Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u utorak, nakon razgovora s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom u Oslu, da je zahvalan SAD-u jer obavještajni podaci o ruskim raketnim napadima "sada funkcionišu".
Zelenski je ranije naveo da je Washington privremeno obustavio određenu razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom, prije nego što ju je ponovo uspostavio.
"Zahvalni smo što obavještajni podaci funkcionišu... Govorim o ranom upozoravanju, što je veoma važno za naš narod – za djecu, odrasle, civile – jer možemo čuti kada dolaze balističke rakete", rekao je Zelenski novinarima u Oslu nakon razgovora, čiji su domaćini bili norveški premijer Jonas Gahr Store i finski predsjednik Alexander Stubb.
Američki državni sekretar Marco Rubio, koji trenutno boravi u posjeti Indiji, izjavio je u utorak da je vodio dug razgovor sa Zelenskim te je odbacio svaku sugestiju o postojanju "namjerne političke direktive da se naškodi Ukrajini".
"Ukrajini se ništa namjerno ne uskraćuje", rekao je Rubio, dodajući da su izvještaji prema kojima SAD nisu pružale Ukrajini rana upozorenja o ruskim napadima balističkim raketama "skandalozni".
Uoči posjete Oslu, Zelenski je izjavio da je s Rubiom imao "suštinski" razgovor i "konstruktivnu" diskusiju.
Ukrajinski predsjednik je naveo da su razgovarali o nekoliko pitanja, uključujući presretače za balističke rakete, sisteme ranog upozoravanja na ruske napade balističkim raketama, te situaciju u vezi sa satelitskim komunikacijskim sistemima Starlink i Starshield.
"Zahvalan sam na njegovoj spremnosti da pomogne i na njegovom jasnom stavu", napisao je Zelenski na X.
Nakon razgovora u Oslu, Store je izjavio da Witkoff u srijedu odlazi u Rusiju kako bi se sastao s tamošnjim rukovodstvom i "razmijenio ideje" proizašle iz današnjeg sastanka. Ruska državna novinska agencija TASS, pozivajući se na jedan izvor, izvijestila je da bi Witkoff trebao posjetiti Rusiju.
Iako su neki američki mediji prenijeli da će Witkoff posjetiti Rusiju, Bijela kuća to nije potvrdila.
Finski predsjednik Stubb izjavio je da su razgovori u Oslu donijeli "stvarni napredak", kako u pogledu dugoročnih perspektiva, tako i po pitanju hitnijih problema.
On je rekao da su učesnici identifikovali "određene elemente mira" u širem kontekstu, uz ključne tačke koje se tiču sigurnosti i ekonomije. Te ideje će, kako je naveo, biti iznesene u Sankt Peterburgu, kada se Witkoff bude sastao s ruskim zvaničnicima.
Napetosti između SAD-a i Ukrajine
U većini razgovora SAD-a s Ukrajinom učestvovali su Witkoff i Kushner – koji je, prema riječima norveškog premijera, razgovorima u Oslu prisustvovao putem videolinka – te pregovarači koje je imenovao Zelenski, a ne sam ukrajinski predsjednik. Ni Zelenski ni ruski predsjednik Vladimir Putin nisu prisustvovali direktnim pregovorima između Ukrajine i Rusije s ciljem okončanja rata.
Sastanci u Oslu održavaju se u vrijeme napetosti između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog lidera.
Trump je sugerisao da Zelenski ne bi trebao biti uključen u pregovore o okončanju invazije koju je Rusija pokrenula protiv njegove zemlje u februaru 2022. godine, čime je ponovo izrazio sumnju u posvećenost Zelenskog postizanju mira.
"Da budem iskren, mislim da je vrijeme da neko drugi pregovara u ime Ukrajine", rekao je Trump.
U Ukrajini postoji zabrinutost zbog niza poteza za koje je Zelenski rekao da idu na ruku Putinu. U protekle dvije sedmice, Trump je najavio dogovor koji podstiče ruski izvoz dizela, te je ukinuo sankcije koje su trebale biti uvedene na osnovu zakona koji je potpisao prošlog mjeseca.
Trump je također u ponedjeljak izjavio da je otvoren za održavanje trilateralnog sastanka s Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom na marginama samita APEC-a, koji će se sljedećeg mjeseca održati u Kini.
"Ako predsjednik Xi to želi, onda bih i ja pristao", rekao je Trump. On je, ,eđutim, dodao da će glavna svrha sastanka biti razgovor o "nuklearnom oružju i denuklearizaciji", a ne o ratu Rusije protiv Ukrajine.
"Učinio bih to, ne toliko zbog Ukrajine, jer je Rusija, iskreno, bila u redu s Ukrajinom. Nisu učinili mnogo", rekao je Trump novinarima na pitanje da li će prisustvovati sastanku s Putinom i Sijem kako bi razgovarali o Ukrajini.
Ruski napadi
Rusija je nastavila napade na Ukrajinu, pri čemu je u Kijevskoj oblasti poginula najmanje tri osoba, a nekoliko ih je povrijeđeno.
Tijela su pronađena dok su se ekipe hitnih službi borile sa požarom u proizvodno-skladišnom objektu nadomak ukrajinske prijestonice, naveo je na Telegramu Timur Tkačenko, vojni guverner te oblasti.
U odvojenom napadu, ruski dron je pogodio područje u blizini auto-puta Kijev–Odesa, usmrtivši tri osobe i ranivši još četiri, prema preliminarnim izvještajima na koje se pozivaju tužilaštvo Kijevske oblasti i regionalne vlasti. Broj žrtava je još uvijek bio predmet provjere.
Napadi dronovima zabijeleženi su i u Harkovskoj, Sumskoj, Odeskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti, kao i u Hmeljnickoj, Ternopoljskoj i Lavovskoj oblasti u zapadnoj Ukrajini.
Tokom noći, ruske snage su napale tri energetska postrojenja u Odeskoj oblasti, saopštila je 20. oktobra energetska kompanija DTEK (DTEK), dodajući da je nakon napada više od 30.000 domaćinstava ostalo bez električne energije.
U međuvremenu, kanali na Telegramu koji prate situaciju, pozivajući se na lokalno stanovništvo, izvijestili su da je došlo do požara u rezervoaru za dizel gorivo nakon što su ukrajinski dronovi pogodili naftno postrojenje u Tambovskoj oblasti u Rusiji.
Ruska vojska nije odmah potvrdila navodni napad, ali je saopštila da su njene snage protivvazdušne odbrane presrele i uništile 136 ukrajinskih dronova, uključujući i one iznad Tambovske oblasti.