"Kap koja bi prelila čašu."
Tako Marko iz Gračanice kod Prištine vidi sve češće najave integracije srpskih obrazovnih i zdravstvenih institucija u kosovski sistem.
"Moj stav je da ja decu u školu po kosovskom sistemu neću da pustim. Onog trenutka kada se prosveta bude integrisala u kosovski sistem ja ispisujem decu iz škole i prebaciću ih u Srbiju", kaže on za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Uprkos obećanjima pojedinih kosovskih političara da će srpska zajednica biti konsultovana kada je ovaj proces integracije u pitanju, Marko ostaje pri stavu da je nemoguće integrisati ove dve oblasti bez ogromne štete na račun dece koja idu u školu ili bolesnih ljudi koji se leče u institucijama koje rade po srpskom sistemu.
Nakon sukoba na Kosovu 1999. godine, Srbija je izmestila svoje zdravstvene i obrazovne institucije u sredine sa većinskim srpskim stanovništvom. I danas tako funkcionišu lokalne ambulante, Domovi zdravlja, Kliničko bolnički centar u Gračanici kod Prištine i Severnoj Mitrovici na severu Kosova, te Zdravstveni centar u Pasjanu kod Gnjilana.
Takođe, u sistemu Srbije funkcionišu predškolske ustanove u srpskim sredinama, osnovne i srednje škole, te Univerzitet sa sedištem u Severnoj Mitrovici – gde se nastava odvija po planu i programu Srbije.
Dejan iz Gračanice pak smatra da je neodgovorno što pojedini političari u javnosti pominju integraciju obrazovnih i zdravstvenih institucija, iako se ne zna po kom modelu bi tako nešto bilo sprovedeno, ko će sve učestvovati u celom procesu i slično.
Ipak, jako je zabrinut zbog moguće integracije obrazovanja, jer ima dete koja pohađa osnovnu školu na srpskom jeziku.
Posebno ga, kako kaže, zabrinjava "usklađivanje" plana i programa, kao i revizija udžbenika iz kojih deca uče na srpskom jeziku.
"Neprihvatljiva mi je bilo kakva cenzura srpskih udžbenika… time bi se otvorio prostor za zloupotrebu, pa bi se prekrajala i istorija, geografija, sprski jezik i ko zna šta još", kaže ovaj roditelj za Radio Slobodna Evropa.
Veruje da bi, uz dodatnu integraciju zdravstvenih institucija u kosovski sistem, došlo do masovnog odliva srpskog stanovništva sa Kosova.
"Jasno je da sve ovo što se dešava nema veze sa demokratijom, jer ovaj narod ovde niko ništa ne pita, a za nas bi najbolje bilo, bar kad je školstvo i zdravstvo u pitanju, da ostane kako jeste", smatra on i izražava nadu da će zvanični Beograd i međunarodna zajednica "ozbiljno shvatiti mogućnost stvaranja etnički čistog prostora".
Penzioneri Dobrila i Slobodan takođe su zabrinuti jer veruju da će im mogućnosti lečenja biti ograničene, te usput dodaju "kako za sve, tako i za nas".
Građanka Severne Mitrovice, koja nije želela da joj se otkriva identitet, pak veruje da je integracija već dogovorena između Prištine i Beograda, te da narod niko neće ni pitati za mišljenje.
"Prihvatićemo sve verovatno, kao što smo prihvatili lične karte, pasoše, registarske tablice, popisali se", kaže ona.
Rašić: Potrebne konsultacije uključujući Srpsku listu
Ministar za zajednice i povratak u Vladi Kosova na dužnosti, Nenad Rašić, rekao je u intervjuu za radio Slobodna Evropa da je integracija srpskog obrazovanja i zdravstva u kosovski sistem proces koji se mora dogoditi, ali uz konsultacije i usaglašavanje stavova, kako ne bi bilo "bolnih posledica" za srpsku zajednicu.
On je takođe naveo da će konsultovati i Srpsku listu, najveću partiju Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda i koja se već izjasnila protiv integracije sektora zdravstva i obrazovanja u kosovski sistem.
Naveli su kako ove oblasti nisu bile deo pregovora u okviru dijaloga Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, te podvukli da neće dozvoliti integraciju.
Do sada se regulisanje zdravstva i obrazovanja pominjalo u okviru Zajednice opština sa srpskom većinom, koja je između Kosova i Srbije dogovorena još 2013. godine.
Ova Zajednica je, pored ostalog, trebala da reguliše funkcionisanje srpskih institucija, primanja i finansiranja iz budžeta Srbije.
Kosovo međutim odbija da je formira uz obrazloženje da podriva zakone i ustav Kosova.
