Predsjedništvo BiH donijelo je Odluku o podnošenju zahtjeva za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović uručiće dokumente ministru vanjskih poslova Kraljevine Holandije Bertu Koendersu 15. februara 2016. godine, u Bruxellesu.
Čović je, protekle sedmice, povodom izraženih sumnji i prigovora iz zemlje i Evropske unije kako BiH nije spremna za evropski put, podsjetio je na iskustvo susjedne Hrvatske.
“Kada je Hrvatska predavala aplikaciju za članstvo u EU, vrlo jasno je kazano: nemojte predavati – niste spremni!?! I šta se desilo? Hrvatska je danas članica EU “, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović.
15. februara Bosna i Hercegovina neće biti bliža Evropskoj uniji, niti će biti uređenije društvo. Ovu procjenu predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović učvršćuje stavom da će se tog dana samo manifestovati volja BiH da bude dio evropske porodice. Čović otklanjanja sumnje oko ispunjavanja uslova za podnošenje aplikacije, jer je termin dogovoren.
„Od strane predsjedatelja EU ovih šest mjeseci, znači predstavnika Nizozemske, s tim da u bilateralnim razgovorima sa nositeljima aktivnosti unutar Europske unije, prije svega mislim na gospođu Mogherini i gospodina Hahna i mnoge druge koji su razgovarali s nama zadnjih nekoliko dana, dogovorili smo da ta predaja zahtjeva ide i uz nazočnost gospođe Mogherini i gospodina Hahna, da bi se dala jedna posebna dimenzija tom činu, s tim da ja moram iskreno reći, obzirom da je bilo jako puno, bojim se i naših, različitih stavova oko toga – jesmo spremni, nismo spremni za jedan takav čin, ili jesmo li sve izvršili što smo obećali – držim da nakon ovih razgovora i pojašnjenja možemo kazati da smo mi bili spremni da ovo uradimo i u ovom tjednu, kako smo obećavali, do kraja ovog mjeseca, i s aspekta mehanizma koordinacije i svega drugog što je stajalo ispred nas u našim konkretnim dogovorima“
Čović pojašnjava, zapravo odgovara kritičarima koji smatraju da BiH kao država, kao društvo, nije sprema za EU.
„To je pitanje opredjeljenja. Mi predajom zahtjeva za članstvo, u biti, ništa drugo ne iskazujemo nego jednu našu opredjeljenost kao uređenog društva da želimo otvoriti procese razgovora s EU i priključiti se njihovim sustavima. Ništa više od toga. Nakon tog čina dobit ćemo odgovor, dobit ćemo određeno mišljenje, precizno, o tom našem zahtjevu, koje će pratiti jako mnogo pitanja na kojima ćemo trebati raditi i odgovoriti partnerima. Vjerojatno je onda sasvim realna mogućnost da početkom iduće godine dobijemo i kandidatski status, ako budemo dalje radilo ovakvom dinamikom. I ništa više od toga. I kandidatski status ništa više od toga neće značiti, nego da ćemo početi nekim vremenom otvarati poglavlja, njih 35 u ovom trenutku i vidjeti kojom dinamikom smo to u stanju kao društvo to raditi“
Razgovori o prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju odvijaju se zadovoljavajućom dinamikom, obrazlaže predsjedavajući Predsjedništva BiH.
„Ja sam uvjeren da ovo što smo izdogovarali u posljednjim dogovorima sa gospodinom Hahnom, sa gospođom Mogherini, naši predstavnici koji su bili pregovarači u Briselu, vrlo precizno su definirali tu dinamiku. Naš stav je vrlo jasan: u ovoj fazi mi smo uradili dovoljno da možemo predati vjerodostojno, kredibilno našu aplikaciju. To više nije upitno. A drugi problem je što mi tek počinjemo ozbiljno razgovarati kako zaštititi domaću proizvodnju, a s druge strane prihvatiti standarde Europske unije u odnosu na ovo što nekad vole nazvati tradicionalnom trgovinom. Uvjetno nek taj bude naziv, ne trebamo ga često eksploatirati u praksi. Drugim riječima, naši pregovarači, naše Vijeće ministara, dobili su sad dovoljno prostora da mogu to kvalitetno to ispregovarati, da netko ne bi kazao da smo suzili nekakav okvir, da vršimo pritisak u ime Predsjedništva. Ne. Mi moramo razumjeti da s jedne strane da moramo prihvatiti standarde EU, a s druge strane, isto tako, ne po cijenu da urušimo gospodarstvo koje i ovako teško živi, bez obzira da li je u pitanju poljoprivredna proizvodnja ili koji drugi segment našeg gospodarstva. U ovom slučaju radi se uglavnom o dvije skupine proizvoda, mislim na mlijeko i mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, ali nije samo to. Mi želimo kroz ove razgovore vrlo jasno pokušati do krajnjih mjera zaštititi našu domaću proizvodnju“
Povodom uspostavljanja mehanizma koordinacije, Čović smatra da se bh. građanstvu šalju nejasne informacije.
„Pravimo pravila ponašanja za sebe, kako bismo jednim glasom komunicirali, razgovarali sa predstavnicima Europske unije, kako ne bi bilo različitih stavova, i mislim da smo to definitivno pojasnili, a naravno, možda je to stvar na kojoj su najviše insistirali predstavnici EU, upravo kako ne bi bilo zbunjenosti. Ja, kad bih razgovarao sa gospođom Mogerini u zadnjih mjesec, dva ili tri dana, kazao bih da smo mi davno završili mehanizam koordinacije, kazao bih puno drugih stvari, a onda bi se desilo da opet netko od nas malo drugačije tu interpretaciju napravi i onda imamo nova pitanja. Dakle, s te strane smo završili i ja sam uvjeren da je to možda najveći napredak koji smo napravili unutar sebe“
Dragan Čović prenosi, kako kaže – iskreno - i da su neki zvaničnici EU predstavnicima BiH kazali da - čak i da se ispune zahtjevi Evropske unije -Bosna i Hercegovina nije spremna za evropski put. Čović ima odgovor i na te sumnje, pominje iskustvo susjedne Hrvatske.
„Nađite zadnju predaju zahtjeva koja je učinjena za članstvo bilo koje članice koja je postala u međuvremenu član EU, kojoj se kazalo: 'Predaj!'. Hrvatskoj, kada je predavala ovaj isti zahtjev, trebate znati, vrlo jasno je kazano: 'Nemojte predavati, niste spremni'. Hrvatska je danas članica Europske unije. Tako možemo ići unazad, članicu po članicu. Dakle, uvijek će postojati jedan dio zemalja koje jesu 'za' ili nisu 'za'. Recimo, kada sam razgovarao s premijerom Nizozemske u Njujorku, u bilateralnom razgovoru vrlo je jasno kazao, bez dvojbe: 'Molim vas, pripremite se, predajte, ja bih želio upravo u našem predsjedanju da preuzmem taj zahtjev, imate našu potporu'“