Osmi mart u Crnoj Gori: Žene između diskriminacije i stereotipa

Povodom 8 marta međunarodnog Dana žena u crnogorskom parlamentu su predstavnice političkih i civilnih organizacija postavljale pitanja članovima Vlade Crne Gore o statusu, mogućnostima i emancipaciji cjelokupnog društva u oblasti rodne ravnopravnosti. Generalno, status žena u Crnoj Gori je i dalje nezdovoljavajući u gotovo svim oblastima – od društvenog statusa, finansijskih mogućnosti, a suočavaju se i sa raznim oblicima nasilja.

Ženska ljudska prva u Crnoj Gori su u većoj ili manjoj mjeri u svakom segmentu postoji diskriminacija i rodna neravnopravnost. U manjoj mjeri u oblasti obrazovanja i zdravstvene zaštita, ali u većoj mjeri žene su neravnopravnije u finansijskoj oblasti, tržištu rada i poslovnoj politici. Ovo je konstatovao potpredsjednik Parlamenta Branko Radulović, obraćajući se predstavnicama političkog i civilnog društva. Kada je riječ o finansijama Crna Gora mnogo lošije stoji u odnosu na zapadne zemlje:

"Među stotinu milijardera u Americi su samo 3 posto žene. U Crnoj Gori sigurno 0,03 posto. Pošto nemamo imovinski karton, ne znam da li možda je neki tajkun svoje bogatstvo ili dio prebacio na ženino ime kao što je uradio onaj tajkun iz Rožaja kada je utekao a žena mu u zatvoru", naveo je Radulović.

Osmi mart je dan koji podjeća da žene i muškarci nisu ravnopravni, a koji bi trebalo jednog dana slaviti kao dan sjećanja na nepravde, rekla je Nada Drobnjak predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost koja je konstatovala da je 8. mart dan obilježavanja ženske borbe za emancipaciju, ravnopravnost i mir:

"Ali, 8. mart je i dan kadamoramo nabrojati oblasti u kojima postoje predrasude, stereotipi, a moram reći i licemjerje, običajno pravo i sve one opstaju kao prostor društvene nepravde, ako prostor u kojem su žene još uvijek diskriminisane. To su nasilje nad ženama i nasilje u porodici diskriminacija na radnom mjestu, neposjedovanje pokretne i nepokretne imovine, niska zastupljenost žena u političkim institucijama i pritisak konzervativnih krugova na žene i njihova ljudska prava i slobode", rekla je Drobnjak.

Vladinim zvaničnicima se obratila Vida Ivanović koja je ukazala na direktnu diskriminaciju u oblasti stručnog usavršavanja koji je njoj onemogućen:

"Ja sam kao pravnica po struci već godinama na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bez ikakve šanse i nade za odrađivanje makar pripravničkog staža. Ja se ovim postupkom osjećam jako diskriminisano kao žena, kao majka troje dece, kao ravnopravni član ovoga društva, kao intelektualni potencijal."

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović je ocjenio da u vladinom projektu stručnog osposobljavanja nije bilo nikakve diskriminacije:

"Tu nije bilo bilo kakve diskriminacije u pogledu političkog opredjeljenja ili bilo kakvog drugog opredjeljenja i to najbolje mogu da potvrde svi oni koji su dobili ovu mogućnost", rekao je Lazović.

(FOTOGALERIJA: Crnogorski ženski lobi, protest na Međunarodni dan žena)

Kampanje bez rezultata

Ekonomski status žena Romkinja je potencirala Fana Delija:

"Koje je mjere Vlada Crne gore preduzela i koje će mjere preduzeti na ekonomskom osnaživanju žena Romkinja i Egipćanski, njihovom učešću u političkom životu i odlučivanju?", pitala je.

Ministar rada Suad Numanović ovako je odgovorio:

"Ostvaren je vidan napredak ali i jasno prepoznati izazovi socijalne inkluzije ove populacije."

Vlada godinama unazad u svojim planovima naglašava rodnu ravnopravnost, organizuje niz seminara, okruglih stolova, kampanja u suzbijanju neravnopravnosti. A kakvi su rezultati kaže Aferdita Pelingu:

"Ovo se radi godinama, decenijama i nije dalo neke zadovoljavajuće rezultate Ako su kampanje za žene, za njihovo osnaživanje i to kako da se izbore za što veće njihovo učešće u društvenom životu, dali ovakav rezultat, zar ne bi bilo dobro u tom senzibiliziranju uključiti i muškarce i to upravo one koji su na poziciji odlučivanja."

U Evropskoj uniji je deplasirana priča o tome da su žene slabe i nemoćne. Žene se doživljavju kao pokretač ekonomskog razvoja, a njihovo ekonomsko osnaživanje doživljava se kao put za izlazak iz ekonomske krize, čulo se između ostalog na sjednici ženskog parlamenta. U Crnoj Gori je situacija još uvjek drugačija.

Dragica Sekulić, pomoćnica ministra ekonomije, je saopštila da na osnovu analize kredita i bespovratnih sredstava, mali broj žena je iskoristio tu mogućnost, one koje su iskoristile kredite, novac je išao muževima:

"Poražavajuća je činjenica da je veliki broj žena koje su uopšte iskoristile tu mogućnost jer su u stvari bile dobro pokriće svojim muževima ili muškim članovima svoje porodice kako bi, na način što bi žene prikazali kao nosioce projekta, dobili povoljnija sredstva", navela je Sekulić.

Učešće žena u crnogorskom parlamentu je trenutno nešto više od 17%. Iako je taj procenat najveći u istoriji crnogorskog prlamentarizma i veći za 50% u odnosu na prethodni saziv, učešće žena je daleko od evropskog standarda.