Za premijera RS Milorada Dodika odluka o legalnosti otcjepljenja Kosova Međunarodnog suda pravde u Hagu je osnova po kojoj politiku samoopredjeljenja može voditi i RS.
„Mi se ne osjećamo dobro u BiH. BiH je smetnja za naš razvoj. BiH nas košta ogromno novca. Mi ne vidimo koristi od BiH. Ali treba reći da nikakav avanturizam ovdje ne može pomoći. Mi nećemo, naravno, kroz ovu lupu provlačeći našu situaciju odustati da ukazujemo na činjenicu nejednakih aršina međunarodne zajednice i od traženja vraćanja na izvorni Dejton, to znači poništavanje svih odluka koje su donesene. To se ne može desiti odmah, ali naša politika će biti,“ kazao je on.
Ne postoji nikakva uzročno-posljedična veza između BiH i ovoga. Ovo je rezultat jedne pogrešne politike i represije na Kosovu koja je trajala dugo godina. BiH takvu politiku nije vodila, kaže Haris Silajdžić.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, pak, tvrdi da pitanje otcjepljenja Kosova ni u kojem kontekstu ne može biti dovedeno u vezu sa BiH.
„Ne postoji nikakva uzročno-posljedična veza između BiH i ovoga i takvo se pitanje postavlja. Ovo je rezultat jedne pogrešne politike, posebno režima Slobodana Miloševića i represije na Kosovu koja je trajala dugo godina. BiH takvu politiku nije vodila. Naprotiv, bila je žrtva takve politike, uključujući i genocid i zbog toga, i ne samo zbog toga, integritet i suverenitet BiH je potpuno zagarantovan i svaki pokušaj koji vodi u suprotnom pravcu bi bio spriječen, kao što je bio i ovaj posljednji spriječen,“ ocjenjuje Silajdžić.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da se priča o nezavisnosti Kosova treba posmatrati kao dio procesa transformacije zapadnog Balkana. „Sa međunarodne tačke gledišta na strani aspekt priče je stavljena tačka kada je riječ o raspadu Jugoslavije,“ rekao je Komšić.
Analitičari iz RS uglavnom dijele mišljenje sa političarima tog entiteta.
„Na prostor ovaj to će imati reperkusije da su konačno začepljena usta visokom predstavniku da ne ne može više da priča da li neko ima pravo na deklaraciju, referendum ili nešto slično. Dakle, na to ima puno pravo, a kako će to realizovati, to ćemo da vidimo,“ rekao je Gostimir Popović, vojno-politički analitičar.
Mišljenje MSP o Kosovu
x
Fotogalerija
Mišljenje MSP o Kosovu
Miloš Šolaja, politikolog i direktor Centra za međunarodne odnose Banjaluka, smatra da će odluka Međunarodnog suda pravde izazvati nove probleme u ovom regionu. „Pri čemu se tu podrazumijeva niz etničkih, relativno kompaktnih cjelina koje bi na sličan način mogle da proglase nezavisnost. Sasvim je sigurno da su oči najviše uprte u RS s obzirom da je od početka krize u BiH to jedna od opcija, da se to povremeno i sada pominje, i da je odluka Međunarodnog suda pravde zaista jedan teorijski dosta širok prostor u kojem se to i za RS može tražiti. Ali tu se sasvim sigurno i albanske oblasti u zapadnoj Makedoniji i neke druge etnički prilično kompaktne cjeline, recimo Sandžak u Srbiji i Crnoj Gori itd. Vjerovatno da će na duži rok ovakva odluka isprovocirati i mnoge separatističke snage koje će na raznom nivou, odnosno u raznom kapacitetu pokušati da je na sličan način i proglase,“ smatra Šolaja.
O ovom pitanju u petak se oglasila i Hrvatska stranka prava koja je najoštrije osudila izjave čelnika SNSD-a i njihovih dužnosnika u državnim i entitetskim tijelima vlasti u kojima odluku Međunarodnog suda pravde o otcjepljenju Kosova povezuju sa bilo kojim dijelom BiH.
Kosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine. U Prištini su tih dana hiljade građana slavile na ulicama, a mnogi su izjavili da je to najsrećniji trenutak njihovog života, kojeg su čekali predugo. Proglašenje nezavisnosti Kosova u Srbiji je izazvalo žestoke reakcije, vlasti su saopštile da nikada neće priznati takvu odluku Prištine. Nakon velikog mitinga protiv nezavisnosti Kosova, koji je usledio 21. februara 2008., u neredima Beogradu zapaljena je i Ambasada SAD-a . Hronologija događanja koja su prethodila proglašenju nezavisnosti Kosova kreće od dolaska Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji 1987. godine i nešto kasnijim ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine.
Rasprava pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu
Uspostavljen 1945, MSP ima dve glavne dužnosti: da rešava pravne sporove između država i daje savetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu upućena od strane tela UN i specijalizovanih agencija. U prvom slučaju, sud donosi presudu koja je obavezujuća i za koju ne postoji pravo žalbe. U drugom slučaju, savetodavna mišljenja o pitanjima kao što je proglašenje nezavisnosti Kosova nemaju obavezujući efekat. Prema tome, oko 130 zemalja koje do sada nisu priznale Kosovo nisu obavezne da to urade nakon objavljivanja savjetodavne odluke prema kojoj proglašenje nezavisnoti Kosova nije suprotno međunarodnom pravu.
Više tekstova o mišljenju MSP-a, kao i o toku rasprave i očekivanjima uoči izricanja mišljenja možete naći OVDE.
