Kada 1. jula Hrvatska postane punopravna članica Evropske unije, ta zemlja morat će primjenjivati EU-zakonodavstvo na svojoj teritoriji. Najvažnije implikacije to će imati na trgovinu, prije svega poljoprivrednih roba, a posebno proizvoda životinjskog porijekla.
“Govorimo o mliječnim proizvodima, jajima, mesu, mesu peradi. Ti proizvodi za sada nisu u skladu sa evropskim standardima, kako bi bili kvalificirani za izvoz na tradicionalno hrvatsko tržište”, kaže Jurgis Vilcinskas, predstavnik Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Iz Evropske unije upozoravaju kako Bosna i Hercegovina u preostalom vremenu do 1. jula treba uspostaviti sistem sigurnosti hrane u skladu sa standardima koji važe u Evropskoj uniji. Vilcinskas napominje kako to nema veze samo sa članstvom Hrvatske u Uniji.
"Važno je napomenuti da ako Bosna i Hercegovina provede te reforme, neće se samo hrvatsko tržište otvoriti za njene poljoprivredne proizvode, nego će to biti cijelo EU-tržište, dakle 500 miliona potrošača, koji bi mogli kupovati organsku hranu od bosanskih farmera", navodi on.
Međutim, trenutna situacija je više nego jasna:
“Jasno je da 1. jula ova zemlja neće moći izvoziti te robe. Mi očekujemo da to kašnjenje bude što je moguće kraće, a to zahtijeva hitne akcije od strane vlada na svim nivoima u ovoj zemlji.”
Ipak, ovu situaciju treba shvatiti kao šansu za Bosnu i Hercegovinu, apelira i Miro Džakula, direktor državne Uprave za indirektno oporezivanje BiH, institucije koje se direktno tiče promjena načina uvoza i izvoza roba preko granice s Hrvatskom.
"Potičem sve u Bosni i Hercegovini da shvatimo da je nama sada, obzirom da BiH ima oko tisuću kilometara granice sa Hrvatskom, dakle da je od 1. 7. Evropska unija, koja ima tržište od preko 500 miliona stanovnika, nama susjed, da nam je komšija, i da ovo shvatimo kao priliku, da u ovoj utrci sa vremenom izađemo kao pobjednici“, ističe Džakula.
Kako će se prelaziti granica
A kada će Bosna i Hercegovina moći početi izvoziti proizvode životinjskog porijekla u Hrvatsku, a time i u Evropsku uniju, odredit će evropske institucije. Jurgis Vilcinskas, predstavnik Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini kaže:
"Ured za hranu i veterinarstvo, institucija sa sjedištem u Dublinu, provest će misije za svaku posebnu grupu proizvoda i u svojim ocjenama oni će zaključiti da li BiH može izvoziti te robe na evropsko tržište".
Važno pitanje je i kako će nakon 1. jula građani BiH prelaziti granicu sa Hrvatskom. To objašnjava Filip Dragović, regionalni savjetnik pri UNDP-ju u Hrvatskoj za pristup Evropskoj uniji.
"Znači, evropske granice dolaze na granicu Bosne i Hercegovine i kad roba pređe tu granicu, više nema kontrole po cijeloj Evropskoj uniji. Sa putnicima je situacija drugačija. Ulaskom u Republiku Hrvatsku ne ulazi se u schengenski prostor, što znači da će trebati proći granicu Schengena, točnije Slovenija i Mađarska", pojašnjava on.
Pokrenuta je procedura da se građanima BiH omogući da i dalje granicu sa Hrvatskom prelaze s ličnom kartom, međutim, ta odluka ne zavisi samo od Zagreba, nego od Bruxellesa i država članica Evropske unije. Filip Dragović, regionalni savjetnik pri UNDP-ju u Hrvatskoj za pristup Evropskoj uniji o tome kaže:
"Dokumenti koje izdaje Bosna i Hercegovina su visoke razine zaštite, tu mi nemamo nekih problema, tako da se u načelu ne bi trebale dogoditi neke negativne konotacije u prometu osoba preko državne granice."
Ipak, s obzirom na to da Bosna i Hercegovina nikako ne uspijeva da ispuni neke od osnovnih uslova na putu ka Evropskoj uniji, kao što je provođenje presude „Sejdić-Finci“, pitanje je kada će se teme poput izvoza u Hrvatsku ili načina prelaska granice naći na dnevnom redu bh. političkih elita.
