Na suđenju Radovanu Karadžiću sa svjedočenjem je četvrti dan za redom nastavio Rejno Tunenst, vojni vještak tužiteljstva koji je istraživao zapovjedni lanac Vojske Republike Srpske, VRS.
U nastavku višednevnog unakrsnog ispitivanja svjedoka optuženi je nastojao osporiti njegove zaključke iznesene tijekom glavnog ispitivanja- kako je VRS pri zauzimanju općina izvršavala direktive Srpske demokratske stranke, SDS-a, kojoj je on bio na čelu. Izbilo je više žestokih raprava te intervencija predsjedavajućeg suca.
Direktive SDS-a i zacrtana karta Republike Srpske polovicom 1992.godine prema Karadžiću su prikazane na sjednici predsjedništva (8.6.1992.)na čijem je bio čelu, sa svrhom stvaranja pregovaračke pozicije s Europskom zajednicom, a ne kako bi se provelo etničko čišćenje – što tvrdi tužiteljstvo. No istraživač Tunens nije se s time složio.
„Moguće da je to bilo u svrhu pospješavanja pregovora. Međutim već smo u međuvremenu imali operacije koje nose datum 6.lipanj (1992.), gdje je identificiran jedan određen broj ciljeva i zadataka koje VRS treba izvršiti, a koji sadrže najmanje 5 ili 6 strateških ciljeva“, objasnio je svoje protivljenje svjedok.
Karadžić se trudio osporiti zaključak istraživača Tunensa o tome kako je koristio kontroliranje humanitarne pomoći kako bi izvršio pritisak na međunarodnu zajednicu prilikom mirovnih pregovora, kao i tezu tužiteljstva da se zaustavljanjem konvoja željela dodatno pogoršati situacija stanovnika zaštićenih enklava poput Žepe i Srebrenice.
„Slažete li se da sam ja g.Tutens imao 2000 km fronta, da sam imao 225 000 vojnika, da sam imao 1,5 milujuna gladnih ljudi pod sankcijama, da sam imao 61 općinu gdje je vodstvo nevješto u radu, da sam imao mnoštvo međunarodnih promatrača, da sam radio do 2-3 noću... I sad kažete da sam davao naredbe koju su ometale prolazak humanitarne pomoći“, naveo je svoje aktivnosti optuženi koje su bile ispred problema prolaska humanitarne pomoći.
Kwon: Ne sporite se sa svjedokom
Prema Karadžiću on se miješao u prolazak konvoja zbog zahtjeva međunarodne zajednice, kako vojnici VRS-a nižeg ranga, ne bi samovoljno zaustavljali humanitarnu pomoć. Uz to optuženi je ustvrdio da je u vrijeme oružanih sukoba NATO-a s VRS-om štitio same pripadnike UN-ovih konvoja njihovim zaustavljanjem, kada je to navodno jedini put učinio.
(Svjedok i optuženi o prolasku humanitarnih konvoja)
Žestoke rasprave i način ispitivanja od strane Karadžića izazvale su više puta reakcije predsjedavajućeg suca O Gon Kwona.
„G.Tunens ja sada govorim o zaključku Vašem koji je optužujući i osuđujući u odnosu na moju ulogu u humanitarnoj pomoći. Zato je važno da utvrdimo jeste li utvrdili koji je obim humanitarne pomoći imao smetnje“, osporavao je žustro više puta optuženi nalaz svjedoka vještaka.
„G.Karadžiću, postavili ste pitanje, svjedok se nije s Vama suglasio i to je kraj. Prijeđite na drugu temu. Imati ćete priliku da iznesete argumentaciju o vjerodostojnosti i težini koje se treba pridati tom dijelu svjedočenja kasnije. Nemojte se sporiti sa svjedokom“, naložio je sudac Kwon.
Karadžić je također nastojao osporiti zaključak svjedoka kako su paravojne jedinice osnovane ili pozvane od strane SDS-a kako bi pomogle u zauzimanju općina. Poput Žutih osa prilikom zauzimanja Zvornika.
(Svjedok i optuženi o Žutim osama)
Suđenje Karadžiću nastaviti će se za tri tjedna iskazom novog svjedoka optužbe za genocid i ostale zločine u BiH, nakon ljetne pauze Haškog suda.
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
U nastavku višednevnog unakrsnog ispitivanja svjedoka optuženi je nastojao osporiti njegove zaključke iznesene tijekom glavnog ispitivanja- kako je VRS pri zauzimanju općina izvršavala direktive Srpske demokratske stranke, SDS-a, kojoj je on bio na čelu. Izbilo je više žestokih raprava te intervencija predsjedavajućeg suca.
Direktive SDS-a i zacrtana karta Republike Srpske polovicom 1992.godine prema Karadžiću su prikazane na sjednici predsjedništva (8.6.1992.)na čijem je bio čelu, sa svrhom stvaranja pregovaračke pozicije s Europskom zajednicom, a ne kako bi se provelo etničko čišćenje – što tvrdi tužiteljstvo. No istraživač Tunens nije se s time složio.
„Moguće da je to bilo u svrhu pospješavanja pregovora. Međutim već smo u međuvremenu imali operacije koje nose datum 6.lipanj (1992.), gdje je identificiran jedan određen broj ciljeva i zadataka koje VRS treba izvršiti, a koji sadrže najmanje 5 ili 6 strateških ciljeva“, objasnio je svoje protivljenje svjedok.
Karadžić se trudio osporiti zaključak istraživača Tunensa o tome kako je koristio kontroliranje humanitarne pomoći kako bi izvršio pritisak na međunarodnu zajednicu prilikom mirovnih pregovora, kao i tezu tužiteljstva da se zaustavljanjem konvoja željela dodatno pogoršati situacija stanovnika zaštićenih enklava poput Žepe i Srebrenice.
„Slažete li se da sam ja g.Tutens imao 2000 km fronta, da sam imao 225 000 vojnika, da sam imao 1,5 milujuna gladnih ljudi pod sankcijama, da sam imao 61 općinu gdje je vodstvo nevješto u radu, da sam imao mnoštvo međunarodnih promatrača, da sam radio do 2-3 noću... I sad kažete da sam davao naredbe koju su ometale prolazak humanitarne pomoći“, naveo je svoje aktivnosti optuženi koje su bile ispred problema prolaska humanitarne pomoći.
Kwon: Ne sporite se sa svjedokom
Prema Karadžiću on se miješao u prolazak konvoja zbog zahtjeva međunarodne zajednice, kako vojnici VRS-a nižeg ranga, ne bi samovoljno zaustavljali humanitarnu pomoć. Uz to optuženi je ustvrdio da je u vrijeme oružanih sukoba NATO-a s VRS-om štitio same pripadnike UN-ovih konvoja njihovim zaustavljanjem, kada je to navodno jedini put učinio.
(Svjedok i optuženi o prolasku humanitarnih konvoja)
Žestoke rasprave i način ispitivanja od strane Karadžića izazvale su više puta reakcije predsjedavajućeg suca O Gon Kwona.
„G.Tunens ja sada govorim o zaključku Vašem koji je optužujući i osuđujući u odnosu na moju ulogu u humanitarnoj pomoći. Zato je važno da utvrdimo jeste li utvrdili koji je obim humanitarne pomoći imao smetnje“, osporavao je žustro više puta optuženi nalaz svjedoka vještaka.
„G.Karadžiću, postavili ste pitanje, svjedok se nije s Vama suglasio i to je kraj. Prijeđite na drugu temu. Imati ćete priliku da iznesete argumentaciju o vjerodostojnosti i težini koje se treba pridati tom dijelu svjedočenja kasnije. Nemojte se sporiti sa svjedokom“, naložio je sudac Kwon.
Karadžić je također nastojao osporiti zaključak svjedoka kako su paravojne jedinice osnovane ili pozvane od strane SDS-a kako bi pomogle u zauzimanju općina. Poput Žutih osa prilikom zauzimanja Zvornika.
(Svjedok i optuženi o Žutim osama)
Suđenje Karadžiću nastaviti će se za tri tjedna iskazom novog svjedoka optužbe za genocid i ostale zločine u BiH, nakon ljetne pauze Haškog suda.
O suđenju Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
