Svijet je ostao zatečen činjenicom da i u savremenom dobu postoji čovjek koji u zatvoru čeka na vlastito pogubljenje zbog knjige poezije.
U novembru prošle godine Saudijska Arabija je umjetnika Ašrafa Fajada (Ashraf Fayadh) osudila na smrt, a način izvršenja kazne jedan je od najrigoroznijih – odsijecanje glave. Na teret mu se stavljaju "otpadništvo", "odricanje od islama", ali i "propagiranje ateizma".
Na inicijativu Međunarodnog festivala književnosti Berlin u četvrtak (14. januar) su u više od 40 zemalja, pa i u Bosni i Hercegovini, održana čitanja poezije Ašrafa Fajada na kojima se govorilo o pjesnikovom zatočeništvu, te slobodi govora i pisane riječi.
Ašraf Fajad (35) pjesnik i kustos rođen u Saudijskoj Arabiji od roditelja palestinskih izbjeglica, jedan je od vodećih saudijskih savremenih umjetnika.
Uprkos međunarodnom priznanju, takav ugled ne uživa u vlastitoj zemlji. Još od 2013. godine je meta interesovanja policije. Prvobitna kazna u trajanju od četiri godine zatvora i 800 udaraca bičem, kasnije je preinačena u smrtnu.
"Saudijska Arabija je klerikalna monarhija u kojoj su, prema izvještajima Human Rights Watcha, najniže slobode govora u svijetu. Ova zemlja je u rangu sa Sjevernom Korejom u kojoj Human Rights Watch nema pravog uvida u stvari. Riječ je o umjetniku koji piše poeziju. Međutim, danas je poezija sklona raznim interpretacijama i neko je od cenzora protumačio da Fajad forsira blasfemiju, da negira Boga i da je istupio iz islama, te su ga, zahvaljujući režimu, osudili na smrtnu kaznu. Ono šta ostaje je međunarodni pritisak da se čovjeka pusti da ide negdje u egzil", kaže za RSE Amer Tikveša, publicista i novinar.
Iako nisu pouzdani podaci da li se radi o pjesniku ateisti, ističe univerzitetski profesor Enver Kazaz, jasno je da u Saudijskoj Arabiji vlada jedna vrsta islamske inkvizicije.
"Vlasi Saudijske Arabije su prije, otprilike desetak dana, smaknule na najstravičniji način 47 osuđenika, pri čemu je obrazloženje bilo u skladu sa njihovom totalitarnom ideologijom. Bojim se da je naš kolega pjesnik u poziciji da bude smaknut na zvjerski način od jednog suludog i fanatičnog režima", ističe Kazaz.
Pjesma "Drugo obličje srca" dolazi iz zbirke "Uputstvo iznutra" zbog koje Ašraf Fajad leži u zatvoru.
Stoga, PEN Centar Bosne i Hercegovine, poput sličnih međunarodnih organizacija, želi da iskaže solidarnost, te naglasi da je pravo na slobodu mišljenja jednako ljudskom pravu na život.
"Nemamo nekakvih velikih iluzija oko toga da bi PEN mogao utjecati na vlast u Saudijskoj Arabiji. Ali, ono što međunarodni PEN i ljudi koji su pokrenuli cijelu akciju iz Berlina mogu da urade jeste da pritišću svoje vlade, dakle vladu Velike Britanije i vladu Sjedinjenih Američkih Država koji su, na neki način, najodgovorniji za svaku vrstu saradnje sa režimom u Saudijskoj Arabiji", navodi Nedžad Ibrahimović, univerzitetski profesor i predsjednik PEN Centra BiH, te dodaje:
"Znamo da režim u Saudijskoj Arabiji ima svoje mjesto u Komitetu za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama. Dakle, to je paradoks do paradoksa kojem svjedočimo danas u vremenu u kojem su sva demokratska, liberalna i slobodno-misleća načela pala u kaljužu nafte."
Svi oni koji oduzimaju ljudski život u ime neke ideologije, pojašnjava Enver Kazaz, nisu ništa drugo do srednjovjekovni inkvizitori i režimi koji podsjećaju na Staljinov i Hitlerov.
"To je najveća sramota koju je sebi mogla da priskrbi Kraljevina Saudijska Arabija. Ljude se ne ubija zbog poezije - ne u 21. stoljeću. Ali, eto, pokazuje se da 21. stoljeće u Saudijskoj Arabiji je jednako onima koji su spalili Đordana Bruna (Giordano Bruno) zbog toga što je utvrdio da se Zemlja ipak okreće. Ona (Zemlja) se, ipak, okreće bez obzira šta tvrdila kraljevska porodica u Saudijskoj Arabiji, a ako ne vide da se okreće – onda oni idu obrnutim tokom evolucije", navodi Kazaz.
Čitanje poezije Ašrafa Fajada u Sarajevu više je od simbolične podrške ovom saudijskom umjetniku.
"Mislim da su razlozi i povodi našeg okupljanja ovdje i ta nedemokratska, ako hoćete, i vrlo represivna društveno-politička situacija u Bosni i Hercegovini. Vi danas imate da na presude i mišljenja tužilaštva i sudova reaguju šefovi političkih stranaka što je, naravno, početak svake druge nedemokratičnosti i represije, pa i književne", ocjenjuje Nedžad Ibrahimović.
Međutim, iskrene umjetničke duše nikad neće pokleknuti pred ikakvim represivnim mjerama. To je primjer hrabrog pjesnika i kustosa Ašrafa Fajada, navodi pjesnikinja Šejla Šehabović, te mnogih drugih svjetskih i bh. stvaralaca.
"Kad neko gleda na Bosnu i Hercegovinu danas, vi biste rekli da smo mi zemlja nepismenih ludaka. To nije slučaj jer postoje ljudi koji, jednostavno, ne mogu da se naviknu. Oni postoje u paralelnim svjetovima – jedno su sud, vojska, policija i ustav, a drugo su normalni ljudi, pametni i pismeni, koji u svom kulturološkom iskustvu nemaju tu vrstu tog nepojavnog straha od svega i svačega. Dakle, ohrabuje ih iskustvo njihove kulture. Oni, kao i mi, žive u paralelnim svjetovima. Oni znaju i pamte vrijeme u kojem se moglo i smjelo, te zato ne mogu da nađu u sebi snagu za strah", konstatuje Šehabović.
Prema pisanju lista The Guardian, sud u Saudijskoj Arabiji već iduće sedmice će odlučivati o žalbi Ašrafa Fajada u kojoj se, između ostalog, navodi da je pjesnikova presuda za otpadništvo "ozbiljno manjkava i temelji se na lažnim optužbama".
U međuvremenu, više od 30.000 ljudi potpisalo je peticiju za oslobađanje ovog umjetnika.
