Vanjskopolitička inicijativa BiH objavila je rezultate ispitivanja stavova i percepcija o procesu evropskih integracija, što je rađeno sa studentima u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci. Rezultati istraživanja pokazuju da mladi imaju generalno pozitivan stav o integracijama, a da smatraju da Bosna i Hercegovina stagnira.
Cilj istraživanja koji je uradila Vanjskopolitička inicijativa BiH (VPI BiH) o tome šta se zna i šta još treba da se nauči o procesu evropskih integracija bio je mladim ljudima približiti osnovne aspekte integrisanja i izazove koje ovaj proces sa sobom nosi. Studentima iz Sarajeva, Mostara i Banjaluke približili su političke i ekonomske aspekte pristupanja, kaže Lejla Ramić Mesihović, istraživač na projektu. Rezultati su pokazali, kaže, kako mladi ljudi smatraju da zemlja stagnira, ali i da o samom procesu imaju ograničena saznanja.
„Jako je niska informisanos mladih ljudi o procesima, čak i o stanju u kojem se BiH nalazi. Za to su djelomično kriva i sistemska rješenja, nedovoljno posvećena pažnja evropskim integracijama. Ako imamo u vidu da se radi o studentima ekonomskih fakulteta, nama je bilo frapantno da je jako malo njih čulo za reformsku agendu, koja je u velikom svom dijelu upravo ekonomska i finansijska. Ono što nas je ohrabrilo jeste da su oni jako zainteresovani da saznaju više, da su oni svjesni da ne znaju dovoljno, čak u okviru njihovog akademskog interesa. Moram reći da je jako mali broj njih ikad čuo da postoji Izvještaj o napretku koji pravi Evropska komisija, tako da je i to bio izazov – približiti osnovne stvari“
Polovina ispitanika u istraživanju ipak je iskazala vjerovanje kako će ispunjavanje standarda poboljšati privrednu situaciju u zemlji. Također većina smatra kako bh privrednici sa svojim proizvodima ne mogu biti konkurentni stranim firmama u Evropskoj uniji. Što se tiče političkih aspekata tokom diskusije s mladim ljudima, osnovi zaključak je da državni službenici nisu dovoljno obučeni i upoznati sa zahtjevima koje EU postavlja pred njih. Najviše očekivanja studenti imaju od ulaganja u infrastrukturu i reformu socijalne skrbi, ali i poboljšanje u oblasti sigurnosti građana.
Dženana Živalj, ekspert za EU integracije, kaže kako ne treba biti iznenađen ovakvim rezultatima jer građani očekuju da odmah osjete efekte. Ipak, kaže, biće gore prije nego što bude bolje.
„Vlastu u Bosni i Hercegovini, vlast u svakoj zemlji, vjerojvatno je svakim danom sve svjesnija brojnosti obaveza i šta one u biti znače. Implementacija zakona jeste nešto što je suština svega, i to je to kad ćemo mi osjetiti boljitak, bez obzira što će nas prethodno zadesiti neke bolne reforme“
Iako je izvještaj Evropske komisije o napretku BiH pokazao relativne pomake na bolje, činjenica je da su ključne stvari ostale da budu urađene, kaže Davor Vuletić, član VPI BiH.
„Zvaničnici koji su dio vlasti će naravno reći da je to izvještaj o napretku BiH cijeneći neku pozitivnu atmosferu koja se prije svega tiče potpisivanja i konačno ratificiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, brzom formiranju vlasti koja je bila nakon prošlih izbora, usvajanjem par reformskih zakona, kao što je Zakon o radu. Međutim, sasvim je druga stvar sve ono što je Bosna i Hercegovina u obavezi kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju da napravi, a toga ima veoma mnogo, tako da je ovo jedan veoma mali dio što je do sada urađeno i postoji veliki prostor za unapređenje. Tu mislim prije svega na samu uspostavu mehanizma koordinacije, za koji još ne znamo u kojem će obliku biti – da li će biti u obliku nekog zakona na državnom nivou koji će regulirati odnose između različitih nivoa vlasti i institucija u procesu evropskih integracija, da li će on biti neki memorandum o razumijevanju između institucija na tu temu, da li će tretirati strukturu kroz cijelu državu Bosnu i Hercegovinu ili će biti prepušteno Federaciji BiH da napravi jedan svoj poseban mehanizam, vezano za ulogu direktnih i podijeljenih nadležnosti kantona i entiteta, tako da postoji još dosta prostora da se radi“
Vanjskopolitička inicijativa BiH nakon istraživanja dala je i preporuke koje se tiču boljeg informisanja javnosti o strukturi i sadržaju reformi, boljeg povezivanja političara, eksperata za evropske integracije i predstavnika akademske zajednice specijaliziranih za pojedine oblasti koje se tiču pristupa EU.