Europska komisija odobrila je krajem prošlog mjeseca Program praćenja rezidua za med, čime je službeno odobren izvoz bosanskohercegovačkog meda na tržište Europske unije.
Pčelari iz BiH ističu kako je to velika šansa za razvoj ovog sektora, te otvaranje novih radnih mjesta. Istodobno, nepohodno je reducirati prekomjeran uvoz meda, što godinama guši domaću proizvodnju ovog pčelinjeg proizvoda.
Iako se u Bosni i Hercegovini proizvodi jedan od najkvalitetnijih medova u svijetu, do sada su se veoma male količine plasirale u inozemstvo. Pčelari iz Bosne i Hercegovine pozdravljaju odluku Europske komisije, ali također upozoravaju da postoji još mnogo problema u ovom sektoru koje treba što prije riješiti.
„U BiH su izuzetno veliki godišnji gubici pčela. Mislim da nadmašuju iznos koji se daje za poticaje. Veći su gubici pčela. Jako je slaba saradnja pčelara sa veterinarskim inspekcijskim stanicama. Pčelari u Bosni i Hercegovini su prepušteni sami sebi. Da bi se med izvozio, da bi bio kvalitetan, službe se moraju više angažovati, i pčelari, i društva pčelara, i Savez pčelara, svi se moraju više angažovati, da bi svima nama bilo bolje“, ističe Evgenije Žolkević, predsjednik Upravnog odbora Društva pčelara KS.
Admir Halilović iz Sarajeva više od 20 godina bavi se proizvodnjom meda. Prije osam godina dobio je i certifikat za organsku proizvodnju ovog poljoprivrednog dobra. Za naš radio objašnjava po čemu se kvalitet meda proizvedenog u Bosni i Hercegovini izdvaja:
„Sve je čisto, nedirnuto, nema zagađenja, samim tim je i kvalitet meda bolji. Pašnjaci su bogati ljekovitim biljem, naše šume za šumski med, imamo dijelove države bogate bagremom, bogate kestenom, lipom, tako da imamo razne vrste medova, koji bi bili jedni od najkvalitetnijih širom svijeta.“
Odluka da se omogući izvoz meda u Europsku uniju velika je stvar za sektor pčelarstva u BiH. Tim će se povećati broj pčelara, te zaposliti veći broj mladih ljudi. Međutim, ova mogućnost izvoza nameće i nove obveze države prema proizvođačima meda u BiH, naglašava Radivoje Maksimović, predsjednik Saveza pčelara RS.
„Potrebna je podrška od institucija u subvencionisanju opreme, kvalitetnih lijekova. Ako imamo kvalitetne lijekove koji su certifikovani, onda se neće destiti greške u samim proizvodima. A tu su i naše laboratorije, vidimo da su dobro opremljene, znamo da imaju dobar kadar. Tu neće biti greške“, uvjeren je Maksimović.
Nijaz Kadirić, direktor pčelarske zadruge APIMED iz Sanskog Mosta kaže:
„Ova vijest da je i sama država Bosna i Hercegovina dobila dozvolu, nama daje jednu veliku šansu da ponudimo kvalitet Evropskoj uniji koji mi zasigurno imamo. Biće to jedan veliki potencijal da u poljoprivredi, konkretno u pčelarstvu, jedna armija nezaposlenih ljudi pronađe šansu. Ja se iskreno nadam da će i država to poznati i stimulisati taj razvoj.“
Djelovanje u dva pravca
Vijeće ministara BiH godišnje izdvaja 550.000 KM za testiranje proizvoda životinjskog porijekla. Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo BiH naglašava kako se testiranje tih proizvoda obavlja u susjednim zemljama, jer laboratorije u BiH nemaju odgovarajuću opremu.
„Ove godine imamo informacije da je kroz ove projekte dosta metoda usvojeno i nadam se da ćemo u Programu praćenja rezidua za ovu godinu imati više naših laboratorija koje će se kandidovati u javnoj nabavci za Plan praćenja rezidua, i da će tako ta sredstva ostati u državi“, naveo je Kalaba.
