U popis državne imovine do predviđenog roka, a to je kraj septembra, ne vjeruju ni visoki predstavnik a ni ljudi u BiH koji se bave ovim pitanjem. Članovi radne grupe ipak smatraju da ne bi bilo dobro da popis državne imovine obavi Ured visokog predstavnika (OHR), kako je to najavio visoki predstavnik.
Pitanje popisa državne imovine u BiH ponovo je aktuelizovano. Visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) poručio je zvaničnicima u BiH, entitetima i Distriktu Brčko da će razmotriti alternativne mjere ukoliko radna grupa uskoro ne preduzme konkretne korake da obavi popis imovine. Incko je nagovijestio da bi OHR mogao provesti tehnički popis. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
„Sprovođenje popisa imovine je tehničko pitanje. Savjet ministar je, uspostavljajući radnu grupu, naveo da popis imovine neće ni na koji način prejudicirati raspodjelu imovine između institucija BiH, entiteta i drugih nivoa vlasti u BiH. Sada je sasvim jasno da radna grupa za popis imovine neće biti u stanju obaviti popis do vremena kada joj ističe mandat, a to je 30. septembar.“
U mogućnost da se popis državne imovine obavi do kraja septembra ne vjeruje ni predsjedavajući Komisije za državnu imovinu Zvonimir Kutleša:
„Sasvim je izvjesno da ova radna grupa to neće napraviti do kraja rujna mjeseca, do kada su trebali to uraditi, jer nisu još praktički niti počeli. Zapeli su odmah na startu oko metodologije samog popisa, eto i oko pojma državna imovina, odnosno oko predmeta rada te komisije.“
Zalud potrošeno vrijeme
Predsjedavajući radne grupe, koja je imenovana početkom aprila, Zenit Kelić kaže da rok dat za popis imovine teško da će biti ispoštovan jer je puno vremena potrošeno oko usaglašavanja načina rada i metodologije popisa. Iako komisija za četri mjeseca rada nije odmakla od početka, Kelić smatra da ne bi bilo dobro da OHR provede tehnički popis državne imovine:
„To bi bila velika sramota za sviju nas i mogu reći da raspoloženje članova radne grupe nije na tom fonu. Bili bismo jako razočarani kad bi to uradila međunarodna zajednica u ime nas. Pokušaćemo na sljedećem sastanku, koji je zakazan za kraj ovog mjeseca, iznaći nekakvo rješenje da usvojimo te neke operativne instrukcije da bismo jednostavno krenuli s tim.“
Istog mišljenja je i član radne grupe za popis državne imovine iz RS-a Dragan Spasojević:
„To jednostavno ne bi bilo dobro - i ja ne vidim načina uopšte na koji je to moguće uraditi.“
Problem što radna grupa do sada nije uradila ništa je razmimoilaženje oko datuma od kojeg treba popisati državnu imovinu.
Predstavnici države i Federacije BiH smatraju da se popis imovine treba obaviti sa stanjem na dan 31. decembra 1991. godine, dok predstavnici RS žele da to bude 2005., kada je OHR nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Kako je rješavanje pitanja državne imovine jedan od pet uslova za gašenje Kancelarije visokog predstavnika, sada je ozbiljno dovedena u pitanje mogućnost da do narednog zasjedanja Savjeta za provođenje mira u novembru bude ispunjen i taj cilj za ukidanje OHR-a, kaže portparol OHR-a Ljiljana Radetić.
Pitanje popisa državne imovine u BiH ponovo je aktuelizovano. Visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) poručio je zvaničnicima u BiH, entitetima i Distriktu Brčko da će razmotriti alternativne mjere ukoliko radna grupa uskoro ne preduzme konkretne korake da obavi popis imovine. Incko je nagovijestio da bi OHR mogao provesti tehnički popis. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
„Sprovođenje popisa imovine je tehničko pitanje. Savjet ministar je, uspostavljajući radnu grupu, naveo da popis imovine neće ni na koji način prejudicirati raspodjelu imovine između institucija BiH, entiteta i drugih nivoa vlasti u BiH. Sada je sasvim jasno da radna grupa za popis imovine neće biti u stanju obaviti popis do vremena kada joj ističe mandat, a to je 30. septembar.“
U mogućnost da se popis državne imovine obavi do kraja septembra ne vjeruje ni predsjedavajući Komisije za državnu imovinu Zvonimir Kutleša:
„Sasvim je izvjesno da ova radna grupa to neće napraviti do kraja rujna mjeseca, do kada su trebali to uraditi, jer nisu još praktički niti počeli. Zapeli su odmah na startu oko metodologije samog popisa, eto i oko pojma državna imovina, odnosno oko predmeta rada te komisije.“
Zalud potrošeno vrijeme
Predsjedavajući radne grupe, koja je imenovana početkom aprila, Zenit Kelić kaže da rok dat za popis imovine teško da će biti ispoštovan jer je puno vremena potrošeno oko usaglašavanja načina rada i metodologije popisa. Iako komisija za četri mjeseca rada nije odmakla od početka, Kelić smatra da ne bi bilo dobro da OHR provede tehnički popis državne imovine:
„To bi bila velika sramota za sviju nas i mogu reći da raspoloženje članova radne grupe nije na tom fonu. Bili bismo jako razočarani kad bi to uradila međunarodna zajednica u ime nas. Pokušaćemo na sljedećem sastanku, koji je zakazan za kraj ovog mjeseca, iznaći nekakvo rješenje da usvojimo te neke operativne instrukcije da bismo jednostavno krenuli s tim.“
Istog mišljenja je i član radne grupe za popis državne imovine iz RS-a Dragan Spasojević:
„To jednostavno ne bi bilo dobro - i ja ne vidim načina uopšte na koji je to moguće uraditi.“
Problem što radna grupa do sada nije uradila ništa je razmimoilaženje oko datuma od kojeg treba popisati državnu imovinu.
Predstavnici države i Federacije BiH smatraju da se popis imovine treba obaviti sa stanjem na dan 31. decembra 1991. godine, dok predstavnici RS žele da to bude 2005., kada je OHR nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Kako je rješavanje pitanja državne imovine jedan od pet uslova za gašenje Kancelarije visokog predstavnika, sada je ozbiljno dovedena u pitanje mogućnost da do narednog zasjedanja Savjeta za provođenje mira u novembru bude ispunjen i taj cilj za ukidanje OHR-a, kaže portparol OHR-a Ljiljana Radetić.
