Dostupni linkovi

Likovne kolonije u BiH: Osnaživanje žena i negovanje čovekoljublja


Učesnice likovne kolonije u Livnu
Učesnice likovne kolonije u Livnu

U istom periodu dva bh. grada – Livno i Srebrenica – bili su domaćini učesnicima likovnih kolonija.

U selu Bila kod Livna održana je deveta Međunarodna ženska likovna kolonija tradicijskih umjetnosti. Jedina je to kolonija takve vrste u BiH, ali i Europi, te je tim važnije da se održava u kontinuitetu.

Budući da u današnjem balkanskom društvu žene umjetnice teže stječu pozornost publike od svojih muških kolega, prije devet godina samouki umjetnik iz Bile, Branko Ivanković Mito se, uz potporu Udruge hrvatskih amaterskih kulturno umjetničkih društava BiH, upustio u hrabar poduhvat – organizaciju tada prve, a danas evo, i devete Međunarodne ženske likovne kolonije.

Tom jedinstvenom kolonijom želi se ohrabriti žene u prenošenju tradicijskih vještina na nove generacije, tako da je svaka kolonija bila neka vrsta učilišta na otvorenom.

„Svake godine imamo novu tehniku. Lani je to bio rad sa peglom, sa voštanim bojama, a ove godine fito-kolaž, rad sa Božjim darovima – sa cvijećem, sa zelenilom“, objašnjava Ivanković.

Tu tehniku predstavila je Nataša Crnjac donijevši boje i miris cvijeća iz svog Prozora-Rame:

„To je rad sa suhim cvijećem. Ukratko: ubiranje, presovanje, sušenje, biranje, osmišljavanje motiva i rad. Treba vam jako puno vremena i strpljenja da bi se došlo do krajnjeg rezultata.“

Do sada su sudionice i posjetitelji vidjeli primjenu 15-tak različitih umjetničkih tehnika, među kojima horenzu keramiku iz Rumunjske, kaligrafiju, ikonopis, slikanje slamom, rad na svili, uglavnom svake godine se nauči nešto novo. A kako se ljudi rado vraćaju tamo gdje im je bilo lijepo, neke od sudionica, poput Zeničanke Zdene Šarić Pisker, gotovo da su postale domaćini.

„Inače sam slikarica enkaustikom već sedam godina i svih tih sedam godina dolazim, osim prošlu godinu. Domaćini su predivni, ambijent još bolji. Druženje s umjetnicima koje nisam znala, koje sam upoznala, pruža isto jednu neviđenu mogućnost razmjene iskustava u različitim tehnikama, različitim pristupima itd.“, kaže Zdena Šarić Pisker.

Travničanka Jasmina Muhić u Livnu je drugu godinu za redom, a nada se i idućoj:

„Druženje kod Mite i Jakice stvarno je prekrasno, tako da bih svakom preporučila da dođe, ako ništa, da obiđe njihovu galeriju i da vidi djela nastala na njihovim kolonijama.“

„Ovdje sam bila četiri, pet puta, na ovoj koloniji. Vuku me prije svega Mitai njegova gospođa, ovaj čitav pejsaž okolo, gospođe koje su ovdje, svaki put upoznam nekoga, energija je pozitivna, druženje, slikanje – sve ono što svi mi ovdje volimo“, govori Anđelka Hrkač iz Širokog Brijega.

Galerija je ove godine postala bogatija za djela dvadeset umjetnica iz BiH i Republike Hrvatske. Radovi su prvo izloženi u galeriji "ArtMit", a zatim će biti prikazani na izložbama u drugim bh. gradovima i u inozemstvu.

Srebrenica kao mjesto pomirenja

U organizaciji Franjevačkog međunarodnog centra za dijalog, mir i pomirenje i Župe Srca Isusova Zvornik-Srebrenica, te uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, Franjevačke provincije Bosne Srebrene, Vrhbosanske nadbiskupije, Općine Srebrenica, Kruha Sv. Ante i drugih donatora, u Srebrenici je održana druga Međunarodna likovna kolonija - Srebrenica 2017.