Jedan od problema u pčelarstvu BiH je i prekomjeran uvoz, koji guši domaću proizvodnju. Zdravko Marinković, direktor sektora privrede pri VTK BiH kaže kako bi se trebalo djelovati u dva pravca:
„S jedne strane povećavati proizvodnju i stvarati uslove da se supstituiše uvoz, i s druge strane, da sada probamo koristiti pogodnosti koje nam se pružaju ovim novim uslovima u kojima se Bosna i Hercegovina nalazi. Mislim da se naši proizvođači moraju sasvim drugačije organizovati i opredijeliti za proizvodnju koja će biti najprije rentabilna, koja će biti isplativa, koja će u konačnici imati sve određene i potrebne papire kako bi se proizvodi mogli izvoziti u Evropsku uniju.“
Važnu ulogu u omogućavanju izvoza meda dale su i međunarodne institucije u BiH. Tomaš Szunyog, veleposlanik Republike Češke u BiH kaže kako bi ovo trebao biti podsticaj bh. vlastima za akreditaciju i drugih roba na tržište EU.
„Mislim da ovdje ima još tri stvari na kojima se treba poraditi. Prvo je da se mora nastaviti s apliciranjem svih evropskih standarda Evropske unije, posebno ove tehničke norme koje se odnose na laboratorije. Drugo, mislim da je jako bitno da je struktura laboratorija u Bosni i Hercegovini na evropskom nivou, da ima i referentskih laboratorija koje mogu izdavati referentske potvrde ovdje, u Bosni i Hercegovini, da se ne mora zbog takvih testova i ispitivanja ići u neke druge države. Treće – mora se raditi i na obuci ljudi koji rade u laboratorijama, posebno ovaj srednje stručni kadar, ali i za visokoobrazovane tehničare.“
Do sada, Bosna i Hercegovina je akreditirala samo ribu i med za izvoz u zemlje Evropske unije. Važnost akreditacije dodatno je naglašena skorašnjim članstvom Hrvatske u EU, jer je ova država tradicionalno najvažniji trgovnski partener Bosni i Hercegovini.
Pčelari iz BiH ističu kako je to velika šansa za razvoj ovog sektora, te otvaranje novih radnih mjesta. Istodobno, nepohodno je reducirati prekomjeran uvoz meda, što godinama guši domaću proizvodnju ovog pčelinjeg proizvoda.
Iako se u Bosni i Hercegovini proizvodi jedan od najkvalitetnijih medova u svijetu, do sada su se veoma male količine plasirale u inozemstvo. Pčelari iz Bosne i Hercegovine pozdravljaju odluku Europske komisije, ali također upozoravaju da postoji još mnogo problema u ovom sektoru koje treba što prije riješiti.
„U BiH su izuzetno veliki godišnji gubici pčela. Mislim da nadmašuju iznos koji se daje za poticaje. Veći su gubici pčela. Jako je slaba saradnja pčelara sa veterinarskim inspekcijskim stanicama. Pčelari u Bosni i Hercegovini su prepušteni sami sebi. Da bi se med izvozio, da bi bio kvalitetan, službe se moraju više angažovati, i pčelari, i društva pčelara, i Savez pčelara, svi se moraju više angažovati, da bi svima nama bilo bolje“, ističe Evgenije Žolkević, predsjednik Upravnog odbora Društva pčelara KS.
Admir Halilović iz Sarajeva više od 20 godina bavi se proizvodnjom meda. Prije osam godina dobio je i certifikat za organsku proizvodnju ovog poljoprivrednog dobra. Za naš radio objašnjava po čemu se kvalitet meda proizvedenog u Bosni i Hercegovini izdvaja:
„Sve je čisto, nedirnuto, nema zagađenja, samim tim je i kvalitet meda bolji. Pašnjaci su bogati ljekovitim biljem, naše šume za šumski med, imamo dijelove države bogate bagremom, bogate kestenom, lipom, tako da imamo razne vrste medova, koji bi bili jedni od najkvalitetnijih širom svijeta.“
Odluka da se omogući izvoz meda u Europsku uniju velika je stvar za sektor pčelarstva u BiH. Tim će se povećati broj pčelara, te zaposliti veći broj mladih ljudi. Međutim, ova mogućnost izvoza nameće i nove obveze države prema proizvođačima meda u BiH, naglašava Radivoje Maksimović, predsjednik Saveza pčelara RS.
