Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je u petak, 30. jula, po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida.
Zastupnici u NSRS-u usvojili su i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno izmjene ovog zakona, kojim će biti kažnjivo nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom.
Ova dva zakona odgovor su parlamentarnih stranaka iz RS-a na odluku odlazećeg visokog predstavnika u BiH Inzka da nametne dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.
Zakoni su usvojeni na posebnoj sjednici NSRS-a koja je bila zatvorena za javnost. Sedamdeset zastupnika glasalo je za zakone, od ukupno 73 prisutna.
Nedeljko Čubrilović, predsjednik NSRS-a, kazao je je da je Republika Srpska jedinstvena i da se nakon ove sjednice odluka odlazećeg visokog predstavnika Valentina Inzka "neće moći primjenjivati".
"Oba zakona su usvojena glasovima svih stranaka koje imaju adresu u Republici Srpskoj. Ovim odlukama primjena Inzkove odluke u RS-u neće biti moguća", kazao je Čubrilović.
Dodao je i da više nikada i nikome neće dozvoliti "da RS naziva genocidašima, genocidnom tvorevinom, da nas vrijeđa, da vrijeđa narod koji je istinska žrtva genocida u Drugom svjetskom ratu, da umanjuje našu žrtvu, da umanjuje broj ubijenih u Jasenovcu, da nam prekraja istoriju".
"To su danas svojom odlukom potvrdili svi narodni poslanici", rekao je Čubrilović.
On je dodao da je odluka visokog predstavnika "bila pogrešna, nepotrebna, te da je iskomplicirala situaciju u BiH".
Institucije RS-a neće surađivati s nadležnim organima BiH u pogledu primjene odluke visokog predstavnika, kazao je Čubrilović.
Reakcija iz OHR-a nakon sjednice NSRS-a
Za Radio Slobodna Evropa iz Ureda visokog predstavnika u BiH, nakon održane sjednice NSRS-a i usvojenih zakona, kazali su:
"Željeli bismo podsjetiti sve organe vlasti na njihovu obavezu da se u potpunosti pridržavaju Općeg okvirnog sporazuma za mir, svih njegovih aneksa i odluka visokog predstavnika, koje se moraju u potpunosti provesti".
Lideri iz RS-a: Poruka novom visokom predstavniku
Predsjednica bh. entiteta RS Željka Cvijanović nakon sjednice na Instagram profilu je napisala da je "Republika Srpska slobodno i demokratsko društvo u kojem će, sada i ubuduće, odluke donositi institucije, a ne visoki predstavnici".
Predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović kazao je da bi svi politički lideri trebali shvatiti da "bilo kakvo nametanje zakona neće pomoći BiH".
"Valentin Inzko je napravio ogromnu štetu BiH nametanjem ovakvog zakona koji tretira ovako osjetljiva pitanja", rekao je Borenović nakon sjednice NSRS-a i ponovio da srpski predstavnici neće sudjelovati u radu državnih institucija.
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, prije početka sjednice Skupštine u Banjoj Luci rekao je novinarima da pozdravlja činjenicu da su nametnuta rješenja "okupila sve političke partije iz RS-a".
"Visoki predstavnik na to nema pravo. Kao što mogu da vidim, i ovaj koji se predstavlja kao novi visoki predstavnik isto namjerava tako nešto da učini", rekao je Dodik.
On je ustvrdio da je "visoki predstavnik prekršio međunarodno pravo, Ustav i zakone u BiH, jer nikada nije imao pravo da nameće zakone".
"Bonska ovlaštenja na koja se oni pozivaju nisu nikada data visokom predstavniku da nameće zakone, sve je to blefiranje", rekao je Dodik.
Bonske ovlasti regulirane su zaključcima Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, kada je Ured visokog predstavnika dobio ovlasti na osnovu kojih može nametati i mijenjati zakone, izmijeniti ustave u BiH, te smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke, kazao je u petak u Banjoj Luci da su zastupnici njegove partije u NSRS-u podržali oba zakona jer smatraju da je to "adekvatan odgovor na Inzkovu odluku".
