Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU je dokument predstavljen 29. maja u okviru Paketa proširenja Evropske komisije za 2019. godinu. Uz Mišljenje je objavljen i Analitički izvještaj koji daje detaljnu analizu i procjenu ispunjavanja kriterija za članstvo u EU. O tome govori Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta BiH.
RSE: Ocjene koje su se do sada čule u javnosti o Mišljenju Evropske komisije se razlikuju i kreću se od toga do je to istorijski događaj do toga da BiH nikada do sada nije tako loše ocjenjena. Kako ste Vi doživjeli ovaj dio izvještaja Evropske komisije koji se odnosi na BiH?
Plakalo: Smatram da je ovaj izvještaj pozitivan prije svega jer je Evropska unija deklarisala nastavak podrške BiH na njenom putu ka punopravnom članstvu i apostrofirala nastavak finansijske pomoći. Takođe su navedene četiri oblasti – vladavina prava, demokratija, temeljna ljudska prava i reforma javne uprave sa 14 prioriteta ili kriterija koji će se morati ispuniti.
Interesantno je da je ovo malo drugačija praksa nego što je to bilo sa Albanijom, Srbijom ili Crnom Gorom. Te zemlje su prvo dobile status kandidata, a zatim kriterije koje su morale da ispune kako bi bili otvoreni pregovori, odnosno prije sazivanja bilateralne međuvladine konferencije između EK i vlasti određene zemlje, u ovom slučaju, Vijeća ministara BiH.
Među 14 prioriteta u četiri oblasti su i preporuke da se mora izvršiti rekonstrukcija Ustavnog suda BiH, tu je i pitanje stranih sudija i implementacija svih presuda ovog suda. Spominju se i izbori u BiH koji se trebaju održavati po preporukama Venecijanske komsije uz poštivanje pravila OSCE-a. Jedan od kriterija je i provođenje izbora u Mostaru.
Zatim, tu je preporuka da se ostvari poptpuno nezavisno funkcionisanje Visokog sudskog i tužilačkog Vijeća, da se konačno osigura impelemntiranje presude „Sejdić – Finci“ i drugih presuda Evropskog suda za ljudska prava. Izdvajam da je naglašeno provođenje reforme javne uprave, zatim odnos prema azilantima, migrantima i izbjeglicama.
Potcrtava se položaj Roma, LGBT populacije i još mnogo toga. Tako da su praktično navedeni svi aktuelni problemi u BiH. Jasno je da će trebati mnogo rada da bi se provelo sve ono što je sadržano u 14 kriterija. Najvažnije je da se nađe kompromis, da politički predstavnici sjednu za sto i da se za dobrobit građana i države BiH implementiraju kriteriji koje traži Evropska komisija, jer su to kriteriji koji direktno utiču na kvalitet života i status svakog građanina.
RSE: I do sada je BiH imala kao uslov, na putu integrisanja, ispunjavanje brojnih reformi, prije svega socio - ekonomskih, sadržanih u poznatoj Reformskoj agendi koja nije u potpunosti realizovana. Šta je presudno za uspjeh, uslovno rečeno novih zadatih prioriteta, posebno ako imamo na umu da BiH osam mjeseci nakon izbora nije formirala vlast?
Plakalo: Sada imamo situaciju koja je prilično zamršena. Svi politički predstavnici su javno naveli razloge zbog kojih žele ili ne žele formirati vlast. Jedni su za MAP ( akcioni plan za članstvo u NATO-u), drugi nisu, trećim su prioritet izmjene Izbornog zakona. To je nešto što zabrinjava jer prvi put u javnosti imamo razloge ili uslove od koji ni jedna strana ne želi, neće da odstupi. Važno je da se u pitanjima oko NATO integracija, bh.lideri rukovode kompromisom, konsensusom jer je to jedini način u BiH. Ali, moraju se poštivati svi zakoni i odluke vezano za ovaj proces. Čekajući novu vlast, moram naglasiti da je Vijeće ministara BiH u proteklom periodu ipak ostvarilo određeni napredak – usvojene su strategije energetske efikasnosti i transportna strategija, odgovoreno je na Upitnik i na dodatna pitanja Evropske komisije, doduše sa zakašnjenjem.
Sada čekamo sjednicu u junu, Vijeća za opće - vanjske poslove EU koje će dati svoje mišljenje a ono može biti potvrdno, negacijsko ili s rezervom. Konačnu doluku će donijeti Evropsko vijeće koje čini najviši predstavnici svih članica EU - šefovi država i šefovi vlada koji će donijeti konačnu odluku.
Mora se zarad građana nastaviti s provođenjem refomi pa i Reformske agende, koja je u komplikovanom sistemu odlučivanja ipak polučila određene rezultate, poboljašala se i makroekonomska slika, ali to nije dovoljno da bi se moglo reći da je BiH konkurentna zemljama u regiji.
RSE: Šta je prema Vašem mišljenju, ključni razlog za zaostajanje BiH u procesu integrisanja? Podsjećam da smo nekada bili među vodećim zemljama regije.
Plakalo: To je prije svega složeno ustavno uređenje BiH koje koči njen razvoj, u svakom smislu. Mnogo jednostavniji je sistem u Hrvatskoj, u Srbiji, u Sjevernoj Makedoniji, u Crnoj Gori.. BiH ima 14 vlada i u okviru njih 14 različitih institucija koje u okviru mehanizma koordinacije odlučuju o svakom pitanju vezanom za evropske integracije. To je nešto što opterećuje i opterećivaće buduće procese na putu integrisanja, to je jedan od ključnih razloga zbog kojih je BiH na začelju. Ono što je loše je, što se konstantno zarad poltiičkih interesa i političkih poena, važne teme, reforme, zakoni stavljaju pod tepih a na sceni imamo čisti populizam koji doprinosi kočenju i zastoju u reformskom procesu. To je jedan od najvažnijih razloga zbog kojeg je BiH na mnogo nižem mjestu nego što je bila, naprimjer, prije deset godina.
RSE: Šta je misija Evropskog pokreta i da li ste zadovoljni onim što postižete?
Plakalo: Evropski pokret je jedna od vodećih organizacija u BiH vezano za evropske integracije, koja koordinira dosta svojih aktivnosti sa sjedištem u Briselu. Takođe je partner vlastima na svim nivoima od Predsjedništva, Parlamentarne skupštine, Vijeća ministara do opština i gradova. Mnogo se radi na povezivanju lokalnih zajednica sa institucijama EU, sa različitim institucijama u zemljama članicama i u regiji. Značajna misija je da se ojača duh EU, da se nametnu teme o kojim se mora diskutirati, da se nametnu integracije kao jedan od najvažnijih fokusa BiH. Mi želimo isticati i pojedince iz različitih oblasti – nauka, kultura, sport, želimo njima dati podršku kako bi naglasili da BiH ima kvalitetne ljude kojim se može ponositi kada jednom bude članica EU.
Facebook Forum