Cenzura, autocenzura, rad bez ugovora, ucjene, pritisak na porodicu, osporavanje osnovnih ljudskih prava, finansijska iscrpljivanja su samo neki od načina na koji politički moćnici i oglašivači pokušavaju medije staviti pod svoju kontrolu.
Novinarska zajednica u Bosni i Hercegovini (BiH) se, između prošlogodišnjeg i ovog 3. maja, kada se obilježava Dan slobode medija, suočavala s ozbiljnim problemima u zaštiti novinarskih prava i slobode govora, te različitim pritiscima na medije i novinare, javlja novinska agencija FENA.
U tom periodu Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja “BH novinari”, registrirala je 43 slučaja ugrožavanja novinarskih prava i medijskih sloboda.
Novinari su tražli zaštitu i javnu podršku u slučajevima fizčkih napada i prijetnji smrću, nezakontog ispitivanja policije, pokušaja otkrivanje izvora informacija, oduzimanje tv opreme, uskraćivanja informacija, bojkota novinara i uposlenika, neredovne isplate plaća.
"U digitalnom dobu prijetnje su uglavnom svedene s lažnih profila na društvenim mrežama. Uglavnom se radi o prostačkim uvredama, pokušajima degradacije, pominjanju porodice. Političari su vještiji od njih i oni svoje „prijetnje“ realiziraju putem javnih servisa – državnih, federalnih, kantonalnih ili gradskih zloupotrebljavajući položaj i vrijeme, odnosno privatizirajući taj prostor bez mogućnosti za iznošenje mišljenja i komentara druge strane, odnosno novinara", izjavio je FENA-i novinar iz Tuzle Edin Skokić.
Prema podacima Linije za pomoć novinarima BH novinara tokom 2019. registrovano je 56 napada, prijetnji i drugih kršenja medijskih sloboda i prava novinara, dok je u 2020. godini taj broj porastao na 69 slučajeva.
"Za samo dvije godine zabilježeno je 125 prijava napada i kršenja prava novinara/ki, što upućuje na zaključak o porastu nasilje prema medijskim djelatnicima/cama u BiH", izjavila je FENA-i Vildana Džekman, pravnica Linija za pomoć novinarima.
Tužiteljstva u Bosni i Hercegovini većinu napada na novinare ocjenjuju tako da nisu krivično djelo.
"Linija za pomoć novinarima BH novinara ima pozitivno iskustvo s radom s policijskim organima, međutim imamo problem s nedovoljno efikasnim radom tužilaštava koja ne rade blagovremeno i u većini predmeta ocjene da napadi na novinare/ke nisu krivično djelo. Samo 30 posto predmeta se riješe po okončanju sudskih postupaka u koristi novinara/ki", navodi Džekman.
Govor(om) mržnje protiv novinara
Društvo novinara Bosne i Hercegovine (BiH) je u povodu 3. maja – Međunarodnog dana slobode medija predstavilo publikaciju "Govor(om) mržnje protiv medija" kako bi zajednički ukazalo na značaj i ulogu novinarstva u sprječavanju govora mržnje.
Predsjednik Društva novinara BiH Faruk Zupčević kazao je da su to rukopisi koji su nastali tokom 2018. i 2019. godine, kada je Društvo novinara Bosne i Hercegovine (DNBIH) pokrenulo projekt Mediji protiv govora mržnje.
"Prije tridesetak godina nepoznata jezička kovanica govor mržnje ušla je 'na velika vrata na ove naše prostore, nakon raspada bivše zajedničke države i početkom ratnih sukoba, i evo traje do danas", istakao je Zupčević.
Bosna i Hercegovina potpisnica je, dodao je, svih UN-ovih konvencija i rezolucija o ljudskim pravima i slobodama u kojima se štiti sloboda izražavanja i mišljenja.
"Ima dobru regulativu kada je medijska sfera u pitanju, ali ta se regulativa ne implementira. U izvještaju Reportera bez granica Sloboda medija u 2017. godini Bosna i Hercegovina okarakterisana je da BiH ima najliberalnije Zakone o slobodi medija u svijetu, ali njihova implementacija i realizacija zakočene su složenim pravosudnim sistemom", kazao je.
Kad se govori o slobodi izražavanja i govoru mržnje, Zupčević zaključuje da ih dijeli jedna tanka, gotovo nevidljiva nit te da samo lična percepcija određuje kad prestaje sloboda govora, a počinje govor mržnje.
Zvaničnici i ambasadori o medijima u BiH
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson (Eric) uputio je čestitku novinarima povodom Svjetskog dana slobode medija te izrazio poštovanje prema medijskim profesionalcima zbog rizika kojima se izlažu da bi informirali sve građane.
"Novinari su istinski javni službenici, a njihova potraga za istinom direktno doprinosi javnom dobru. Svjetski dan slobode medija nas poziva da obratimo pažnju na odgovornost vlasti da daju podršku slobodi medija i stvore okruženje u kojem mediji mogu funkcionirati bez pritiska, zastrašivanja i straha", poručio je ambasador, saopćeno je iz Ambasade SAD-a u BiH.
Nelson je istaknuo da je za medijske profesionalce posao postao još teži tokom pandemije.
"Porodicama i prijateljima onih među njima koji su izgubili živote tokom pandemije izražavam iskreno saučešće. Uloga medijskih profesionalaca još je važnija u vremenu kada se cijeli svijet suočava s izazovima bez presedana. Svi zajedno jedva čekamo dan kada će se situacija stabilizirati i kada ćemo se vratiti normalnom životu", naglasio je.
U povodu 3. maja, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković kazala je da su novinari u Bosni i Hercegovini izloženi pritiscima, a da se mediji koriste za političke obračune.
Šefica bh. diplomatije je na Twitter profilu podsjetila na ulogu slobodnih i profesionalnih medija u izgradnji demokratije.
Ministrica je apelirala na vlasti koje vode imunizaciju da i novinarsku profesiju svrstaju u prioritetne.
Ambasador Ujedinjenog kraljevstva u BiH Mathewew Field u svom blogu na Dan medija napisao je da od brojnih sloboda koje čine demokratsko i fer društvo, sloboda medija se najčešće previdi.
"Svjetski dan slobode medija je prilika da se podsjetimo na ključni posao koji rade nezavisni novinari, u Bosni i Hercegovini i diljem svijeta i da im pokažemo koliko ih cijenimo", napisao je Field.
Ambasador je napisao i da su „slobodni mediji ključni stub slobodnog društva.
"Mogu zaštititi građane i ukazati na zloupotrebu moći. Zemlje s najslobodnijimim medijima, gdje transparentnost kao reflektor osvijetli sve pogrešnene radnje, imaju najmanju stopu korupcije. Kada novinari i medijske organizacije mogu slobodno raditi svoj posao, društva su prosperitetnija i otpornija. Slobodna razmjena mišljenja i informacije koji proističu iz toga omogućuju javnosti da identificira i traži prilike, te prepozna probleme koje treba rješavati", napisao je Field.
Reporteri bez granica (RSF) u svom godišnjem izvještaju Svjetski indeks slobode medija upozoravaju kako je došlo do dramatičnog pada slobode medija od početka pandemije COVID-19 širom svijeta.
Novi Svjetski indeks slobode medija, objavljen 20. aprila, procijenio je situaciju u medijima tokom 2020. u 180 zemalja, a zaključak je da 73 posto njih ima ozbiljne probleme s medijskim slobodama.
Izvještaj raspoređuje države u šest oblasti po rangiranju indeksa slobode medija gdje se na prvom mjestu nalazi Norveška s indeksom 6,72 dok je Eritreja s indeksom 81,45 na posljednjem 180. mjestu.
Od zemalja koje se nalaze u zoni Europska unija/Balkan - Hrvatska je napredovala za tri mjesta – nalazi se na 56. mjestu sa indeksom 27,95 dok je prošle godine bila na 59.
U istoj, trećoj zoni nalazi se i Bosna i Hercegovina na 58. mjestu s indeksom 28,34.
Kako izvještaj Reportera bez granica grupiše raspon sloboda medija u istoj zoni nalazi se i Srbija, ali na 93. mjestu sa indeksom 32,03, te Crna Gora na 104. mjestu sa indeksom 34,33.
Sjeverna Makedonija je na 90. mjestu, što je skok od dva polja od prošlog izvještaja Reportera bez granica.
Albanija je na 83. mjestu sa indeksom 30,59, dok se Kosovo nalazi na 78. mjestu sa indeksom 30,32 i bilježi pad od osam mjesta po pitanju slobode medija.
Zemlje zapadnog Balkana nalaze se u narandžastoj zoni što je ocijenjeno kao "loše" stanje sloboda medija.
