U srijedu, 13. avgusta se obilježavaju 24 godine od potpisivanja Ohridskog okvirnog sporazuma, kojim je okončan oružani sukob u Sjevernoj Makedoniji 2001. godine. Tim povodom, Vlada će održati svečanu sjednicu na kojoj će, kako je najavljeno, govoriti predsjednik Vlade, Hristijan Mickoski.
Na sinoćnjem prijemu povodom obilježavanja godišnjice Ohridskog okvirnog sporazuma, prvi potpredsjednik Vlade Izet Medžiti poručio je da okvirni sporazum nije samo politički dokument i da Albanci i Makedonci, ali i sve druge etničke zajednice, nisu samo dijelovi jedne države, već i njeni suosnivači.
"Ne možemo da izbjegavamo jedni druge, niti treba da pokušavamo. Pozvani smo da živimo zajedno, da stvaramo zajedno, da dijelimo odgovornosti i uspjehe, da gradimo zajedničku budućnost za generacije koje dolaze. Ovo nije obaveza, ovo je istorijska prilika", rekao je Medžiti.
Ovaj sporazum, dodao je on, okončao je oružani sukob i postavio temelje za novi suživot zasnovan na principima demokratije, inkluzivnosti i međusobnog poštovanja.
Na prijemu su prisustvovali predsjednik Vlade Hristijan Mickoski, predsjednik Sobranja Afrim Gaši, ministri, predstavnici diplomatskog kora i druge ličnosti iz političkog i društvenog života Sjeverne Makedonije.
Upravo su Medžiti i Mickoski ovih dana imali suprotstavljene izjave o ulozi Oslobodilačke vojske Kosova(OVK) u sukobu iz 2001. godine. Prvi je izjavio: "Rat OVK na Kosovu, u Preševu i u Makedoniji bio je pravedan, razuman i čist", nakon čega mu je premijer Mickoski odgovorio: "Ne može biti razuman i pravedan rat u kojem su kukavički, iz zasjede, ubijeni pripadnici bezbjednosnih snaga".
U svom govoru u utorak 12. avgusta, Medžiti je podsjetio da se približavaju lokalni izbori i da je prirodno da se u svakom pluralističkom društvu političke tenzije pojačaju, ali i da postoji obaveza da se kroz institucionalnu zrelost i političku odgovornost očuvaju jedinstvo i stabilnost.
Lider opozicione Demokratske unije za integraciju(DUI), Ali Ahmeti, kaže da su tokom godina Albanci vodili Sobranje i sva ministarstva, a da je realizovana i obećana pozicija prvog albanskog premijera.
"Od svih ovih i mnogih drugih dostignuća pobijedila je naša zajednička država, a niko nije izgubio. Sva dostignuća u protekle 24 godine ostvarili smo zajedno – kako sa Unutrašnjom makedonskom revolucionarnom organizacijom – Demokratskom partijom za makedonsko nacionalno jedinstvo(VMRO), tako i sa Socijaldemokratskim savezom Makedonije(SDSM), kao i sa našim međunarodnim prijateljima. Ta dostignuća jesu sama država, oni su temelj stabilnosti, bezbjednosti i budućnosti naše zemlje", rekao je Ahmeti.
Zato, dodao je on, "revizija zajedničkih dostignuća nije dozvoljena nama koji smo autori, potpisnici i sprovodioci Ohridskog sporazuma".
Ohridskim okvirnim sporazumom okončan je višemjesečni sukob u Sjevernoj Makedoniji 2001. godine.
Sporazum je potpisan 13. avgusta 2001. godine u predsjedničkoj rezidenciji na Vodnu u Skoplju od strane tadašnjeg predsjednika države Borisa Trajkovskog, tadašnjeg premijera i lidera VMRO-DPMNE Ljubča Georgievskog, kao i tadašnjih lidera SDSM-a Branka Crvenkovskog, Partije za demokratski prosperitet(PDP)Imera Imerija i Demokratske partije Albanaca(DPA) Arbena Džaferija. Sporazum su potpisali i specijalni predstavnici Evropske unije i Sjedinjenih Država, Fransoa Leotar i Džejms Perdju.
Tokom godina implementacije Ohridskog okvirnog sporazuma doneseno je više od 130 zakona, izmjena i dopuna zakona, od kojih je najveći broj – 59 zakona – vezan za nediskriminaciju i pravičnu zastupljenost, dok se 40 odnosi na identitet, kulturu, obrazovanje i decentralizaciju vlasti.
Za uspješnu implementaciju sporazuma formiran je Sekretarijat za sprovođenje Ohridskog okvirnog sporazuma, koji je 2019. godine transformisan u Ministarstvo za politički sistem i odnose među zajednicama.