“Govorimo o mliječnim proizvodima, jajima, mesu, mesu peradi. Ti proizvodi za sada nisu u skladu sa evropskim standardima, kako bi bili kvalificirani za izvoz na tradicionalno hrvatsko tržište”, kaže Jurgis Vilcinskas, predstavnik Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Iz Evropske unije upozoravaju kako Bosna i Hercegovina u preostalom vremenu do 1. jula treba uspostaviti sistem sigurnosti hrane u skladu sa standardima koji važe u Evropskoj uniji. Vilcinskas napominje kako to nema veze samo sa članstvom Hrvatske u Uniji.
"Važno je napomenuti da ako Bosna i Hercegovina provede te reforme, neće se samo hrvatsko tržište otvoriti za njene poljoprivredne proizvode, nego će to biti cijelo EU-tržište, dakle 500 miliona potrošača, koji bi mogli kupovati organsku hranu od bosanskih farmera", navodi on.
Međutim, trenutna situacija je više nego jasna:
“Jasno je da 1. jula ova zemlja neće moći izvoziti te robe. Mi očekujemo da to kašnjenje bude što je moguće kraće, a to zahtijeva hitne akcije od strane vlada na svim nivoima u ovoj zemlji.”
Ipak, ovu situaciju treba shvatiti kao šansu za Bosnu i Hercegovinu, apelira i Miro Džakula, direktor državne Uprave za indirektno oporezivanje BiH, institucije koje se direktno tiče promjena načina uvoza i izvoza roba preko granice s Hrvatskom.
"Potičem sve u Bosni i Hercegovini da shvatimo da je nama sada, obzirom da BiH ima oko tisuću kilometara granice sa Hrvatskom, dakle da je od 1. 7. Evropska unija, koja ima tržište od preko 500 miliona stanovnika, nama susjed, da nam je komšija, i da ovo shvatimo kao priliku, da u ovoj utrci sa vremenom izađemo kao pobjednici“, ističe Džakula.
Kako će se prelaziti granica
A kada će Bosna i Hercegovina moći početi izvoziti proizvode životinjskog porijekla u Hrvatsku, a time i u Evropsku uniju, odredit će evropske institucije. Jurgis Vilcinskas, predstavnik Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini kaže:
"Ured za hranu i veterinarstvo, institucija sa sjedištem u Dublinu, provest će misije za svaku posebnu grupu proizvoda i u svojim ocjenama oni će zaključiti da li BiH može izvoziti te robe na evropsko tržište".
Važno pitanje je i kako će nakon 1. jula građani BiH prelaziti granicu sa Hrvatskom. To objašnjava Filip Dragović, regionalni savjetnik pri UNDP-ju u Hrvatskoj za pristup Evropskoj uniji.
"Znači, evropske granice dolaze na granicu Bosne i Hercegovine i kad roba pređe tu granicu, više nema kontrole po cijeloj Evropskoj uniji. Sa putnicima je situacija drugačija. Ulaskom u Republiku Hrvatsku ne ulazi se u schengenski prostor, što znači da će trebati proći granicu Schengena, točnije Slovenija i Mađarska", pojašnjava on.
Pokrenuta je procedura da se građanima BiH omogući da i dalje granicu sa Hrvatskom prelaze s ličnom kartom, međutim, ta odluka ne zavisi samo od Zagreba, nego od Bruxellesa i država članica Evropske unije. Filip Dragović, regionalni savjetnik pri UNDP-ju u Hrvatskoj za pristup Evropskoj uniji o tome kaže:
"Dokumenti koje izdaje Bosna i Hercegovina su visoke razine zaštite, tu mi nemamo nekih problema, tako da se u načelu ne bi trebale dogoditi neke negativne konotacije u prometu osoba preko državne granice."
Ipak, s obzirom na to da Bosna i Hercegovina nikako ne uspijeva da ispuni neke od osnovnih uslova na putu ka Evropskoj uniji, kao što je provođenje presude „Sejdić-Finci“, pitanje je kada će se teme poput izvoza u Hrvatsku ili načina prelaska granice naći na dnevnom redu bh. političkih elita.
