Komesar EU za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Han (Johannes Hahn) stiže u ponedeljak 21. marta u Sarajevo, gdje će se sastati sa članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućim Vijeća ministara i ostalim predstavnicima vlasti. Očekuje se da bi Han mogao prenijeti zvaničnicima BiH stav Unije o podnesenoj aplikaciji za članstvo, te da će biti riječi o nesuglasicama u postizanju dogovora o koordinaciji poslova u procesu integrisanja. O tome je za RTV BiH govorio Dragan Čović, koji je posljednjeg dana u funkciji predsjedavajućeg bh Predsjedništva bio u posjeti Briselu, gdje je razgovarao s predsjednikom Evropskog vijeća Donaldom Tuskom.
„Razgovor s gospodinom Tuskom bio je vrlo dobar. Mislim da stojimo dosta dobro, samo stojimo toliko dobro koliko mi budemo razumjeli da je sve do nas. Dobili smo još jedno ohrabrenje – u ponedjeljak nam je gospodin Han u Sarajevu. Razgovaraće sa svima nama, sa članovima Predsjedništva i svima drugima, da bi nam se još jednom stavilo do znanja da je do nas hoćemo li brzo dobiti pozitivno mišljenje, hoćemo li brzo otvoriti ona silna pitanja koja očekujemo. To je onda realna šansa da mi u devetom mjesecu, u vrijeme predsjedavanja Slovačke, dobijemo pozitivno mišljenje o tim pitanjima, da bismo iduće godine imali taj kandidatski status. To je novi naš master plan“, rekao je Čović
Ponedeljak je 'Dan D' i za dogovor o mehanizmu koordinacije, kako bi konačno BiH govorila jednim glasom u ime svoje komplikovane ustavne strukture. Prije nekoliko dana, na sastanku predsjedavajućeg Vijeća ministara i entitetskih premijera te njihovih saradnika, dogovoren je dio rješenja o mehanizmu koordinacije. Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić najavljuje novi sastanak.
„Mislim da dijelim optimizam svih prisutnih da ćemo na tom narednom sastanku u potpunosti riješiti sva pitanja koja su danas otvorena, imati usaglašen mehanizam koordinacije, koji će u istovjetnom tekstu biti usvojen na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini“, rekao je Zvizdić.
Entitetski premijeri Željka Cvijanović i Fadil Novalić tvrde da postoji razlog za optimizam.
„Hoćemo da napravimo funkcionalan mehanizam koji zaista svojom strukturom čuva ustavne nadležnosti, odražava ih i omogućava nama da nesmetano u okviru toga funkcionišemo, i na političkom i na operativno-tehničkom nivou. Ja ne znam zašto bi to bilo teško. Dakle, jesam optimista“, rekla je Cvijanović.
„Imenovali smo grupu koja će razraditi i donijeti nam u ponedeljak na zaključno usvajanje. Mislim da nemamo nekih pretjerano velikih razlika, mislim da smo na dobrom putu da ovo pitanje stavimo iza sebe“, kaže Novalić.
Odluka o sistemu koordinacije je objavljena u Službenom glasniku prije 15. februara kada je BiH podnijela aplikaciju za članstvo. S obzirom na to da nije prihvaćena u Republici Srpskoj, sada se pokušava postići kompromis. Šta će biti sa dokumentom koji je već zvanično objavljen?
„U ovisnosti od obima izmjena koje dogovorimo i novih rješenja, mi ćemo se u skladu s našim administrativnim procedurama i dogovoriti o modalitetu na koji će mehanizam koordinacije u istovjetnom tekstu biti usvojen na svim nivoima vlasti“, kaže Denis Zvizdić.
Mehanizam koordinacije, o kojem se već godinama ne uspijeva postići dogovor, samo je jedan od uslova koje BiH mora ispuniti na putu do kandidatskog statusa. Jedan koji je ostao po strani, a nije ispunjen skoro sedam godina, jeste izmjena Ustava i Izbornog zakona u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci'. Iako je to, između ostalog, bio zadatak radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva koja je radila skoro godinu dana, ipak nije uspjela pronaći rješenje, te je ostala bez prijedloga kako ostvariti ravnopravnost manjina, odnosno ostalih u izbornom pravu. O tome se govorilo na konferenciji u Sarajevu, gdje je Jakob Finci između ostalog rekao:
„Jasno je da manjine ne mogu same riješiti pitanje svog položaja, jer o pitanjima manjina uvijek odlučuje većina. Nažalost, čini se da za određena pitanja, kao što je na primjer implementacija odluke 'Sejdić-Finci', koja u mnogome govori o položaju manjina, evo već šest godina nije se našlo rješenje. Nadajmo se da ćemo sada, pod pritiskom vremena, jer Evropska unija neće prihvatiti našu aplikaciju za članstvo dok ne riješimo taj problem, napokon doći do nekog rješenja, mada nas, kao pripadnike manjina niti neko nešto pita, niti pita za naše mišljenje. Nadajmo se da će ovog puta doći do nekog pravednog rješenja, do rješenja u kome će se i pripadnici manjina moći osjećati kao ravnopravni građani Bosne i Hercegovine“, rekao je Finci.
