Među dobitnicima ovogodišnje nagrade "Europa Nostra", najveće u oblasti kulturnog naslijeđa, je Zemaljski muzej BiH.
Nezavisni ekspertski žiriji procjenjivali su 187 aplikacija iz 36 zemalja Evrope, te izabrali 28 laureata iz 16 zemalja. Svi se odlikuju dostignućima u oblasti konzervacije, istraživanja, posvećenosti poslu, te obrazovanja, treninga i podizanja svijesti o naslijeđu.
Vršilac dužnosti direktora Zemaljskog muzeja u Sarajevu Mirsad Sijarić za RSE kaže kako su ljudi u Evropi prepoznali ono što nisu vlasti u BiH.
RSE: Gospodine Sijariću, značajno su evropsko priznanje dobili uposlenici Muzeja ali i aktivisti koji su doprinijeli da Muzej bude ponovo otvoren. Kako Vi doživljavate ovu nagradu za kulturno nasljeđe, odnosno za napor da katanac s ulaznih muzejskih vrata, nakon tri godine, bude uklonjen?
Sijarić: Mi smo nagradu dobili u kategoriji posvećenost poslu, u široj kategoriji kulturnog nasljeđa. Naravno da je svaka nagrada dobrodošla i da je neka vrsta
priznanja za određeni rad. Ja stalno naglašavam posebno zadovoljstvo da smo nagrađeni upravo za ono za što smo u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu pogotovo, najviše osporavani.
Dakle, dobili smo najveću nagradu za ono što smo u Sarajevu od pojedinaca nazivani kriminalcima i teroristima, često i od javnog mnijenja, zbog toga što smo se borili da zaštitimo i naš integritet i integritet institucije u kojoj radim – što je meni lično posebna satisfakcija.
Ljudi u Evropskoj uniji i Evropskoj komisiji, tj. relevantni ljudi, prepoznali su ono što smo mi radili, a nama u Bosni i Hercegovini očigledno treba malo više vremena da prepoznamo te iste stvari.
RSE: Kakva je sada situacija sa Zemaljskim muzejom BiH, pravno i finansijski?
Sijarić: Trenutna situacija po pitanju pravnog statusa je nepromijenjena, sve je isto kao 2012, 2001. ili 2014. godine. Tu se još ništa nije riješilo. Finansijska situacija je takva da su radnici nedavno primili prvu platu iz 2013. godine za januar. Mi imamo obezbijeđena sredstva do kraja godine da izmirujemo obaveze prema radnicima u smislu da imaju mjesečnu platu, ali to je, znači, za 2013. godinu.
Drugi aspekt je ono što se dešava u Muzeju zadnjih pola godine – veliki broj aktivnosti, veliki broj novih izložbi, raznih projekata itd. Mi obavljamo u maksimalnom kapacitetu, s obzirom kako smo stali sa brojem radnika, dobar dio svojih dužnosti i trudimo se da nas ova pravna i finansijska zavrzlama ne odvuče od našeg posla – da publici ponudimo dobar dio sadržaja. Mislim da smo u tome dosta uspješni. U Muzeju u odnosu na 2012. godinu sada ima 25 posto manje zaposlenih, što je za nas ogromna otežavajuća okolnost, ali smo, na primjer, produžili radno vrijeme za otprilike 25 posto. Odziv publike je odličan i s tim smo vrlo zadovoljni. Naravno, to nas košta. Sve ima svoje granice.
RSE: Zemaljski muzej je jedan od najznačajnijih i najvećih muzeja u ovom dijelu Evrope. Možete li podsjetiti šta sve on ima?
Sijarić: Tu se, praktično, nalaze tri velika muzeja – naša odjeljenja zapravo predstavljaju muzeje za sebe – imamo odjeljenje za arheologiju, odjeljenje za
etnologiju i odjeljenje za prirodne nauke, te jednu zaista vrijednu biblioteku, na čijim policama se nalazi oko 350.000 knjižnih jedinica. U svojim zbirkama imamo nešto manje od tri miliona predmeta, tako da značaj ovog muzeja uveliko prevazilazi granice Bosne i Hercegovine. On baštini predmete, i materijalne i nematerijalne, kulturnu baštinu iz vremena koja su mnogo starija nego što je to Bosna i Hercegovina ili bilo koja zemlja na ovom prostoru.
Interes javnosti, kako široke, tako i stručne, za ovaj muzej nikad nije prestao. Mi se moramo svi zajednički potruditi da ga uvedemo u puni kapacitet i da on zaista pruži maksimalno od sebe, a potencijal ogroman ima. Mi se nadamo da teška vremena polako prolaze, samo se nadamo da nećemo biti maksimalno potrošeni u tom procesu prelaska.
RSE: Kada će nagrada "Europa Nostra" biti dodijeljena?
Sijarić: Nagrada se dodjeljuje ovaj mjesec, u Madridu, 24. maja. Unutar te nagrade, među institucijama koje su dobile tu nagradu, biće još dodatno selektirana manja grupa institucija koje će da dobiju neku novčanu nagradu kao Grand Prix Europa Nostre, tako da se nadamo da ćemo biti i u tome.
RSE: A istovremeno, to je prilika da se ponovo govori o apsurdnoj situaciji u kojoj se jedna državna institucija – Zemaljski muzej - nalazi?
Sijarić: Mi ćemo naravno iskoristiti, kao što koristimo svaku priliku, da ukažemo na ovu apsurdnu situaciju, međutim, bojim se da van Bosne i Hercegovine ovaj slučaj niko ne može da razumije. To je zaista bez presedana da neki muzej ove veličine i značaja bude u ovakvoj pravnoj poziciji. To nigdje na svijetu nema. I strancima s kojima mi komuniciramo zaista treba dosta vremena da shvate pravu suštinu problema, ali, oni se potrude i shvate to. Jedino se mi ovdje, u Bosni i Hercegovini, pravimo ludi, sve guramo pod tepih, ali – računi za to što se gura pod tepih dođu prije ili kasnije na naplatu.