Nakon višegodišnjih bezuspešnih napora međunarodne zajednice da Priština i Beograd usaglase stavove oko ovog pitanja, EU je krajem oktobra 2023. saopštila da je stranama predat "moderni nacrt statuta" za formiranje Zajednice, što su podržale i druge zapadne zemlje: SAD, Nemačka, Francuska i Italija.
Prema ovom statutu, koji nije javno objavljen ali u koji je RSE imao uvid, obrazovne i zdravstvene institucije koje na Kosovu rade u sistemu Srbije, treba da postanu privatne pod okriljem Zajednice opština sa srpskom većinom, a da Srbija pruža finansijski doprinos.
RSE se obratio EU i zemljama Kvinte – SAD, Velikoj Britaniji, Italiji, Nemačkoj i Francuskoj – sa upitom da li još uvek podržavaju formiranje Zajednice, te kakav je njihov stav oko integracije srpskog obrazovanja i zdravstva u kosovski sistem.
Odgovor je stigao samo iz ambasade Nemačke na Kosovu, uz navode da je odlazeći ambasador Jorn Rode već dao komentar na tu temu.
Radi se o reakciji na navode Srpske liste da se o zdravstvu i obrazovanju nije pregovaralo u okviru dijaloga, uz komentar da tako nešto "jednostavno nije tačno".
Rode je naveo da Briselski sporazum iz 2013. obuhvata šest tačaka koje se odnose na stvaranje Zajednice opština sa srpskom većinom, te da poslednji Ohridski sporazum o mapi puta za sprovođenje Sporazuma iz 2013. jasno navodi integraciju pomenutih institucija u institucionalni sistem Kosova pod okriljem Zajednice.
Takođe, otpravnica poslova SAD u Prištini, Anu Pratipati, je početkom septembra rekla da se sve srpske institucije moraju integrisati u kosovski sistem, uključujući zdravstvene i obrazovne, ali da se to mora desiti uz konsultaciju sa srpskom zajednicom.
Ministar na dužnosti Rašić, koji je i poslanik u Skupštini Kosova, ocenjuje da važno da postoji "jedna forma Zajednice", jer bi Srbima ponudila početnu garanciju da ih integracija neće ostaviti bez posla i bez sigurnosti, obezbeđujući tako potrebnu stabilnost.
Da li se zna plan integracije?
Premijer Kosova na dužnosti, Aljbin (Albin) Kurti poručio je srpskoj zajednici 18. septembra da dualni sistem obrazovnog i zdravstvenog sistema nije održiv, te da je potrebna "inkorporacija istih i ujedinjenje".
"Ja to ne želim da uradim protiv vas ili bez vas. Tokom našeg sledećeg mandata, zajedno sa svima vama uključujući i buduće gradonačelnike, radićemo na uklapanju zdravstva i obrazovanja u jedan i jedini sistem", rekao je Kurti.
Da će biti konsultacija sa novim gradonačelnicima nakon lokalnih izbora 12. oktobra, najavio je je i Nenad Rašić.
"Oni će svakako u datom momentu biti pozvani, ako ja budem uključen u taj proces, verovatno hoću, ako oni ne budu pristajali na saradnju i komunikaciju, verujem da je odgovornost na njima", rekao je on.
Rašić podvlači da su u celom procesu integracije najvažnije zapravo konsultacije sa strukom.
"Da ne bi došlo do toga da bude kao sa ovim statutom, koji je došao niotkuda, niko ne kaže da je njegov, a u stvari je svačiji, da ne bi opet došli sa nekim dokumentom uzmi ili ostavi, bolje da mi sami isplaniramo šta je nama najbitnije, pa da mi namećemo uslove a ne da nama neko drugi nameće pod ovim uslovom uzmi ili ostavi", poručuje on.
Rašić se oko plana integracije poziva i na Ahtisarijev plan, dokument na osnovu kog je Kosovo proglasilo nezavisnot od Srbije i na osnovu kog je izrađen Ustav i zakoni Kosova.
Šta predviđa Ahtisarijev plan?
Ahtisarijev plan inače predviđa da srpska zajednica ima pravo na obrazovanje na svom maternjem jeziku, te da ima pravo na osnivanje i upravljanje sopstvenim privatnim obrazovnim ustanovama za koje se može dodeliti javna finansijska pomoć, u skladu sa zakonom i međunarodnim standardima.
Kada je reč o nastavnom planu i programu za obrazovne ustanove, ovaj dokument predviđa da se može primenjivati onaj koji je izradila Srbija, te da se koriste udžbenici koje je izradilo Ministarstvo prosvete Republike Srbije, pošto o tome obaveste Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije Kosova.