Pored rada na umjetničkim djelima slikari su se upoznali sa životnim okolnostima iz bliske istorije na ovim prostorima, te vrijednostima, od rimskog Municipija, preko korijena franjevačkog djelovanja u Srebrenici.

„U najsvjetlijem smislu riječi, Srebrenica nam svima treba da posluži kao kolonija i kao mjesto za uljuđivanje i za uljuđenje, da ne živimo u prošlosti, nego da idemo u budućnost, a da nešto naučimo“, kaže akademski slikar iz Osjeka Anto Kajinić.

Fra Joso Oršolić, župnik Župe Zvornik-Srebrenica, ističe da umjetnici kroz likovnu koloniju daju doprinos miru i pomirenju.

„Daju doprinos samoj Srebrenici i onome što naša franjevačka zajednica, Provincija Bosna Srebrena, ali isto tako i Župa Zvornik-Srebrenica, kao i sami vjernici, iako malobrojni, koji žive na ovim prostorima, žele uistinu da svi narodi, ljudi dobre volje, vjernici svih koncesija, svih religija, pripadnici svih naroda na ovim prostorima, što intenzivnije ne samo razgovaraju o miru i pomirenju, nego da uistinu i čine sa svoje strane ono što se može učiniti. Zato su se upravo i okupili umjetnici.“

Srebrenica nije slučajno odabrana za ovu drugu franjevačku likovnu koloniju, kaže fra Nikola Bošnjak iz franjevačkog samostana Tolica kod Orašja.

Detalj sa likovne kolonije u Srebrenici
Detalj sa likovne kolonije u Srebrenici

„To je naš početak. Zamislite, Srbin, kralj Dragutin, doveo je franjevce, od pape molio franjevce i dobio franjevce, dvojicu, koji su odavde počeli i stvarali samostane, širili katoličku vjeru, širili ljubav, bratstvo među ljudima. Fratri nigdje nisu kroz svoju povijest nasilno nešto radili. Od ovog mjesta proširilo se sve, sve provincije bivše Jugoslavije. Pet, šest provincija – Hrvatska provincija, Zadarska franjevačka provincija, Splitska franjevačka provincija, Hercegovačka i Bosna Srebrena, po Srebrenici. I dan-danas se kaže Bosna Srebrena“, objašnjava Bošnjak.

„Prvi put sam u Srebrenici i prvi put u ovoj koloniji. Ovo je zaista lijepa prilika da se na ovom mjestu umjetnici sretnu, da razmjenjuju iskustva, da se kreativno izražavaju“, kaže akademski slikar Mehmed Klepo, iz Visokog.

I slikarka Kristina Kramer iz Širokog Brijega prvi put je u Srebrenici.

„Jako me se dojmila Srebrenica i sam pokušaj da mi, umjetnici, na svoj način doživimo i to odslikamo, prikažemo u umjetnosti sve ono što danas predstavlja Srebrenicu“, kaže naša sagovornica.

Umjetnička djela nastala na likovnoj koloniji u Srebrenici, biće predstavljena široj javnosti, kaže fra Oršolić.

„Umjetnici ove međunarodne likovne kolonije 2017. godine ovdje, u Srebrenici, ostaviće svoja djela, koja će darovati našoj župi, našoj zajednici, ali isto tako, ne samo našoj zajednici, našim vjernicima, nego i šire. Biće predstavljena u našim gradovima, u Zvorniku, Srebrenici, Bratuncu, a vjerujemo i u Tuzli, Sarajevu, Brčkom, Orašju, možda i Banjaluci i drugim gradovima Bosne i Hercegovine, Mostaru, Širokom Brijegu.“

Umjetnici ruše barijere i svoja će djela pokazati širom Evrope, napominje fra Nikola Bošnjak.

„Naši umjetnici ne zaostaju za Evropom i ova izložba može otići u Evropu, u svaki kraj ove zemaljske kugle, a bila bi dobrodošla i da ode u Vatikan. Kad bude dvije, tri izložbe, pa da se skupi 50-60 djela, i u Vatikan da ode.“

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG