Oružane snage Bosne i Hercegovine obilježavaju 1. decembra 19 godina postojanja.
Formirane su 2006. godine nakon reforme odbrambenog sistema i prenosa nadležnosti s dva bosanskohercegovačka entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) na državni nivo.
To je jedinstvena vojska formirana od nekadašnjih entitetskih vojski - Vojske Republike Srpske i Vojske Federacije BiH, koja je nastala od Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane.
Vrhovni komandant Oružanih snaga BiH je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Zadaci Oružanih snaga Bosne i Hercegovine su učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, podrške miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma, pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada.
Jedan od zadataka je i pomoć civilnim organima u reagovanju na prirodne i druge katastrofe i nesreće, protivminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini i ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Oružane snage BiH broje 16.000 profesionalnih vojnih lica (generali, oficiri, podoficiri i vojnici), 1.000 civilnih lica na službi u Oružanim snagama BiH, te 5.000 pripadnika rezervnog sastava.
U sastavu OSBiH su tri nacionalna puka koja slijede tradicije Hrvatskog vijeća obrane, Armije BiH i Vojske RS i nose pripadajuće oznake na ramenu.
Odlukama Predsjedništva BiH je, pored veličine, strukture i lokacija komandi i jedinica, utvrđena i nacionalna zastupljenost u Oružanim snagama BiH.
BiH i NATO
Usvajanjem Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine, BiH se formalno opredijelila za članstvo u NATO-u, a posljednjih godina put prema Alijansi bio je blokiran političkim neslaganjima, naročito predstavnika iz Republike Srpske (RS), koji zagovaraju vojnu neutralnost po uzoru na Srbiju.
Usprkos protivljenju, reforme sektora odbrane se sprovode.
BiH ima svog vojnog i političkog predstavnika u misiji pri NATO-u u Briselu, a NATO u BiH ima svoj štab od 2004. godine sa mandatom Ujedinjenih nacija da pomaže reformu Oružanih snaga koja se provodi prema NATO-ovim standardima.
Vojne jedinice iz BiH bile su dio NATO-ovih jedinica u misijama u Afganistanu, Iraku, Maliju, Kongu i drugim zemljama.
Iz NATO-a su više puta naglašavali da članstvo zavisi od unutrašnje političke volje i ispunjenja reformi.
Jedna od ključnih obaveza BiH prema NATO-u kroz Akcioni plan za članstvo (MAP) je slanje godišnjih izvještaja o napretku u reformama – tzv. Program reformi. Ovaj dokument prati realizaciju reformi u oblastima kao što su vladavina prava, sigurnost, odbrana, ekonomija i upravljanje resursima.
Od 2019. godine, BiH redovno šalje svoje Programe reformi u NATO-u u Briselu, kao zamjenu za ranije godišnje MAP dokumente. Program reformi za 2025. godinu je usvojen na nivou Komisije za saradnju s NATO-om i upućen na usvajanje Savjetu ministara BiH.
U ovom dokumentu, BiH se obavezala na niz konkretnih mjera za jačanje Oružanih snaga, što predstavlja novi korak ka modernizaciji odbrambenog sektora i jačanju kapaciteta zemlje da ispuni standarde NATO-a.
Na prvom mjestu je profesionalizacija Oružanih snaga BiH, koji uključuje obuku prema NATO-ovim standardima i unapređenje komandne strukture.
Planirana je nabavka savremenih protivvazdušnih i protivoklopnih sistema, dronova i helikoptera. Ova oprema dolazi kroz međunarodne sporazume, posebno sa Turskom, te kroz NATO-ov Paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta.
Bosna i Hercegovina se obavezala da će Oružane snage učiniti potpuno interoperabilnim s NATO-ovim snagama, što uključuje zajedničke vojne vježbe i usklađivanje procedura.
BiH je označena kao pretendent za članstvo, što znači da je najbliža članstvu među zemljama koje nisu još članice.
