačkoj..Osim na internetu, Klara se o fakultetima u Bruxellesu raspitala i preko maminih prijatelja koji tamo žive:
"Raspitala sam se i kod njihovih prijatelja, Belgijanaca, koji je najbolji fakultet za ekonomiju i financije i svi su rekli da je Solvay Brussels School –Econimics&Menagement jedan od najboljih, a povrh toga nije privatni nego državni i godišnja školarina je vrlo mala, 800 eura godišnje“, priča Klara.
Klara je odlična učenica pulske jezične gimnazije, govori francuski i engleski, predavanja će pratiti na francuskom. Pokušava preko ljeta i sama nešto zaraditi kao turistička animatorica, da olakša roditeljima financiranje skorog studentskog života u Belgiji. Presretna je što je putem interneta uspjela dobiti i studentski dom.
"Oni imaju na internetu on-line prijavnicu koju ispuniš, u prvom krugu nije potrebno puno podataka davati,ali ako prođeš prvi selekcijski krug, onda idu dalje u odabir i onda je potrebno poslati dosta papirologije, od rodovnice do svih ostalih detalja. Uglavnom, sve što je vezano uz europske fakultete, pa tako i u Belgiji, uključujući i studentski smještaj, možeš naći na internetu. Svi oni imaju svoje stranice i sve tamo piše", kaže Klara.
Na svojoj Facebook stranici Klara je ovih dana zapisala: „Uspjela dobiti studentski dom u Bruxellesu, napokon se cilj polako ostvaruje — osjećam se uzbuđeno“.
Bilo je zapravo mnogo lakše upisati fakultet vani nego u Hrvatskoj, zaključuje Klara:
"Jer oni nemaju upisne kvote, a kod nas, recimo, na Pravo primaju 600 studenata, a prijavi ih se 10.000. Meni je, recimo, za Ekonomiju i financije u Bruxellesu bilo potrebno samo poslati ocjene srednje škole, položiti test o znanju francuskog jezika na nivou B-2, napraviti ekvivalenciju naše državne mature i, naravno, sve to prevesti na francuski, kod sudskog tumača. Tako da ima posla, ali opet nije to sve toliko teško i ako se doista želi napraviti može se, nije nemoguće", poručuje Puležanka Klara, buduća studentica ekonomije u Bruxellesu.
Riječ je o fantastičnim mogućnostima koje su se otvorile hrvatskim studentima ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, potvrđuje Gordana Kolenko, direktorica BHV Education agencije koja već dvadesetak godina savjetuje, pruža informacije i upućuje mlade ljude na školovanje u inozemstvo.
"Naši studenti sad imaju pristup nekim od najboljih svjetskih sveučilišta, bilo besplatnoi ili uz školarine koje iznose oko 1500-2000 eura godišnje, što je neuporedivo manje, jer do prije godinu dana, dok Hrvatska nije postala punopravna članica EU, te iste školarine su plaćali 10,12 do 15 tisuća eura! Isto su tako, ako redovito studiraju i uz to rade 10 sati tjedno i uče jezik te zemlje, to je npr.moguće u Danskoj i Nizozemskoj, imaju pravo dobiti i pomoć od države u iznosu od 500, 600 ili 700 eura mjesečno, ovisno o regiji“, pojašnjava Gordana Kolenko.
Osim manjih školarina, članstvo u Europskoj uniji donijelo je hrvatskim studentima i manje administrativnih prepreka, paneuropsko zdravstveno osiguranje, pristup studentskim kreditima koji su najpovoljniji u Velikoj Britaniji, a sve je veći interes i za novčanim potporama iz novog programa Europske unije za obrazovanje, Erasmus+ pomoću kojih je na kraće studije u inozemstvo u 2013. i 2014. godini otišlo oko 1.600 studenata. No povoljne mogućnosti cjelovitog, višegodišnjeg, dodiplomskog studiranja zasad tek otkrivaju, ističe direktorica BHV Education agencije.
„Ja osobno mislim da su naši mladi premalo informirani, čak i 'preplašeni' od svih tih mogućnosti! Dakle, tipičan hrvatski srednjoškolac nije baš raspoložen otići na studij u inozemstvo, kod kuće je ipak ugodnije. Ako to uspoređujemo s drugim zemljama EU, i to iz našeg okruženja, kao što su Bugarska ili Rumunjska, tamo na tisuće mladih odlazi godišnje na studij u druge europske zemlje, u Hrvatskoj ta brojka ove akademske godine neće biti ni stotinu“, navodi Gordana Kolenko.
„Zasad je", kaže Sandra Dobrić iz Instituta za razvoj obrazovanja, "najviše porasla kratkoročna mobilnost među studentskom populacijom, zahvaljujući prije svega Erasmus programima".
"Istraživanje koje su proveli pokazuje da je 2010. samo dva posto hrvatskih studenata odlazilo u inozemstvo na neke kraće razmjene, a u ovoj akdemskoj godini te kratkoročne mobilnosti porasle su čak za čak 40 posto", zaključuje Sandra Dobrić.