„Potrebna je podrška od institucija u subvencionisanju opreme, kvalitetnih lijekova. Ako imamo kvalitetne lijekove koji su certifikovani, onda se neće destiti greške u samim proizvodima. A tu su i naše laboratorije, vidimo da su dobro opremljene, znamo da imaju dobar kadar. Tu neće biti greške“, uvjeren je Maksimović.
Nijaz Kadirić, direktor pčelarske zadruge APIMED iz Sanskog Mosta kaže:
„Ova vijest da je i sama država Bosna i Hercegovina dobila dozvolu, nama daje jednu veliku šansu da ponudimo kvalitet Evropskoj uniji koji mi zasigurno imamo. Biće to jedan veliki potencijal da u poljoprivredi, konkretno u pčelarstvu, jedna armija nezaposlenih ljudi pronađe šansu. Ja se iskreno nadam da će i država to poznati i stimulisati taj razvoj.“
Djelovanje u dva pravca
Vijeće ministara BiH godišnje izdvaja 550.000 KM za testiranje proizvoda životinjskog porijekla. Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo BiH naglašava kako se testiranje tih proizvoda obavlja u susjednim zemljama, jer laboratorije u BiH nemaju odgovarajuću opremu.
„Ove godine imamo informacije da je kroz ove projekte dosta metoda usvojeno i nadam se da ćemo u Programu praćenja rezidua za ovu godinu imati više naših laboratorija koje će se kandidovati u javnoj nabavci za Plan praćenja rezidua, i da će tako ta sredstva ostati u državi“, naveo je Kalaba.
Jedan od problema u pčelarstvu BiH je i prekomjeran uvoz, koji guši domaću proizvodnju. Zdravko Marinković, direktor sektora privrede pri VTK BiH kaže kako bi se trebalo djelovati u dva pravca:
„S jedne strane povećavati proizvodnju i stvarati uslove da se supstituiše uvoz, i s druge strane, da sada probamo koristiti pogodnosti koje nam se pružaju ovim novim uslovima u kojima se Bosna i Hercegovina nalazi. Mislim da se naši proizvođači moraju sasvim drugačije organizovati i opredijeliti za proizvodnju koja će biti najprije rentabilna, koja će biti isplativa, koja će u konačnici imati sve određene i potrebne papire kako bi se proizvodi mogli izvoziti u Evropsku uniju.“
Važnu ulogu u omogućavanju izvoza meda dale su i međunarodne institucije u BiH. Tomaš Szunyog, veleposlanik Republike Češke u BiH kaže kako bi ovo trebao biti podsticaj bh. vlastima za akreditaciju i drugih roba na tržište EU.
„Mislim da ovdje ima još tri stvari na kojima se treba poraditi. Prvo je da se mora nastaviti s apliciranjem svih evropskih standarda Evropske unije, posebno ove tehničke norme koje se odnose na laboratorije. Drugo, mislim da je jako bitno da je struktura laboratorija u Bosni i Hercegovini na evropskom nivou, da ima i referentskih laboratorija koje mogu izdavati referentske potvrde ovdje, u Bosni i Hercegovini, da se ne mora zbog takvih testova i ispitivanja ići u neke druge države. Treće – mora se raditi i na obuci ljudi koji rade u laboratorijama, posebno ovaj srednje stručni kadar, ali i za visokoobrazovane tehničare.“
Do sada, Bosna i Hercegovina je akreditirala samo ribu i med za izvoz u zemlje Evropske unije. Važnost akreditacije dodatno je naglašena skorašnjim članstvom Hrvatske u EU, jer je ova država tradicionalno najvažniji trgovnski partener Bosni i Hercegovini.
