Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću svjedočenje je dovršio stručnjak haškog tužiteljstva Patrick Treanor koji je tijekom glavnog dijela ispitivanja opisao zaključke o analizi funkcioniranja Srpske demokratske stranke, SDS-a, u predratno i ratno vrijeme.
Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je želio prikazati kako Treanor nije uzeo, puno toga u obzir, pri formiranju zaključaka – kako su direktive i potezi SDS-a doveli do ratne situacije, a zatim i do etničkog čišćenja koje je uslijedilo.
„Niste uzeli u obzir sve što bi meni išlo u prilog“, optužio je Karadžić svjedoka Trenora navodeći niz dokumenata o predratnim stranačkim sastancima SDS-a na kojima se on navodno ponašao kao mirotvorac, a ne netko tko bi pokrenuo rat.
„Pogledajte molim Vas, kaže: O položaju Srba u Jugoslaviji. To je bila Javna tribina SDS-a održana u Domu kulture u sred Sarajeva. Bili gospođa Plavšić, Koljević, Karadžić.... A o građanskom ratu – smatram da ga neće biti. Jer Srbi neće prvi započeti kavgu, a drugi ne smiju. Nema razloga da se bojiš Srba ako nisi grešan prema njima. Jeste li ovo uvrstili u svoj izvještaj?“, upitao je Karadžić i dobio negativan odgovor svjedoka.
Prebacivanje odgovornosti
Karadžić je osim toga prebacivao odgovornost za rat na hrvatsko i bošnjačko političko vodstvo koje je prema njemu, prvo započelo naoružavanje. Ustvrdio je pri tom da su polovicom 1991.godine predsjednici Slovenije, Hrvatske te Bosne i Hercegovini; Kučan, Tuđman i Izetbegović – potpisali zajednički sporazum protiv Jugoslavenske narodne armije, JNA.
„Sjećate li se da su bošnjački dužnosnici smatrali da Bosna treba ući u rat onoga trenutka kad je ušla i Hrvatska? Imamo dokumente gdje su to izjavili“, ustvrdio je Karadžić.
„Ne, ne znam što je to. Ja sam mislio da je pozicija, barem koja se ticala SDA, bila ta da se ostane neutralan u ratu. Mislim na rat u Hrvatskoj“, negirao je svjedok koji je podsjetio kako je s druge strane SDS podržavao pobunu Srba u Hrvatskoj.
Iako ih obrana ne priznaje kao valjan dokaz tužiteljstva, Karadžić je i ovaj put prezentirao neke svoje preratne presretnute razgovore koji prema njemu navodno pokazuju pozitivan odnos prema drugim nacionalnim zajednicama te „radovanje suživotu s Bošnjacima“.
Nakon Treanora iskaz će dati još jedan stručnjak haške optužbe Dorothea Hanson koja je već svjedočila na nekim suđenjima o uspostavi i aktivnosti kriznih štabova u samoproglašenim srpskim opšćinama u Bosni i Hercegovini 1992. godine.
Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je želio prikazati kako Treanor nije uzeo, puno toga u obzir, pri formiranju zaključaka – kako su direktive i potezi SDS-a doveli do ratne situacije, a zatim i do etničkog čišćenja koje je uslijedilo.
„Niste uzeli u obzir sve što bi meni išlo u prilog“, optužio je Karadžić svjedoka Trenora navodeći niz dokumenata o predratnim stranačkim sastancima SDS-a na kojima se on navodno ponašao kao mirotvorac, a ne netko tko bi pokrenuo rat.
„Pogledajte molim Vas, kaže: O položaju Srba u Jugoslaviji. To je bila Javna tribina SDS-a održana u Domu kulture u sred Sarajeva. Bili gospođa Plavšić, Koljević, Karadžić.... A o građanskom ratu – smatram da ga neće biti. Jer Srbi neće prvi započeti kavgu, a drugi ne smiju. Nema razloga da se bojiš Srba ako nisi grešan prema njima. Jeste li ovo uvrstili u svoj izvještaj?“, upitao je Karadžić i dobio negativan odgovor svjedoka.
Prebacivanje odgovornosti
Karadžić je osim toga prebacivao odgovornost za rat na hrvatsko i bošnjačko političko vodstvo koje je prema njemu, prvo započelo naoružavanje. Ustvrdio je pri tom da su polovicom 1991.godine predsjednici Slovenije, Hrvatske te Bosne i Hercegovini; Kučan, Tuđman i Izetbegović – potpisali zajednički sporazum protiv Jugoslavenske narodne armije, JNA.
„Sjećate li se da su bošnjački dužnosnici smatrali da Bosna treba ući u rat onoga trenutka kad je ušla i Hrvatska? Imamo dokumente gdje su to izjavili“, ustvrdio je Karadžić.
„Ne, ne znam što je to. Ja sam mislio da je pozicija, barem koja se ticala SDA, bila ta da se ostane neutralan u ratu. Mislim na rat u Hrvatskoj“, negirao je svjedok koji je podsjetio kako je s druge strane SDS podržavao pobunu Srba u Hrvatskoj.
Iako ih obrana ne priznaje kao valjan dokaz tužiteljstva, Karadžić je i ovaj put prezentirao neke svoje preratne presretnute razgovore koji prema njemu navodno pokazuju pozitivan odnos prema drugim nacionalnim zajednicama te „radovanje suživotu s Bošnjacima“.
Nakon Treanora iskaz će dati još jedan stručnjak haške optužbe Dorothea Hanson koja je već svjedočila na nekim suđenjima o uspostavi i aktivnosti kriznih štabova u samoproglašenim srpskim opšćinama u Bosni i Hercegovini 1992. godine.