"U slučaju prigovora od strane Ministarstva obrazovanja, nauke i tehnologije Kosova zbog primene određenog nastavnog plana i programa ili udžbenika, predmet će biti prosleđen nezavisnoj komisiji radi razmatranja pomenutog nastavnog plana i programa ili udžbenika, kako bi se obezbedila usaglašenost sa Ustavom Kosova i zakonima koji su usvojeni u skladu sa ovim Rešenjem", piše u Ahtisarijevom planu pored ostalog.
Takođe, Ahtisarijev plan je predvideo veću nadležnost lokalnih samouprava u kojima većinu čine Srbi, te je opština Severna Mitrovica određena da ima nadležnost za visoko obrazovanje, uključujući registraciju i licenciranje obrazovnih institucija.
Kada je reč o zdravstvu, navodi se da će opštine Severna Mitrovica, Gračanica i Štrpce imati nadležnost za pružanje sekundarne zdravstvene zaštite, uključujući registraciju i licenciranje zdravstvenih ustanova, regrutovanje, isplatu plata i obuku zdravstvenog osoblja.
Previđena je i izgradnja regionalnih bolnica, za koje je iz budžeta Kosova izdvojeno nekoliko miliona evra ali one nikada nisu profunkcionisale.
Janjić: Kosovo mora prvo rešiti status srpske zajednice
Dušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose smatra da poruke i potezi članova Vlade Kosova oko integracije zdravstva i obrazovanja uz "indirektnu asistenciju "Beograda posredstvom Evropske unije, nije dobar put jer se "stvari dogovaraju van bilo kakvih saznanja javnosti".
"Guraju se agende koje su formalno-pravno u redu ali na teme koje su jako važne. Radi se o vrlo važnom pitanju a to je status srpske zajednice, manjinske zajednice. To je važno jer je Kosovo država koja nastaje odvajanjem, razdvajanjem – zovite to kako hoćete – od Srbije", napominje Janjić i precizira da su Srbi na Kosovu "nova manjina" jer su u bivšoj Jugoslaviji bili konstitutivni narod, dok su Albanci bili narodnost.
Prema njegovoj oceni državnost Kosova ne može biti dovršena sve dok se ne reši pitanje statusa srpske zajednice.
Janjić veruje da bi neki vid Zajednice opština sa srpskom većinom uz Ahtisarijev plan, moglo biti rešenje.
"Ahtisarijev plan je ponudio dobra rešenja. To nije pogrešan put…bilo bi pogrešno da EU povuče bilo kakve poteze oko školstva i zdravstva a da se ne reši pitanje statusa. Kurti i Vučić ne mogu da reše pitanje statusa i ne znam čemu brzanje", dodaje on.
Janjić kaže da je predvodio tim eksperata Vlade Srbije 2000-te godine oko pitanja srpske zajednice na Kosovu, te da je tada predloženo da se formira Srpsko nacionalno veće – manjinska autonomija koja bi imala svoje nadležnosti.
Smatra da je to jedino rešenje i danas.
"Znam da tu postoji visoki stepen saglasnosti, o tome su govorili i predstavnici Kosova, a to je hrvatski model. To je isti problem, Srbi su i u Hrvatskoj bili narod pa manjina", navodi.
Vlada Kosova je maja 2023. saopštila da će unaprediti hrvatski model za nacionalne manjine, kako bi se stvorio određeni nivo samomenadžiranja za srpsku zajednicu na Kosovu.
Šta kaže Beograd?
Zvanični Beograd nije dao konkretan odgovor na mogućnost i sve češće pominjanje integracije zdravstva i obrazovanja u kosovski sistem.
Grupa studenata iz Severne Mitrovice, pojedini politički predstavnici Srba ili organizacije su zbog toga zatražile od Beograda da se oglasi i informiše javnost o planovima i precizno kaže kako namerava da "reši novonastali problem".
Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije se oglašavala saopštenjima uz kritike na račun kosovskih vlasti ali nije eksplicitno objasnila da li je u planu integracija ove dve oblasti ili ne.
U međuvremenu, ministar zdravlja Vlade Srbije, Zlatibor Lončar, je 19. septembra podvukao da zdravstveni sistem u srpskim sredinama na Kosovu funkcioniše u sistemu Srbije u skladu sa sporazumima iz Brisela 2013. i 2015. te da ne postoji nijedan osnov da kosovske vlasti "preotmu naše zdravstvene ustanove".
Iz Ministarstva obrazovanja Srbije se za sada nisu oglašavali.