Na listi zahtjeva novijeg datuma koji stižu iz EU je i onaj predočen u posljednjem izvještaju o napretku koji se odnosi na preporuku da Crna Gora ubuduće mora da kriminalizuje bogatstvo spornog porijekla.
U vlasti kao da su odmah poslušali taj glas iz Brisela pa najavljuju donošenje zakona koji će državi omogućiti da trajno plijeni imovinu stečenu ne samo korupcijom i organizovanim kriminalom već i po osnovu drugih krivičnih djela.
No, u dijelu NVO sektora strahuju da za to neće biti političke volje.
Oduzimanjem imovine stečene krivilnim djelom zadaje se težak udarac svima onima koji pokušavaju nezakonito da se obogate, a Crna Gora uskoro bi trebalo da dobije zakon koji će u duhu najbolje evropske prakse regulisati tu oblast.
Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom obuhvata širi spisak krivičnih djela zbog kojih će se trajno oduzimati imovina.
"Za razliku od ranijeg zakona u kojem je to bio roganizovani kriminal, određena djela korupcije, krivična djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, sada je spisak znatno proširen. Tu su sada i otmica, dječja pornografija, određeni broj krivičnih djela protiv imovine, protiv platnog prometa i privrednog poslovanja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet narkotika, protiv bezbjednosti računarskih podataka, protiv javnog reda i mira, službene dužnosti i protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom", kaže pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević.
U posljednjem izvještaju o napretku, Evropska komisija preporučila je uvođenje krivičnog djela za bogatstvo čije se porijeklo ne može objasniti, što se po ocjeni upućenih odnosi najviše na kriminalce i domaću političku elitu koja se posljednjih godina drastično obogatila.
Pljenidba zbog višeg cilja
Hrvatski ekspert Drago Novosel smatra da država ne treba da plijeni imovinu radi materijalne koristi već da to treba da čini zbog višeg cilja i pojašnjava:
"Često ze razmišlja o koristi za proračun ili budžet. Oduzeće se korist i budžet će dobiti dodatna sredstva. To je velika zabluda jer nije cilj i svrha punjenje budžeta već su cilj i svrha to da se pošalje poruka da se zločin i kriminal ne isplati i da će tako stečena korist biti oduzeta. Mi znamo koliko je to teško, koliko se vremena gubi, koliko košta upravljanje imovinom dok je privremeno oduzeta i dok se ne dovrši postupak. Možemo reći da smo sretni ako smo na nuli i ako ne poslujemo sa gubitkom. Ali bez obzira na sve još jednom ću naglasiti – imovinsku korist od počinitelja treba oduzet."
Zvučni naziv - Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom ostaće samo mrtvo slovo na papiru ako izostane politička volja za njegovu primjenu, poručuju iz MANS-a.
Veselin Radulović primjećuje da je država i ranije mogla da donese taj zakon koji je još u formi nacrta ali da to nije učinila upravo zbog toga što nije bilo političke volje.
"Ono što je problematično, prema važećim rješenjima Zakonik o krivičnom postupku i Krivični zakonik Crne Gore su značajno protivurječni kada je u pitanju privremeno oduzimanje imovine. Zakonik o krivičnom postupku propisuje jedan veći stepen odnosno teži standard za okrivljenog kada je u pitanju dokazivanje da li je ta imovina stečena zakonito dok je Krivični zakonik mnogo povoljniji po učinioca. Ono što je problem jeste što je Krivični zakonik materijalni propis i on se mora primijeniti i on je povoljniji za učinioca i to je ono gdje ja vidim jedan nedostatak političke volje jer ne moguće je da su u Vladi baš toliko svi nestručni da dozvole toliko godina da postoji ta protivurječnost koja ide u korist počiniocima krivičnih djela", konstatuje Radulović.
Podsjetimo, država je do sada privremeno oduzela imovinu Pljevljaku Darku Šariću koji se tereti za krijumčarenje narkotika i Rožajcu Safetu Kaliću kojem se sudi u odsustvu za pranje novca zarađenog švercom narkotika.
U oba slučaja u pitanju je privremeno a ne trajno oduzeta imovina što značajno opterećuje budžet, odnosno crnogorske građane. Naime, mediji su svojevremeno došli do podatka da država samo za dva mjeseca čuvanja i održavanja oduzete imovine potroši 60.000 evra.
Prema postojećim zakonima, ta imovina će imati status privremeno oduzete sve dok ne bude donesena pravosnažna odluka o njenom trajnom oduzimanju ili eventualnom vraćanju zbog nedostatka dokaza da je stečena krivičnim djelom.