"Neće se stati na tome i potreba za zajedničkim dogovorima će biti i u narednim sedmicama i mjesecima, vodeći računa da treba da tragamo za rješenjima da se pitanja izvuku iz nadležnosti visokog predstavnika koja će se stavljati u parlamentarnu proceduru. Ovo je jedan od najdelikatnijih trenutaka kada je u pitanju BIH i o tome treba da vodimo računa i procjenjujemo sve reperkusije do kojih može da dovede Inzkova odluka", kazao je Šarović.
Prema njegovom mišljenju, fokus ne treba biti na sadržaju odluke visokog predstavnika:
"Ne treba da uvrijedimo one koji ne treba da trpe zbog naših političkih neslaganja, na porodice poginulih, bilo koga, već fokus treba biti na Inkcovoj namjeri da nametne odluku u jednoj zemlji koja ima ambiciju da bude suverena zemlja.
Ovo je poruka nas prema novom visokom predstavniku da s tom praksom ne može da nastavi", naglasio je Šarović, dodavši da se nada kako novi visoki predstavnik Christian Schmidt, koji svoj rad u BiH započinje 1. augusta, neće koristiti Bonske ovlasti.
Bošnjaci u Skupštini protiv predloženih zakona
Edin Ramić, član predsjedništva Stranke demokratske akcije (SDA) i poslaničke grupe Zajedno za BiH u Narodnoj skupštini RS-a, kazao je u petak, 30. jula, da će rasprava o Prijedlozima zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika i o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika RS-a dodatno pojačati tenzije u BiH.
Tri predstavnika u NSRS-u iz reda Bošnjaka glasala su protiv zakona.
"Ova sjednica ne može ništa promijeniti, ne može promijeniti odluke visokog predstavnika", kazao je Ramić.
Zastupnica u Skupštini ispred koalicije bošnjačkih stranaka u RS-u "Zajedno za BiH" Begija Smajić prije početka sjednice medijima je kazala da NSRS nema zakonsku nadležnost da donosi ovakvu vrstu zakona.
"Ni po Ustavu BiH, ni po Ustavu RS-a ne može donositi ovakvu vrstu zakona. Visoki predstavnik je dio Ustava BiH i značajan faktor u miru i stabilnosti BiH. Negiranje genocida je posljednja faza u procesu genocida i prethodi činjenju novih genocida", kazala je Smajić.
Pravni stručnjak: "Suprotno Ustavu BiH"
Kasim Trnka, profesor ustavnog prava, za RSE kaže da su vlasti Republike Srpske po pitanju predloženih Zakona "praktično u svim dijelovima izašli iz svoje nadležnosti".
"Mislim da su praktično u svim dijelovima izašli iz svoje nadležnosti i da ne mogu propisivati nešto što bi bilo suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine"; kaže Trnka.
Objašnjava da Ustav garantira ravnopravnost svih naroda i građana „i prema tome ne može entitet donositi propise koji bi djelovali na njihovoj teritoriji, a bili u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine“.
"Dakle, nakon ovog njihovog donošenja, kad stupe na snagu, svako zainteresovani će moći pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom i osporavati takve zakone", kaže Trnka.
"Naša stranka": Zakoni NSRS-a nelegitimni
Naša stranka danas je saopćila da je Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika koji je danas usvojila Narodna skupština Republike Srpske nelegitiman i neobavezujući za bilo koga i služi isključivo za podizanje tenzija.
"Odluka visokog predstavnika se mora poštovati ne samo zato što ju je nametnuo visoki predstavnik, već što se njom insistira na zabrani negiranja genocida koji je presudio Međunarodni sud u Haagu. Suradnja s haškim sudom, koja uključuje i poštivanje njegovih presuda je dejtonska obaveza te glavni put ka uspostavi održivog mira. Igrati se s tim, što Dodik radi, može imati kobne posljedice i zaslužuje dodatne sankcije", ističu iz Naše stranke.
Šta propisuju predloženi Zakoni?
Zakonom o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika konstatira se da se ta odluka i njome nametnute izmjene Krivičnog Zakona BiH "neće primjenjivati na teritoriji RS", te da "u primjeni Inzkove Odluke nadležni organi RS neće surađivati s nadležnim organima BiH".
