Policija je izvršila pretres prostorija četiri nevladine organizacije u Beogradu, u okviru istrage Višeg javnog tužilaštva o navodnoj zloupotrebi novca dobijenog od Američke agencije za međunarodnu pomoć (USAID).
Tužilaštvo je 25. februara saopštilo da je policija "započela prikupljanje obaveštenja" u vezi sa radom četiri organizacije - Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Građanskih inicijativa, Centra za praktičnu politiku i Trag fondacije.
Ove organizacije se dugi niz godina bave ljudskim pravima, vladavinom prava, unapređenjem izbornog procesa, regionalnom saradnjom i sličnim pitanjima.
Potez je usledio nakon što je američki predsednik Donald Tramp (Trump) na 90 dana suspendovao sve projekte USAID-a, dok se ne obavi revizija rada agencije koja je osnovana početkom šezdesetih radi koordinisanja dodele američke pomoći u inostranstvu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 24. februara da će "Srbija pomoći američkom Federalnom istražnom birou (FBI) u istrazi o finansiranju srpskih nevladinih organizacija od strane USAID-a.
"Nema nikakve sumnje, mi ćemo sa FBI da sarađujemo vrlo blisko po tom pitanju", rekao je Vučić za televiziju Hepi, dodajući da će FBI dobiti svaku informaciju koju bude tražio od Srbije.
Istrage nevladinih organizacija u Srbiji pokrenute su u vreme masovnih protesta predvođenih studentima, sa kojih se duže od tri meseca traži odgovornost vlasti za pogibiju 15 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Zvaničnici su, bez navođenja dokaza, proteste označili kao pokušaj "državnog udara" koji finansiraju neimenovane strane službe.
'Obračun sa organizacijama koje kritikuju vlast'
Nevladino udruženje Građanske inicijative potvrdilo je da je policija 25. januara ušla u njihove prostorije u Beogradu.
U saopštenju su naveli da je, uporedo sa tim, policija u Kući ljudskih prava u Beogradu izvršila pretres i Centra za praktičnu politiku, nevladine organizacije koja uopšte nema projekat USAID-a.
Ksenija Nikić iz Građanskih inicijativa izjavila je za Radio Slobodna Evropa da je reč "o obračunu sa organizacijama koje se kritički oglašavaju o nekim potezima vlasti".
Ona je rekla da u potpunosti sarađuju sa policijom i da daju na uvid sve što im je traženo od dokumentacije.
"Ono što mi generalno radimo je podrška (civilnom) sektoru i organizacijama. Imali smo urgentni fond kroz USAID projekat za podršku aktivistima u slučajevima ugrožavanja bezbednosti, pravnu i psihološku podršku. Organizovali smo radionice i treninge, što radimo od kada postojimo", navela je Nikić.
Dodala je da poseduju svu prateću dokumentaciju jer je to obaveza prema donatoru.
"Njega moramo da izvestimo na šta se troše pare, da imamo račune i da sve to potkrepimo, tako da je ovo samo pokušaj da nam se onemogući rad, da se ovih dana više ne bavimo podrškom organizacijama i aktivistima, da ne radimo sa mladima, već da se bavimo ovim", rekla je Nikić.
CRTA saopštila da sarađuje sa državnim organima
Nevladina organizacija CRTA potvrdila je u objavi na Facebook stranici da je policija došla i u njihovu kancelariju u Beogradu.
"CRTA u potpunosti sarađuje sa državnim organima. Pitanje koje postavljamo je kako to da su tablodi tu informaciju objavili pre nego što je policija i došla u našu kancelariju", navodi se u objavi.
Regionalna mreža nevladinih organizacija najoštrije je osudila "upad naoružane policije i uvrede organizacija članica Kuće ljudskih prava Beograd bez odgovarajućeg sudskog naloga".
"Cilj ove akcije nije ništa drugo nego zastrašivanje organizacija za ljudska prava i represija prema građanima koji kritički ispituju rad vlasti i zalažu se za demokratizaciju, vladavinu prava i ljudska prava. Ovo je još jedan u nizu primera režimske zloupotrebe policije u političke svrhe".
U saopštenju koje potpisuju Kuća ljudskih prava Beograd, Banja Luka, Zagreb i Sarajevski otvoreni centar se na hitnu reakciju pozivaju evropske institucije i države članice Unije.
Poteze tužilaštva i policije osudio je i deo opozicionih stranaka u Srbiji.
Šta kažu u Tužilaštvu?
Glavni javni tužilac Nenad Stefanović saopštio je da je naloženo da se "za sada, od četiri nevladine organizacije izuzme sva dokumetacija u vezi sa donacijama USAID-a, kao i da se obave razgovori sa odgovornim licima".
Stefanović je rekao i da se tužilaštvo u Beogradu obratilo Ministarstvu pravde SAD za dostavljanje potrebnih obaveštenja povodom "sumnji" koje su na račun USAID-a izneli najviši zvaničnici te zemlje, a u vezi sa zloupotrebom sredstava, mogućem pranju novca i nenamenskom trošenju sredstava američkih poreskih obveznika u Srbiji.
Tužilac je naveo da su u tim izjavama američkih zvaničnika pomenute nevladine organizacije, kao i ugovarači iz SAD koji su dobijali projekte u Srbiji.
Šta su rekli američki zvaničnici?
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa saopštila je da je dve hiljade stalno zaposlenih u USAID-u dobilo otkaz, a da su hiljade drugih poslate na plaćeno odsustvo.
To je do sada najveći korak u rezanju troškova i nastojanja drastičnog smanjenja administracije koju su najavili Tramp i njegov šef Agencije za efikasnost vlade Ilon Mask (Elon Musk).
Američki predsednik je ranije rekao da je USAID "vodila gomila radikalnih ludaka", dok je Musk tu agenciju nazvao "kriminalnom organizacijom" bez pružanja dokaza, te dodao da je "vreme da umre".
Portparolka Bele kuće Kerolajn Levit (Karoline Leavitt) je 4. februara predstavila javnosti neke od projekata USAID-a za koje nova administracija smatra da su, kako se navodi, "sumanuti i zlonamerni".
Kao jedan od primera "zloupotrebe i beskorisnog trošenja novca", Levit je navela milon i po dolara za programe promovisanja različitosti, pravičnosti i inkuluzije na radnim mestima u Srbiji.
Nije precizirala o kojim se programima radi.
Šta je USAID radio u Srbiji?
Od početka dvehiljaditih do danas, USAID je u Srbiju uložio više od milijardu dolara, podaci su sa sajta američkog State Departmenta i USAID-a o inostranoj pomoći.
Američka agencija je u cilju pomoći ekonomskom i demokratskom razvoju sarađivala pre svega sa državnim institucijama u Srbiji, te privatnim sektorom, organizacijama civilnog društva i medijima.
Novac je, pored ostalog, ulagan u renoviranje i izgradnju škola, domova zdravlja, puteva, mostova, nabavku medicinske opreme.
Američka agencija je finansirala razvoj lokalnih zajednica u Srbiji, te reformu u oblasti javne administracije, pravosuđa i bezbednosti.
Niz projekata USAID-a bio je usmeren na razvoj privrede i preduzetništva, borbu protiv korupcije, unapređenje zdravstvenog sistema, jačanje vladavine prava.
Među brojnim projektima su i inicijative u oblasti digitalne transformacije, zelene tranzicije i energetske efikasnosti, karijerne pomoći mladima i mnogim drugim.
Pomoć USAID-a stigla je i za saniranje šteta nakon velikih poplava 2014, ali i tokom pandemije korona virusa.
SAD je u julu 2024. najavila dodatnih 18 miliona dolara u okviru ukupnog paketa podrške USAID-a Srbiji, vrednog 115 miliona dolara, za ubrzanje evropskog puta.
Šta su o USAID-u govorili zvaničnici u Srbiji?
