Bosna i Hercegovina će do kraja ovog desetljeća ostati bez blizu polovine sadašnjih oko 8.300 vojnika, dok se mladi teže odlučuju na ovaj poziv zbog niskih primanja i općenito uvjeta života i rada.
Oni koji nakon decenija služenja domovini odu u mirovinu kažu da će morati nastaviti raditi nešto drugo.
"U uniformi sam 33 godine, od početku rata, 1992. godine, kad sam imao 22 godine. Poslije rata nije bilo posla, pa sam ostao u Oružanim snagama i raspoređen sam u Banja Luku. Imat ću oko 1.100 maraka penzije (oko 560 eura)", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) narednik Z. D. iz Sarajeva koji je zahtijevao da mu se ne objavljuje ime, jer nema dopuštenje komandanta da govori za medije.
Samo ove i 2026. godine će 520 oficira i podoficira napuniti 55 godina života, te će silom zakona morati otići u penziju, prema zvaničnim podacima Ministarstva odbrane BiH. Njima će se pridružiti i više od 200 vojnika, koji moraju skinuti uniformu s napunjenih 35 godina.
Do 2033. godine će se njihov broj popeti na ukupno 3.387, a oni bi trebali biti zamijenjeni novim vojnicima.
Ministarstvo je napravilo ove procjene bez vojnika koji bi mogli napustiti Oružane snage iz osobnih razloga ili se umiroviti pod drugim uvjetima.
Isplati li se biti vojnik u BiH?
Tokom 2024. godine primljen je najveći broj novih vojnika i promovirano najviše oficira u jednoj godini od 2006. godine kad su ujedinjene tri nekad zaraćene vojske i formirane zajedničke Oružane snage Bosne i Hercegovine.
U razdoblju od 2020. godine do 2024. godine ukupno je primljeno u profesionalnu vojnu službu 2.250, a tokom 2025. godine planiran je prijem novih 800 vojnika.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez kazao je da su nakon povećanja plaća u avgustu 2022. godine, "Oružane snage BiH mladim ljudima postale poželjan poslodavac koji nudi sve bolje uslove za rad i napredovanje u službi".
Vojnik D. A., koji je zahtijevao da mu se ne objavljuje ime, jer nema dopuštenje komandanta da govori za medije, prošao je tromjesečnu obuku u Sarajevu s 300-ak drugih regruta.
"Meni je to uvijek bila želja da postanem vojnik. Ja sam zadovoljan. Plata redovna, oficiri se lijepo odnose prema nama. Imamo razne kurseve, naprimjer engleskog jezika. Gledam da završim fakultet sigurnosti, da mogu konkurisati za oficira", kazao je D. A. za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Narednik Z. D. navodi za RSE primjer mlađeg kolege s kojim je dijelio spavaonicu, koji je prije tri godine stupio u vojsku, završio fakultet, pa se razdužio i zaposlio u sarajevskoj policiji.
"Kući je, u svom gradu, i ima gotovo dva puta veću plaću. Vojska i policija su za mene kao i svaka druga firma i svi mi radimo za plaću, a vojnici danas rade za minimalac. Nekad je ta plaća bila OK, ali danas ne može nikog privući", kaže Z. D. za RSE.
Na šta se žale vojnici?
"Plata vojnika je uvijek bila problem. Ponude mu 2.000 maraka da radi na benzinskoj pumpi i on odluči da mu je bolje to raditi, nego ovamo [u vojsci] za 1.300 maraka", kazao je za RSE Boško Šiljegović, parlamentarni vojni povjerenik.
Osnovna plaća vojnika, bez naknada poput prijevoza i toplog obroka, iznosi oko 420 eura, dok glavni narednik – što je najviši podoficirski čin - prima stotinu eura više.
Brigadir kao najviši oficir prima manje od 1.000 eura osnovne plaće, a generali i ministar odbrane dva puta više od brigadira.
Usporedbe radi, osnovne plaće saobraćajnog policajca u BiH kreću se od 450 do 750 eura, ovisno o lokaciji, a policijskih inspektora od 1.000 do 1.400 eura.
Vojnici ne mogu imati sindikat, kao policija ili drugi državni uposlenici, i njihova prava zastupa vojni parlamentarni povjerenik kojem se mogu žaliti na uvjete i čiji ured im pruža i pravnu podršku.
Šiljegović kaže da se vojnici uglavnom žale na nepravilnosti kod prijema u početni čin podoficira po preporukama komandanata ili odabira kandidata za školovanje i usavršavanje te kod službenog ocjenjivanja.
Žale se na nepravilnosti tokom premještaja, a bilo je i primjedbi za naknade tokom učestvovanja u stranim mirovnim misijama. Dobar dio žalbi vojni povjerenik ocijeni opravdanim i nepravilnosti budu ispravljene.
Vojnici umirovljeni prije 14 godina imaju veće penzije
Vojnicima u BiH se kod obračuna penzija gleda plaća koju su primali posljednjih pet godina.
Jedan od onih koji pune 55 godina ove godine kaže za RSE da je veliki broj njih pisao zamolbu krajem prošle godine da ih se ostavi u službi do početka 2026. godine. Time bi im u obračun penziju ušla "povoljnija" 2021. umjesto 2020. godine, a mirovina bila veća za stotinjak eura. Još čekaju odgovor, jer ni država ni Ministarstvo odbrane BiH nemaju budžete za 2025. godinu.
Čest problem proteklih godina bila je i prehrana vojnika, zbog tenderskih procedura.
Bosna i Hercegovina je od 2018. godine u Akcijskom planu za članstvo (MAP) u Sjeveroatlantskom savezu (NATO), na što se obavezala Zakonom o odbrani BiH. Napredak je zaustavljen, uglavnom, zbog protivljenja političkih predstavnika iz entiteta Republika Srpska.
Članice NATO-a su se obvezale da će na obranu trošiti dva posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Agencija za statistiku BiH je u 2023. godini BDP procijenila na oko 23,7 milijardi eura. Prema pravilima NATO-a, budžet Ministarstva odbrane / Oružanih snaga BiH trebao bi iznositi više od 475,5 miliona eura, a on je te godine iznosio oko 200 miliona eura, a godinu kasnije je i neznatno smanjen.
Najveći dio vojnog budžeta BiH troši se na plaće i naknade vojnicima, dok se obnavljanje oružja i druge opreme osigurava kroz donacije.
U donacijama su stizali helikopteri iz Sjedinjenih Američkih Država, uniforme i čizme iz Njemačke, kamioni iz Kine, obnavljale su se kasarne i slično.
Kasarne godinama se muče s problemom grijanja, jer su kotlovnice pokvarene, ne mogu se servisirati i davno im je istekao rok trajanja, a novca za nove nema.
U Čapljini nema grijanja, u Bileći i Banjoj Luci dijelom ne radi, a u Doboju je 16. januara puštena nova kotlovnica obnovljena nakon više godina donacijom njemačke vlade.
Više od hiljadu vojnika iz Europske unije, Švicarske, Turske i Čilea decenijama nakon rata čuva mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini.