U nastavni proces u Unsko-sanskom kantonu (USK), na zapadu BiH, uključuje se sve više djece migranata i izbjeglica. S njima se radi po takozvanom HEART pogramu oporavka i učenja putem umjetnosti. Ova metoda pomaže najmlađima koji su preživjeli određene bolne situacije i pokazala se kao uspješna, a posebno je važna za djecu izbjeglica i migranata. HEART program im pomaže prvenstveno da se oslobode trauma, lakše prilagode sredini u kojoj se nalaze, ali i dostignu određeni nivo znanja, kako bi krenuli u redovni sistem školovanja.
Nakon što su svoja vrata krajem januara djeci iz migrantskih i izbjegličkih porodica koja trenutno borave u Unsko-sanskom kantonu otvorile četiri osnovne škole - Brekovica, Prekounje, Harmani 2 i Ostrožac - sve je spremno za prijem novih učenika i u bihaćkoj Osnovnoj školi Harmani 1.
Zbog dolaska većeg broja migrantskih i izbjegličkih porodica sa djecom u grad Bihać pojavila se potreba za organiziranjem nastave i u ovoj školi.
„U trenutku kada su ove četiri škole otvorile svoja vrata djeci migranata, imali smo oko 100 djece. Prije nekoliko sedmica dobili smo informaciju od partnera koji se brinu o njihovom smještaju i socijalnom staranju kao i o svemu ostalom da je prije tri sedmice došlo do povećanja, da imamo 140 djece osnovnoškolskog uzrasta. Zbog toga se javila potreba da se, nakon obavljenih sistematskih pregleda i provjere zdravstvenog stanja, i ta djeca na adekvatan način uključe. Pod adekvatnim načinom podrazumijevamo i jedan pripremni rad, provođenje HEART programa kako je to organizovano u prve četiri osnovne škole u kojima je to startalo a isto je predviđeno i za OŠ Harmani 1, za uključivanje novih učenika. Dio djece bi bio raspoređen u prve četiri škole. Za Harmani 1 je predviđen toliki broj koliko broji pripremna grupa, djeca za pripremni rad – do dvadesetpetero djece“, kaže Adnan Kreso iz Ministarstva obrazavanja USK.
Belmana Trivunić, direktorica OŠ Harmani1 kaže da je već oformljen stručni tim koji čini devet osoba, iz različitih oblasti.
„Naša škola je, unazad tri, četiri godine u procesu HEART obuke, tako da imamo oko 25 uposlenika koji su prošli ovu obuku na dva nivoa. Zaista imamo spremne kolege, i fizički i psihički. Jako smo sretni zbog činjenice da ćemo dobiti djecu s kojom ćemo moći na taj način da radimo. Oni će nas obogatiti posebno zbog upoznavanja drugih kultura, običaja i tradicije. Bila sam na obuci, zajedno sa pedagogicom, na razmjeni iskustava sa školama u Beogradu koje već tri godine rade sa djecom iz migrantskih centara. Naučile smo puno toga, ne može čovjek reći da zaista sve zna. Presretna sam i iz razloga što će se naša djeca upoznati sa drugim kulturama sa kojima inače ne dolaze u komunikaciju, osim možda na televiziji, a znamo kolika je sad koncentracija dječje pažnje za takve emisije danas. Potrudit ćemo se zaista da ih integriramo u naš sistem u potpunosti, jer smatramo i obaveza je svih naših uposlenika u školama da djeca budu u sistemu obrazovanja, bez obzira koliko se gdje zadržavaju i zašto su ustvari ovdje. Naše apsolutno nije da diskutujemo trebaju li ići u školu ili ne. Ja sam sretna i jedva čekamo da dođu. Sve je spremno.“
U proteklih nekoliko mjeseci oko 170 djece osnovnoškolske dobi bilo je uključeno u obrazovni proces. Taj broj se svakodevno mijenja, jer dio mališana sa svojim porodicama uspije preći granicu i već su u nekoj od zemalja Evropske unije.
Oko 50 djece, nakon što su prošli pripremni dio kroz HEART program, već je spremno i uključeno u redovan nastavni proces.
Amir Faić, direktor Osnovne škole Harmani 2 kaže da je kod njih 32 djece izbjeglica i migranata i da nastavnici rade po HEART programu.
„Do sada smo čak 14 učenika uključili u redovan proces nastave, tako da to funkcioniše besprijekorno. Sva djeca su prihvaćena, druže se sa našom djecom. Kad smo imali Sportski dan, i oni su učestvovali, tako da smo jako zadovoljni.“
Anita Jušić, nastavnica u Osnovnoj školi Brekovica predaje drugom razredu i među učenicima ima četvoro djece, kako ih naziva, „u pokretu“.
„Naša djeca su ih jako dobro prihvatila. Učenici su zainteresovani za rad, za sve aktivnosti koje imamo, rado učestvuju u njima, druže se, razmjenjuju neka iskustva, pošto znaju jezik kojim mi govorimo. Sve u svemu, prihvaćene su obje strane.“
U četiri privremena prihvatna centra u USK, trenutno boravi oko 3.200 migranata. No taj broj bi mogao biti veći jer ne postoje evidencije onih koji borave u privatnom smještaju. Koliki je među njima broj maloljetnika srednjoškolske dobi, zbog stalnih pokušaja prelaska granice, niko ne zna. Ministarstvo obrazovanja USK, u saradnji sa partnerskim humanitarnim organizacijama, vodi aktivnosti kako bi se i oni uključili u obrazovni sistem, što se, kažu, može očekivati početkom naredne školske godine.
Facebook Forum