Zvaničnici u Srbiji prihvatili su ocene nove američke administracije, pa su se ranije pohvale i zahvalnost USAID-u pretvorile u oštre kritike na račun ove agencije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je 20. februara za televiziju Insajder da nema "nikakve sumnje u vezi sa besmislenim projektima koji su trebalo da zamazuju oči, dok su davali novac samo za rušenje vlasti".
Samo godinu dana ranije, Vučić je šefici USAID-a zahvalio na pomoći i ovu agenciju označio kao "poželjnog partnera za saradnju na projektima koji će dodatno intenzivirati ekonomske odnose sa SAD i privući nove američke investicije".
Među brojnim državnim institucijama koje su sarađivale sa USAID-om su, pored ostalih, ministarstva pravde, zdravlja, evropskih integracija, rudarstva i energetike, Narodna skupština, kancelarija poverenika za zaštitu podataka o ličnosti i kancelarija poverenice za zaštitu ravnopravnosti, lokalne samouprave.
"Ono što radi USAID u Srbiji, našu zemlju čini lepšom i bogatijom", govorila je 2021. tadašnja premijerka, danas predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić.
Američka agencija je 2006. učestovala u formiranju Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) čija je predsednica, kako se navodi u njenoj zvaničnoj biografiji na sajtu Skupštine, bila upravo Ana Brnabić.
Logo USAID-a uklonjen sa sajta Skupštine
USAID je pomagao i u izradi internet stranice Skupštine Srbije, ali je logo američke agencije početkom februara uklonjen sa sajta parlamenta.
Brnabić je 23. februara u odgovoru na pitanja novinara izjavila da je to učinjeno na zahtev jedne poslaničke grupe, ali i dodala da više nije postojala obaveza prema toj agenciji, te da nema razloga da njen znak stoji "za vijek vjekova".
Najdalje je u kritikama otišao poslanik i član Prеdsеdništva vladajuće Srpskе naprеdnе strankе Vladimir Đukanović, koji je USAID nazavao "kriminalnom organizacijom".
On je 10. februara u saopštenju naveo da je domaći nevladin sektor dobijao novac od "organizovanе kriminalnе grupе USAID".
Ulaganja civilni sektor i medije
Američka agencija finansijski je pomagala i lokalne inicijative i nevladine organizacije u različitim oblastima - od razvoja civilnog društva i vladavine prava, do zaštite životne sredine, ljudskih prava, kulture i umetnosti.
USAID je podržao Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), kao i Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) u čije je prostorije 25. februara ušla policija.
CRTA se, pored ostalog, bavi posmatranjem izbora i u svojim izveštajima je, uz međunarodne organizacije, ukazivala na neregularnosti procesa u Srbiji.
Njeni predstavnici su u proteklom periodu često bili na meti kritika vlasti.
"Pitanje je zašto se ispituje samo nekoliko organizacija koje su poznate po tome da se targetiraju od strane državnih zvaničnika prethodnih meseci i godina, a zašto ne i državne institucije koje su takođe imale donacije i sredstva od USAID-a", kaže Ksenija Nikić iz Građanskih inicijativa.
Ovu organizaciju je 1996. osnovala grupa istaknutih antiratnih aktivista, a bavi se jačanjem kapaciteta civilnog društva i programom javnih politika.
Zašto je osnovan USAID?
USAID je nastao 1961. kako bi širom sveta sprovodio programe humanitarne pomoći u ime američke vlade.
Agencija zapošljava oko 10.000 ljudi, od čega dve trećine radi u inostranstvu.
Ima sedište u više od 60 zemalja, a radi u još na desetine drugih.
USAID finansira američki Kongres, na temelju zahteva administracije.
Agencija pomaže zemljama u sukobu, sprovodi programe za smanjenje siromaštva, bolesti i humanitarnih potreba, te podstiče američke komercijalne interese, podržavajući ekonomski rast zemalja u razvoju.
U 2023. USAID je isplatio ukupno 43,79 milijardi dolara pomoći.
Njegovi najveći korisnici u 2023. bili su Ukrajina, Etiopija, Jordan, Demokratska Republika Kongo, Somalija, Jemen, Avganistan, Nigerija, Južni Sudan i Sirija.