Kancelarija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) za Radio Slobodna Evropa ocijenila je 8. jula kako su "razlozi za osnivanje rezervnih policijskih snaga Republike Srpske nejasni, a njihovo osnivanje ne doprinosi unapređenju mira i stabilnosti u BiH".
Skupština Republike Srpske (RS) je 3. jula izglasala zakon koji omogućava formiranje "pomoćnog sastava" policije u tom bosanskohercegovačkom entitetu, uprkos pozivima iz Evropske unije i OHR-a da to ne čini.
U OHR-u su, komentarišući odluku Skupštine RS-a, naveli kako "nejasne namjere stvaraju nepovjerenje", te "ne čudi" da je potez vlasti u RS-u kreirao takvu klimu "s obzirom na istorijski kontekst rezervnih policijskih jedinica u zemlji".
"Umjesto što se bave provođenjem jednostranih inicijativa, kao što je stvaranje rezervnih policijskih jedinica, vlasti na svim nivoima trebale bi dati prioritet saradnji radi poboljšanja javne sigurnosti i održavanja sigurnog okruženja. Politika imigracija, izbjeglica i azila su ustavne nadležnosti državnih institucija i njihove kapacitete treba ojačati", navodi se u odgovoru OHR-a na upit RSE.
Prethodno su za RSE i u Delegaciji EU u BiH upozorili kako uvođenje "rezervnog sastava" policije u RS-u, "nosi rizik daljeg produbljivanja podjela u Bosni i Hercegovini", a reagovao i ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly, pozvavši na "preispitivanje" odluke o rezervnom sastavu policije u RS-u.
Vlasti RS-a svoju odluku o proširenju policije "pomoćnim" sastavom, obrazložili su nedostatkom više od 1.000 policajaca u tom bh. entitetu, tvrdeći da bi "pomoćni sastav" pomagao u slučaju elementarnih nepogoda, u obezbjeđivanju skupova, te regulisanju saobraćaja.
Iz EU i OHR-u su i prije usvajanja zakonskih izmjena u RS-u pozivali na odustajanje od takve odluke.
Takođe, Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova drugog entiteta, Federacije BiH, naveo je da će i oni pokrenuti proceduru za formiranje rezervnog sastava policije.
Protiv usvajanja izmjena zakona o policiji bili su i u opozicionim strankama u RS-u.
RS je 2019. pokušao da osnuje rezervni sastav policije, ali je ta stavka izbrisana iz izmjena zakona o policiji, te je osnovana žandarmerija, kao posebna organizaciona jedinica u upravi policije.
Bosna i Hercegovina ima ukupno 16 policijskih agencija, od kojih tri djeluju na državnom nivou, dvije na entitetskom, deset u kantonima Federacije BiH, te samostalna policija Brčko Distrikta.
Prema podacima Eurostata od prije četiri godine, BiH na 100.000 stanovnika ima trećinu više policajaca od prosjeka EU.