Predloženim izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika RS dodaje se član 280a kojim su predviđene zatvorske kazne za „povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda“.
Tako je predviđena kazna zatvora do tri godine za onoga "ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu".
Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina predviđena je "ako je djelo izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim".
Za službena ili odgovorna licu u institucijama vlasti ili organu koji se finansira iz javnog budžeta koja prekrše pomenute odredbe predviđena je kazna zatvora u trajanju od dvije do 10 godina.
Najveći raspon kazni zatvora u trajanju od tri do 15 godina predviđen je za bilo koje od pomenutih djela ukoliko su "izvršena sa namjerom promjene ustavnog uređenja Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti".
Nedeljko Čubrilović, predsjednik NSRS-a, kazao je da će sjednica pokazati jedinstvo u Skupštini RS-a.
“Lideri u Srpskoj neće se povući. Usaglašeno je i ono što stoji u zaključcima. Zvaničnih sastanaka s novim visokim predstavnikom neće biti”, rekao je Čubrilović.
Dodik najavljuje ostavku, potpisani zaključci lidera RS-a
U četvrtak, 29. jula, Dodik je rekao kako je spreman da kao član Predsjedništva BiH podnese ostavku, ali kako je naveo „traži da se ne bira novi član Predsjedništva BiH iz srpskog naroda“. Dodik je rekao i kako će ovaj prijedlog iznijeti na zakazanoj sjednici NSRS.
Predstavnici političkih partija iz RS-a su i kao odgovor Inzku započeli bojkot Parlamenta BiH, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH, dogovorenog na sastanku lidera parlamentarnih stranaka iz ovog entiteta, održanog u ponedjeljak 26. juna.
U zaključcima s ovog sastanka podcrtano je i kako predstavnici parlamentarnih stranka iz RS ne prihvataju odluku visokog predstavnika, odbacuju svako nametanje zakona i odluka na nivou BiH, te da za njih Christian Schmidt, koji će zamijeniti Inzka ne postoji, jer "nije izabran u skladu s procedurama".
Shodno tome, zastupnici iz RS nisu se pojavili u utorak, 27. jula, na zakazanoj sjednici Parlamenta BiH na kojoj je trebalo da se raspravlja o državnom budžetu i međunarodnim obavezama BiH za 2021. godinu. Odgođena je i sjednica Vijeća ministara BiH, koja je trebala biti održana u četvrtak, 29. jula.
Zbog ovoga je predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić pisao visokom predstavniku Valentinu Inzku da uskrati primanja svim zvaničnicima koji učestvuju u blokadi državnih institucija, te da ovlasti zamjenike i pomoćnike da obavljaju njihov posao.
"Ako ne dođete na posao, siguran sam da nećete dobiti platu, ako nemate platu zašto niste došli na posao. Ako se tako odnosimo prema većini građana BiH, onda ne vidim razlog zašto to ne bi bilo za političare", rekao je Nikšić.
Politički predstavnici iz RS-a poručili su kako neće učestvovati u radu i odlučivanju državnih institucija u BiH dok Valentin Inzko ne povuče odluku o nametanju izmjena Krivičnog zakona.
Na sjednici NSRS-a u petak, 30. jula, lideri političkih partija iz RS-a su i formalno potpisali ove zaključke usvojene na sastanku u ponedjeljak.
Poziv na disoluciju, peticija i krivične prijave
Sve ovo uslijedilo je nakon reakcije Milorada Dodika na Inzkovu odluku o nametanju dopuna Krivičnog zakona, kada je Dodik pozvao na "disoluciju Republike Srpske".
Isti dan Dodik je pokrenuo i prvi potpisao peticiju kojom se izražava stav o neprihvatanju zakona koji je nametnuo visoki predstavnik, ali kojom se isto tako izražava stav da se, "uz uvažavanje svih žrtava, u Srebrenici nije desio genocid".
U međuvremenu, Tužilaštvo BiH počelo je da prima prijave građana zbog negiranja genocida, jer su dopune Zakona zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, čime su dan kasnije ova djela i formalno postala kažnjiva.
Koje su kazne za negatore genocida?
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene, s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.
Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Facebook Forum