Dostupni linkovi

Lili Linč o upadu u stan: Imala sam utisak da me zastrašuju


Lili Linč
Lili Linč
Deo javnosti u Srbiji i dalje bruji povodom informacija o ulasku uniformisanih osoba koje su se predstavile kao policajci u stan urednika i novinara portala „Balkanist“ Lili Linč i Srećka Šekeljića pre nekoliko noći u Beogradu. Dok policija negira da je sa Lili Linč uopšte razgovarala, nevladina organizacija „Inicijativa mladih za ljudska prava“ u taj slučaj uključila se akcijom podrške mladoj novinarki.

Dolazak uniformisanih muškaraca u stan u kome urednica „Balkanista“ Lili Linč živi sa svojim verenikom i kolegom Srećkom Šekeljićem, inicirala je, kako za RSE objašnjava mlada novinarka, komšijska prijava po kojoj su vrata njihovog stana širom otvorena. Ušavši u stan zatekli su je samu kako spava u spavaćoj sobi, gde su, bez zvanične identifikacije, počeli da je ispituju o razlozima njenog boravka u Srbiji, privatnom i poslovnom životu.

„Imala sam utisak da me zastrašuju, zato što sam strankinja. I zato što su imali utisak da mogu da me maltretiraju i proveravaju mi dokumenta. U tom trenutku ponoć je već siguruno prošla, a oni ušavši u stan jedino što su pitali je „Šta radiš u Srbiji i gde su ti dokumenta, zašto si ovde i koliko dugo?" Sve vreme govorili su na srpskom. Moj srpski nije toliko loš, mogu da komuniciram, ali nije savršen. Bilo je mnogo pitanja koja su ponavljali, ali mi nisu rekli ništa o tome zašto su došli, osim tvrdnji da su vrata bila otvorena“, rekla je za RSE Lili Linč.

Uprkos tome što je odmah posle ovog incidenta zatražila zvanično objašnjenje MUP-a, Lili Linč kaže da ga još uvek nije dobila. Policija je međutim svoje viđenje ovih događaja obelodanila medijima saopštivši da je posle prijave da su vrata jednog stana otvorena, izašla na mesto događaja utvrdivši da nisu bila te da stoga nije bilo potrebe za intervencijom. Takvo objašnjenje policije, podvlači Lili Linč, nema nikakvog smisla.

„Jer sam prethodnog dana pisala o činjenici da su mi rekli da su u naš stan ušli zbog otvorenih vrata. Tako da je besmisleno reći: videli smo da su vrata zatvorena i sa njom nismo razgovarali, pa smo otišli. Rekli su mi da su došli isključivo zbog toga što su vrata od stana bila otvorena. Tu informaciju upravo to čini kontradiktornoj samoj sebi“, kaže Linč.

Balans između prošlosti i neizvesne budućnosti

Nakon incidenta i saopštenja policije, u zaštitu urednice „Balkanista“ Lili Linč stala je nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava koja je organizovala protestnu akciju „Otvorena vrata“. Učesnici su fotografisali otvorena vrata svojih stanova i slike postavljali na društvene mreže. Cilj je bio, objašnjava predstavnica Inicijative Maja Mićić, iskazivanje solidarnosti američkoj novinarki.

„Tu se vraćamo na poverenje, da se institucijama veruje samim tim što su institucije. Poverenje ide na njihovu stranu i da one nikakvu drugu elaboraciju određenih slučajeva ne moraju da daju. To apsolutno nije slučaj, oni su dužni da ispitaju šta se tu desilo, da daju odgovorno objašnjenje šta se tu dogodilo. Oni su, ukoliko je došlo do neadekvatnog postupanja upravo službenika policije, dužni da preduzmu radnje koje su sa tim u vezi. Ovde se uvek teret prebacuje na žrtvu kršenja određenog ljudskog prava, na osobu koja je nečijim odstupanjem bila ugrožena. Oduzima se kredibilitet upravo tim ljudima, dok institucije nastoje da svoj kredibiltet, ili takozvani kredibilitet očuvaju. Ono što je najgore, oni misle da će sa takvim odgovorom ova priča da se završi i da će to tako proći“, smatra Maja Mićić.

Inače, portal „Balkanist“ čija je jedna od urednica Lili Linč, u poslednje vreme bavio se osetljivim temama, poput severa Kosova, nedavnim smenama unutar Ministarstva odbrane Srbije ili mogućoj korupciji u Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza.

Čitav ovaj slučaj novinara Dinka Gruhonjića, kome je putem društvenih mreža često prećeno zbog civilnog i antifašističkog angažmana što nadležni još nisu istražili, neodoljivo podseća na period vladavine Slobodana Miloševića tokom 90.-ih godina kada je stranim dopisnicima zabranjivan rad, a njihova dopisništva zatvarana.

“Srbija i na taj način pokazuje da i dalje nije izgrađeno demokratsko društvo i da zapravo neprestano balansira na ivici između prošlosti i neke neizvesne budućnosti. A da vrlo često zapravo nadležne službe poput policije ili tajne policije kao da osećaju nostalgiju za onim vremenima iz 90.-ih pa im se ponekad “otme” da se ponašaju na potpuno isti način. Ja se nadam i prilično sam ubeđen da će ovaj slučaj dobiti epilog, ali naravno epilog pod pritiskom. Pa da čujemo ko je lagao, a ko nije lagao i da li će zbog toga neko odgovarati”, zaključuje Dinko Gruhonjić.
  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

XS
SM
MD
LG